DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 249 — ustanovljivanjem u svakoj pojedinoj sastojini ili pako sumarnim proračunavanjem iz ukupne površine zahtjevaju dohodak sve za cielu obhodnju ustanovljujuće metode isto tako, kao i one, kod kojih ukupni prirast naznačuje glavni faktor oblička za dohodak (Regelungsformel). Najjednostavniji način upotrebljuje dakako kamaralna taksacija i njoj slične metode, kod kojih treba znati samo popriečni prirast, sto no ga sastojine u sječivoj dobi (Haubarkeits-Durchschnittzuwachs) imaju i koji se u račun stavlja bilo faktično onako, kako zaista postoji, — naime bio to pravi prirast Cwirklicher Zuwachs) ili pako ovaj i normalni prirast. Druge Hjekoje metode, kojima se dohodak pomoćju normalne drvne zalihe ustanovljuje (kao na pr. Hundeshagenova), računaju sa tekućim godišnjim prirastom, pa trebaju stoga neobhodno nuždno porabu izkustvenih skrižaljka prihoda, iz kojih se potonji lasnoopredieli,čimjejednočbonitiranjesastojinapreduzeto. Sva pako sumarna računanja prirasta znatno se olakote, ako se pojedine sastojinske površine u njekoj gospodarstvenoj cieli na jednu te istu dobrotu reduciraju. Nadalje za uredjenje dohodka (Materialertragsregelung) mjerodavan je samo prirast glavne sastojine, stoga se mora ovaj razlučiti od prirasta podredjene sastojine. Budući prirast podredjene sastojine dade se najlaglje pomoćju dobrih mjestnih skrižaljka prihoda ustanoviti; posve točno ustanovljenje potonjega na vehka razdoblja osobito niti je potrebito, a niti moguće. S gledištafinancijalno-gospodarstvenog zaslužuje postotak prirasta po kolikoći osobito uvažeuje u svih za sječnju neizvjestnih sastojinah, pošto najglavniji faktor uputnoga postotka (Weiserprozent) sačinjava. Čim manje njeka sastojina uvjetuje proizvadjanje gradjevnog i tvorivog drva, tim će pretežniji biti postotak ovoga prirasta na sjecivu dozrielost iste. (Svržit de se.) Naputak, koji se izdaje na temelju zaključka konferencialne sjednice, obdržavane dne 17. i 18. ožujka 1895. glede priredbe i sakupljivanja predmeta, koje će izložiti na zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske godine 1896. u Budimpešti imovne obdine bivše vojne krajine. A) Uzgoj šuma. a) Pođpuna sbirka sjemenja od svih vrsti drveća i grmlja u području imovne obdine. (U škatuljicah iz drva 10 cm. dugačke, 8 cm. široke i 5 cm. visoke, koje će se složiti (25 kom.) u jednu veliku škatulju, koja je pokrivena staklom. Skatulje dati će se priugotoviti na račun imovnih obćina po kr. zemaljskoj vladi. Dotično sjeme valja u vredieah kr. zemaljskoj vladi priposlati čim prije uz naznaku imena (latinskog i hrvatskog) zatim mjesta i položaja; b) Po-ipuna sbirk a pupoljak a (u mjesecu prosincu sabrati) od svih vrsti drveća 1 grmlja. Šibice imadu biti 25 cm. dugačke, te se imadu prikopčati na dva |
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 250 — kraja u jednom redu u razmaku od 5 cm. zelenom vrpcom na kartonu od 35 cm. do 40 cm. visine, a 50 do 60 cm. duljine, koji će se staviti u okvir. Imena se imadu olovkom napisati hrvatski i latinski kao što i glavni napis ; c) Podpuna sbirka svih vrsti drveća i grmlja s korom za uporabnu dobu u obliku knjige — visina 30 cm., širina do 15 cm., debljina do 15 cm. na jednoj strani politirana, a na drugoj izgladjeno u surovom stanju, dočim na vanjskoj strani ima kora ostati s napisom hrvatskim i latinskim (olovkom) i naznakom mjesta i položaja. Odrezke u kladićih treba priposlati u surovom i oblom stanju u dva primjerka kr. zemaljskoj vladi, te ce se na račun imovnih obdina ovdje dati prirediti; d) Herbariu m svekolike nizke i visoke flore na pojedinih kartonili, koji e´e se složiti u atlas za svaku imovnu obćinu napose u veličini od 35 cm. visine i 25 cm. širine s hrvatskim i latinskim imenom olovkom napisano. e) Običajni i najuspješniji način sjetve i sadnje predočiti slikami u polovici naravne veličine. Preparirane biljke na kartonu, koji ima duljinu od 35 do 40 cm., širinu od 50 do 60 cm. uz točan opis uspjeha obrasta, površine, starosti i t. d. koji će se staviti u okvir — imena i glavni napis olovkom. f) Preparirane biljke u raznoj dobi do 5 godina s osobitim obzirom na upliv tla i položaja po razvoj biljaka na stabljiki i na žiljn na kartonu u potrebitoj veličini i okviru, odnosno u snopićih vezano po 5 do 10 komada od starije dobe do 20 godina posebno od umjetnog i naravnog uzgoja za sve glavne vrsti drveća sa žilami i pupoljci bez lišća s točnim opisom tla, položaja, površine, godine i t. 3r u tabeli i grafički. Biljke u svježem stanju presadjene iz biljevišta i kultura za glavne vrsti drveća u sandučiće, koji će se staviti na lice mjesta izložbe uz naznaku sadnje dobe, položaja i t. d. Nacrti jednog šumskog biljevišta i izkaz ostalih biljevišta po površini, broj uz gojenih biljaka, troškovi za uzdržavanje i t. d. za pojedine godine i ukupno u povoljnom mjerilu. g) Fotografičke slike stranom u okvirih, stranom u albumu o sastojinah u raznoj karakterističkoj dobi i obliku, stare i ne nasječene šume, šume srednje dobe, koje su proredjene, a koje nisu proredjene, stanje oplodne sječe; progalna, sumračna i konačna sječa, preborna sječa, zatim o kulturah, koje su umjetno i naravno podignute uz opis glavnog obilježja obzirom na uspjeh, smjesu, obrast, dobu i t. đ. u povoljnoj veličini. h) Njegovanje mladih sastojina prema površini, vrsti drveća, dobe, uspjeha u prirastu, obrast i smjesi, množini, trošku i t. d. grafički uz tabelarni opis za pojedine godine i ukupno u povoljnom mjerilu. i) Vezanje letećeg pjeska (otočka imovna obćina) grafički, fotografički i u prepariranih biljakah na kartonu kao pod f) uz točan tabelarni opis površine, dobe, vrsti drveća, obrasta i t. d. za pojedine godine i ukupno u povoljnom mjerilu. k) Modeli i slike, koje će prikazivati ogradjivanje, ograbanje branjevin a i kultura uz tabelarnu naznaku, koliko je svake godine i ukupno izvedeno, trošak po tekućem metru i ukupno i uzdržavanje u povoljnom mjerilu. 1) Kazn e vrst i tl a za sve bonitete usvojene kod uređjenja šumskog gospodarenja uz oznaku sreza, visine mjesta i t. đ. svake imovne obćine u jednoličnih staklenih valjcih uz analizu i poredanje, kako je u naravi svaka naslaga izkopana. Kr. zemaljska vlada naručiti će kod gospodina Pfistera u tu svrhu konstruirani svrđao uz naputak, kako valja duboko povaditi zemlju i kojim načiuom, te svaku |
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 251 — naslagn u posebne vrećice nakupiti 8 točnim opisom đubljiue, iz koje je povadjena, te iste smjesta priposlati kr. zemaljskoj vladi, da se može dalje prirediti i analizirati, te i u staklene valjke staviti. Takav svrdao dobiti de ogulinska imovna obdina, koja isti nakon porabe odmah dostaviti ima otočkoj imovnoj obdini; zatim 1. banska imovna obdina, koja isti nakon porabe ustupiti ima odmah 2. banskoj, a ova slunjskoj imovnoj obćini; nadalje gjurgjevačkoj imovnoj obćini, a ova gradiškoj imovnoj obdini, napokon brodska imovna obdina, koja isti odstupiti iiiia nakon porabe odmah petrovaradinskoj imovnoj obćini. m) Razni abnormitati kod biljaka i drveda glede uzrasta u primjercih i odrezcih. n) Grafički i tabelarno predočenje razmjerja izmeđju drvne nadzemne gromađe i korsnja kod jednakih individua na različitih položajih u povoljnom mjerilu. o) Poraba šumskog tla za prolazno poljsko gospodarenje, grafički uz tabelarni opis površine, vremena, prihoda po jutru i t. d., po gođinah i ukupno u povoljnom mjerilu. p) Nacr t i opi s svih kod imovnih obdina upotriebljenih vrsti orudja i predmeta za sjetvu i sadnju. Prepis toga izkaza s jednim nacrtom valja čim prije priposlati kr. zemaljskoj vladi, da se to oruđje priugotoviti dade na račun imovnih obćina za sbirku. B) TJporalba šam^. a) Surovine u odrezcih uz naznaku merkantilne duljine od svake dob e od svih glavnih vrsti drveda, telegr. stupci i t. d., da se uzmogne prosuditi tehnička uporabivost i tekstura drva i ustroj staničevine, godovi i t. d. Prepušta se, da se u manjoj količini prirede polufabrikati, za koje netreba obarati posebna stabla, već kupiti kod kojega drvotržca. Zatim odrezci na panju počam od 5 cm. visine za sve glavne vrsti drveda počam od 10 do 10 godina uz naznaku dobe drvne mase, promjera, duljine, obrasta, položaja, vrsti uzgoja, smjese i t. d. uz grafičko predočenje i uz tabelarni opis. b) Podatci o specifičnoj i absolutnoj težini raznih vrsti drveda u raznom stanju tabelarno. c) Bukovinu i njezinu uporabu kao izradbu predočiti de napose ogulinska i otočka imovna obdina. d) Produkti proredbe kod raznovrstnog drveda u odrezcih uz tabelarni opis množine po jutru svake godine i ukupno. e) Pougljivanj e u modelih i tabelarno od slunjske, 1. i 2. banske imovne obdine. C) Nuzgrednl užitci. a) Žirovina i šumska paša grafički uz tabelarni opis po godinah i ukupno, površina otvorenih šuma, ugo n množin e blaga, vriednost i t. d. u povoljnom mjerilu. b) Lov ribolov, kameni ugljen, kamenje, gule, smole rujevine, prihod množine i t. d. za svaku godinu i ukupno grafički uz tabelarni opis u povoljnom mjerilu. Sbirka kamenja i rud&u odlomcih u veličini od 15 kubik, cm., koji de se ovdje dati izbrusiti, te ih treba u amorfnom stanju priposlati kr. zemaljskoj vladi uz tabelarni opis množine i prihoda za pojedine godine i ukupno. d) Uporaba kore za strojenje i bojađisanje, šiške i t. d, grafički uz tabelarni opis množine vriednosti i t. d. za svaku godinu i ukupno u povoljnom mjerilu. c) Poraba lišda i grana za prehranu stoke (otočka imovna obćina) u modelu uz tabelarni pregled množine, vriednosti i o potrebi množine po komadu blaga za pojedine godine i ukupno. |
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 252 — f) Divlje vode, likovina, rogoz, trska, gube čim više za dekoraciju u primjercih i tabelarnih izkazih glede množine vriednosti i t. đ. po gođinah i ukupno. Ugljenarstv o kod gjurgjevaSke imovne obdine, nacrti, prodnkcija i vriednost po godinah grafički. D) ČuTanje šumft. a) Štetu u Sumah i kulturah ualjed prirodnih nepogoda od sniega, leda, poplave, vjetra i t. d. u primjercih uz tabelarni opis za svaku godinu i ukupno. Gradiška imovna obdina predočiti de fotografički položaj i stanje šume, oštedene po ciklonu uz tabelarni opis stanja štete i t. d. potonje i po I. banskoj imovnoj obdini. b) Oštete po Ijudih grafički i tabelarno, površinu, množinu, vriednost po godinah i ukupno, razmjerno ijapram drvnoj zalihi i prirastu. c) Oštete od raznih životinja u primjercih, te tabelarno. Od gubara u odrezcih uz ustanovljivanje upliva na prirast, na žirovini i t. d. od blaga, miševa i t. d. u starih sastojinah i u mladih šumah. d) Razne vrsti bolesti na drvedu i biljaka u primjercih uz točan opis mjesta, položaja, vrsti bolesti, starosti, obrasta, načina uzgoja i t. d. te povod bolesti. E) Šumska statistika. a) Podatci otehničkoj uporabivosti itrajnosti drva tabelarno. b) Izkaz o šumskoj površini razporedano po vrsti uzgoja, vrsti drveća, dobnih razreda, drvne gromade i prirasta pojedince i ukupno za sve gospodarstvene jedinice. c) Izkaz o nečistom i čistom prihodu za pojedine godine prema naslovom proračuna, u investicijah i doprinosih u pojedine svrhe za pojedine godine i ukupno, izkaz o neotudjivih šumskih glavnicah i kamatah, te šumskih štetah na dugu i utjerano godimice i ukupno (u novac eventualno i grafički.) d) Analjsa cjena za pojedine glavne vrsti drveda. e) Statistički opis uprave i gospodarenja šumfi. kod imovne obćine od postanka, i to; I. Pojožaj i veličina. II. Tlo A) topografički ustroj, B) geologički odnošaji, C) fiizikalni i kemički sastav tla, III. Odnošaji vegetacije A) bilinsko geografički odnošaji, B) šumske kulturne biljke, C) podneblje. IV. Odnošaji vlastničtva, A) razvitak vlastničkih odnošaja, B) prava na užitke. V. Dosadanje gospodarenje i sađanje stanje. A) organizacija gospodarenja, B) sadanje stanje prirasta zalihe i dobnih razreda, D) pomlađba, njegovanje Suma i komunikacije, E) proizvađjanje i unovčenje materijalnih prihoda, glavni, medjutimni i nuzgredni užitci, cjene drva, novčani prihod. VI. Budude gospodarenje. A) gospodarstveno razdieljenje šumS,, B) vrst drveda i gospodarenje, C) obhodnja, D) množina sječnog prihoda u pojedinih gospodarstvenih razredih i sjekoredih, E) pomlađba i njegovanje Suma, transport, specialna sječua osnova za razdobje od ... . do ... . i obćenita gospodarstvena i prometna osnova. VII. Posebni opis šuma. VIII. Odnošaji dobnih razreda šuma. IX. Odnošaji površine šuma napram cielom području imovne obdine, pučanstvu i stanje blaga. X. Dogođjaji, koji štetno djeluju u šumskom gospodarstvu. XI. Lovstvo, voćarstvo, ugljenarstvo. f) Inventar. |
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 253 — F) TJredjenje šuma. a) Analjsa stabala svili glavnih vrati đrveda po priležedemu obrazcu A) ili B)* na sve priraste grafički i sa odrezcili u mjerilu 1 : 5 za promjer, a 1 : 100 za duljine, zatim od najljepših i zdravo uzraslih individua starije dobe svih glavnih vrsti drveća kr. zemaljskoj vladi priposlati cjelovite odrezke od 10 em,, od metra do metra počam od panja do vrha pravokutno izrezano u surovom stanju i korom, te će se ovdje dati priugotoviti piramide, na kojih se vidi čunj prirasta od 10 do 10 godina uz naznaku duljine, starosti, sreza, način uzgoja i položaja, te drvne] gromade u gradjevnom i ogrievnom drvu, zatim granjevine. b) Skrižaljke prihoda i prirasta uz grafičko predočenje u povoljnom mjerilu, zatim prirast skupoće po kubičnom metru za svaku glavnu vrst drveća c) Skrižaljke o postotcih odpadaka kod izradbe drva u razne svrhe d) Grafički predočiti prihod od međjutimnih užitaka dobivenih putem proredjivanja u mladih šumah. e) Prihod na građji i ogrievnom drvu u množini i novčanoj vrieđnosti grafički uz tabelarni opis obzirom na množine, koje se prodaju i davaju članovom imovne obćine po godinah i ukupno. f) Grafiički predočiti broj stabala po jutru počam od 5. godine i dalje do najstarije dobe X = godine x z : broj stabala. c) Grafički predočiti drvnu gromadu po jutru za razne vrsti drveća od 5 godina i dalje. k) Grafički predočiti površinu raznih dobnih razreda za sve gospodarske jedinice i ukupno x ::z površina x godine. 1) Dtto glede drvne gromade x = godine x drvne gromade. m) Grafički predočiti potrajni prihod šuma napram zakonitim pripađnostim članova imovne obćine. n) Gospodarstvena osnova podpuno uskladjena prema propisom naputka B) od imovne obćine ogulinske, brodske, križevaćke za visoke šume, a gradiška imovna obćina za nizke šume i to samo za jednu gospodarstvenu jedinicu vezano u koricah 65 cm. visine i 50 cm. širine. Na unutarnjoj strani korica priljepiti će se pregledna mapa te gospodarstvene jedinice. o) Pregledn a map a na kartah geografičkog ´zavoda u mjerilu 1 : 25000, koja će se od kr. zemaljske vlade za svaku imovnu obćinu naručiti. Urisati treba površinu, vrst drveća i uzgoja, dobne razrede, šumarske i lugarske srazove, sjekorede, prosjeke i t. d. p) Izkaz svih kod imovne obćine upotrebljenih mjeračkih i risačkih strojeva i inih predmeta, zatim pomagala za doznaku, procjenu i t. d. Prepis tog izkaza valja čim prije kr, zemaljskoj vladi priposlati, da se pozove jedna tvrdka, koja će te predmete izložiti. Cr) Uprava imoTnili obćina. a) Zakoni , naputc i i sbirka najvažnijih normativnih naredba vezano po imovnoj obrini brodskoj i ogulinskoj. b) Broj i značaj upravnog i čuvarskog osoblja, te beriva prema površini grafički uz tabelarni opis. c) Stanje pasivnih imovnih obćina 1. i 2. banske i slunjske grafički i tabelarno. *) Ove obrazce nijesmo dali štampati u ovaj broj „Šum. lista" radi pomanjkanja prostora, te i radi toga, što će se ovako.i obrazci svakako priposlati uz ovaj naputak svim gospodarstvenim uredom imovnih obćina. Uređnietvo. 18 |