DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 266 — Sitnice. Prvo gulenje plute (šugora) u franeezkih šumah plutača. U francezkih šumah za proizvađjanje plute guli se kora sa stabla plutaka prvi put onda, kad je takovo neguljeno stablo postiglo debljinu debla od 35 — 40 em., a obično kad je 20—30 god. staro. Kora se guli u visini, koja je tri put veća, nego što je promjer debla i to podam od 1 met. visine nad zemljom. Takovu visinu, u kojoj se kora guli, postizava stablo polagano, a ne u prvoj godini. U državnih šumah sjeklo se je do sad za proizvađjanje plute sječimice (sječa za sječom), nu opazili su, da ovakav način šumarenja ima više mana, proiztičućih iz individualnosti pojedinih stabala. Danas ejeku takove šume plutače prebornom sječom. Kora se guli sa istog stabla opet nakon 6 godina, a vješt radnik može na dan oguliti 30 stabala. Upliv oduzimanja terpentina na smolovito drveće. Nedavno učinjeni su pokusi u odjelu za šumarstvo u sjedinjenih američkih država kod ministarstva za poljodjelstvo, da se ustanovi upliv oduzimanja terpentina na jelovo drvo. U tu svrhu pokušalo se je to na 32 kom različitih, stranom smolovitih, stranom na nesmolovitih stabala đugoiglastih jela iz više predjela. Ovi pokusi dokazali su nedvojbeno, da drvo od spomenute vrsti jele nije ništa trpilo ualied oduzimanja terpentina, odnosno ovakovo oduzimanje trpentina nije ni najmanje uplivalo na drvo niti u lučbenom, niti u mekaničkom pogledu. Kod lučbenih analiza od smolovitog i nesmolovitog drveća u svrhu pronalaza upliva oduzimanjem terpentina na lučbeni sastav đrveta dokazano je, da smolovite sastavine strži (Kernholz) nijesu baš ništa trpile, pošto smola u strži nije tekuća, nego je tvrđa, te je sav terpentin izcurio samo iz bjeljevine (Splintholz). Iz izviešda poljodjelstvenog odjela razabire se, da su drveča, koja su jedno do drugoga stajala i u istih okolnostih uzrasla, imala nejednaku količinu smolovite sađžiue. Da posljedcih ovih pokusa nebuđu možda u protuslovju sa izkustvom, posjetio je njeki vještak „terpetinske nasade´ i pilane u predjelu, gdje smolovite jele uspjevaju. Po njegovom očitovanju nije mogao ondje nitko potvrditi, da bi bio mogao opaziti kakovu razliku po izgledu izmeđju smolovitih i izmedjn nesmolovitih jela, prem kupci traže izrično samo nesmolovito drvo, te đa po izkustvu stečenom u pređjelih, u kojih se smolovita drveda i obaraju i izradjuju, nestoji ona tvrdnja, da je smolovito drvo lošije od nesmolovitog drveta. Biljke i drveće u narodnom gatanju glede rodnosti godine. Naš narod gata po biljkah i drvedu, kako de roditi godina t. j . da li će stanovita godina biti plodna ili neplodna. Zanimati će to naše šumare, pa demo o tom ovdje njekoliko primjera navesti, nebi li se višegodišnjim motrenjem saznati dalo, da li se ovo narodno gatanje obistinjuje. Ako dobro resi lieska i crna joha, onda će dobro roditi pšenica, a ako ne resaju, onda neće. Ako kukurjek u proljeću plodom urodi, onda de biti mnogo kukuruza, a ako kukurjek u proljeću neima ploda, onda de i kukuruz slabo uroditi. Ako glog dobro cvjeta, onda de uroditi proja i heljda. Ako kupina urodi, onda de biti dosta i heljde. Ako grab dobro resi, onda de dobro uroditi i raž, a ako grab malo resi, onda de i raži slabo biti. Phellodendron amurense ili japanski plutak. U knjizi pod nadpisom; „Aus deu Waldungen Japans" preporuča dr. Mayer, da se ova vrst drveća kuša sa |
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 267 — diti u srednjoj Njemačkoj. Ovo stablo raste u šumah sjevernih krajeva Japana vrlo liepo, te postizava vrlo veliku debljinu i visinu. Kora toga drveta puna je plutovine, te bi se mogla guliti i upotrebiti isto onako, kao što se guli i upotrebljnje kora od plutka (Quercus Suber), od koje se kore dobiva pluto ili šuvor. Pokusima osvjedočilo se je, da Phellodendrou amurense u Njemačkoj ođoljava svim promjenam vremena, pa su i mlade biljke u najvedoj studeni zime bez ikakove zaštite bujno napredovale. Bilo bi dobro, ako bi se kod nas u malom pokušalo saditi ovu vrst drveda, a jamačno bi kod nas još bolje uspjevalo ovo drvo obzirom na naše blago podneblje, nego u Njemačkoj. Ovakovo drvo raste ponajbolje u takovoj stojbini, koja mu podaje dovoljno svietla i topline. U Austriji kušalo se je ovu vrst drv eća udomiti, te prvi pokusi učinjeni su u tom pogledu u austrijskih pokušalištih. Crna boja ebenovine može se oponašati. Crna boja ebenovine na predmetih, koje izradjuju umjetni stolari, često nas zadivljuje, pa ipak se može ovakovo crnilo podati i drugim vrstim drveta. U tu svrhu može se rabiti kruškovo, šljivovo ili grabovo drvo. Ovakovo drvo napaja se ponajprije u razblaženoj sumpornoj kiselini (u sumporovini), a zatim se drvo ugrije dotle, dok se pokaže crna boja, kakovu si želimo imati. Ovakav postupak razjasnjuje se time, što voda iz sumporovine kod ugrijanja drveta izhlapljuje, te se tim sumporovina sgušdava (koncentruje) i gornja vlakna na površini drveta pougljeni. Natječaj. U smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade od 9. svibnja 1895. br. 23.159 ima se mjesto šumarskog pristava kao upravitelja šumarije sa sjedištem u Klasnidu po puniti, te se u tu svrhu razpisuje natječaj, da molitelji svoje valjano obložene molbe nice, koji u službi stoje putem pred postavljene oblasti, a izvan službe putem političke oblasti do 22. lipnja 1895. gospodarstvenom uredu podnesu. Molbenice moraju biti obložene sa krstnim listom, svjedočbom o svršenih stru kovnih naucih, svjedočbom o položenom đržav. izpitu za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva, svjedočbom o tjelesnom zdravlju i o političkom i moralnom ponašanju. Mjesto je u početku provizorno, te če se poslie za definitivno imenovanje predložiti. Oni molitelji, koji su več kulturne šumske radnje izvadjali, imati će prednost. S tim mjestom skopčana su slieđeča beriva i to : 500 for. plaće, 350 for. putnog paušala i 120 for. dnevnica, 60 for. drvni relutum, stan u naravi i 10 jutara zem ljišta u naravi. Gospodarstveni ured I. banske imovne obdine. U Glini, dne 17. svibnja 1895. Oglas. u smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 2. ožujka 1891. broj 30551. ex 1890. izdane u pogledu izpita kandidata za lugarsku, odnosno šumsko .tehničku službu, obdržavati de se dne 8. i prema potrebi sHededih dana mjeseca srpnja t. g. u 8 sati prije podne kod ove kr. županijske oblasti za lugarsko, odnosno šumsko-tehničko pomoćno osoblje područja modruško-riečke župa |
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 268 nije. Molbe za pripust k izpitz imadu kandidati putem kr. kotarske oblasti u podružju kojem borave uajkašnje do 15. lipnj a t, g. predložiti ovoj kr. županijskoj oblasti, te moraju biti obložene s izpravami, oznaSenimi u § 1. napomenute visoko-vladne naredbe, te njimi dokazati, da je kandidat: a) navršio 20 godina; b) bezprikornog ponašnja; c) svršio dobrim uspjehom nauke na pučkoj školi ; d) proveo dvogodišnju praksu u lugarskoj službi. Kr. županijka oblast. U Ogulinu, 30. travnja 1895. Upravitelj : Bu šić. Prodaja jelovih i bukovih stabala. Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu prodati de dne 20. lipnja t. g. putem pismenih ponuda u 10 posebnih partija sačinjavajudih 10 drvosjeka u Fužini, Novom, Ogulinu i u Lrkoplju razpoloživi godišnji etat, sastojeći ukupno od 45 012 m´´ bukokovoga i 26.467 m^ jelovoga i smrekovoga drva bez razlikovanja sortinenta, a procienjenoga na 81.204 for. 48 novč. Pobliže uvjete daje podpisano kr. šumarsko ravnateljstvo i gore spomenute kr. šumarije. Kr. šumarsko ravnateljstvo. U Zagrebu, dne 21. svibnja 1895. Molba na bivše slušatelje i pitomcekr. gospodarskog šumarskog učilišta i ratarnice u Križevcih. Podpisano ravnateljstvo kani sastaviti točno statistika o kasnijem zanimanju bivših slušatelja višeg gospodarskog i šumarskog učilišta, kao i pitomaca ratarnice u Križevcih za svih 35 godina obstanka toga zavoda. Povodom tim umoljava ovim putem sve negdašnje slušatelje ovog kr. učilišta i bivše pitomce ratarnice, da podpomognu nastojanje ovog ravnateljstva time, da što prije ovamo jave svoje sadanje zanimanje i boravište, dotično službeni čin uz oznaku, kada su i na kojem odjelu zavoda boravili. Vrlo obvezano bilo bi podpisano ravnateljstvo onoj gospodi, koja bi podatke saobćila o preminulim djacima ovoga zavoda. Blagovoljna priob ćenja neka se uprave na adresu podpisanog ravnateljstva. Umoljavaju se uredničtva svih hrvatskih i srpskih novina, da tu molbu bezplatno u svom listu štampati izvole. — Križevci, 1. svibnja 1895. Ravnateljstvo kr. gospod. i šumar, učilišta. Uredjuje odgovorni urednik Vatr. Eački, kr. zemalj. šumar, nadzornik — Tisak C. Albrechta |