DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 276 —


promet, neće dakako biti izmedju klasUrenog i neklaštrenog drveta nikakove
razlike.


Ovo će biti i razlog tomu, da se klaštrenje u šumskom gospodarstvu nerado
uvadja, imenito u privatnih šumah, doćim bi državi kao posjedniku šume
morala pred o6ima lebditi narodno-gospodarstvena važnost klaštrenja, kao što
to zaista u Hessenskoj biva, a svakako bi se moralo ovomu pitanju o njegovanju
sastojina veća važnost posvetiti, nego do sad.


Preveo M. G—ć.


Šumarstvo i ribogojstvo.


Les opatriij, ryby pestuj!


ćesh. narodna rieć.


Ovim člankom ne namjeravam zlatne kule graditi t. j . ne namjeravam
predstaviti ribogojstvo kao jedinu i izključivu privredu narodnog gospodarstva,
koja je najunosnija, nego moja je namjera, da ribogojstvo preporučim pažnji
šumara, kao prijateljem prirode i promicateljem narodnoga blagostanja.


Osim tegotne službe valja da se šumar bavi i gospodarstvom; dapače
dužnost mu je, da bude uzorni učitelj naroda u pojedinoj grani gospodarstva.


Eibarstvo i ribogojstvo uz šumarstvo važna je grana narodne privrede.
Do pred malo godina bijahu naše vode bogate svakom plemenitom ribom. Brzo
napredujuća industrija i nerazuman ribolov djeluje na propast ribarstva. Zato se
je u kulturnih zemaljah uvidila potreba, da se i ribarstvo pod zaštitu zakona
stavi. Ali i ta zakonska zaštita riba stupila je u daleko kulturnih država dosta
kasno. Tako kasno doneseni zakoni neimaju dosta snage, da uklone mnoge već
zastarjele, još postojeće štetne uredbe.


Danas zaoštrila se je ta pogibelj tako, da sama zakonska zaštita riba
dosta ne djeluje, već joj treba ribogojstvom pomoći. Treba bo ribu umjetno gojiti
i puste vode opet ribami napučiti. I strukovnjaci diele različite nazore,
kako bi valjalo najuspješnije i najjeftinije napučiti naše prazne vode sa ribom.


Pa gle! upravo šumari upozoriše već davno naše zakonodarstvo na onu
pogibelj, koja prieti ribarstvu. Do pred kojih desetak godina bila je riba valjana
hrana narodu, đočim je dan danas ona postala skoro izključivo samo kao
oblizajak na gospodskom stolu. Dobro je, da se obćenito svraća pozornost na
tu žalostnu činjenicu, pak da se je već počelo ozbiljno misliti i raditi na podignuću
ribogojstva, I glede promicanja ribogojstva pozvani su šumari u prvom
redu, da pomognu dobroj stvari. Šumar kao ljubitelj prirode i kao tehničar
ima dosta prilike, da uz dobru volju nastoji, da se i ova grana narodne privrede
promakne.


Kao „Sportsmann" tjerajući i udičarski sport, može šumar osobitu ljubav
za ribogojstvo u inteligenciji pobuditi.