DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 248 Popriečni dobni prirast mienja se najmanje od svih drugih vrstih prirasta za cielo vrieme života njeke sastojine, pa se stoga može isti za kratka razdoblja sa sigurnošću upotrebiti za ustanovljenje buduće dryne gromade. Ako sravnimo popriečni dobni prirast sa periodičnim prirastom, pa ako iztražujemo na posljednjem njegov tok, u komu se nalazi, onda se dade prvi obzirom na to izpraviti, pa će onda kao takav približno povoljne rezultate za skoro sječi se imajuće sastojine dati. Najtežje je opredieliti budući prirast kod nepravilnih i nepođpunih sastojina, gdje na isti takovi faktori djeluju, koji se nedadu brojkama označiti. Opredjelenje prirasta ima se često protegnuti i na takove sastojine, koje se u sječnji nalaze, ter koje se imadu u stanovitoj periodi — dakle u njekom stalnom broju godina posječi. U najviše takovih slučajeva udovoljuje posve jednostavni način, da se naime tekući godišnji prirast (za dotičnu starost) za polovicu periode računa. Ako se primjerice ima 100 godišnja hrastova šuma od 40 ha. velika u 10 godinah posječi, pa ako njezina sadanja drvna gromada iznaša po ba 527 m´, dakle po cieloj površini 527 X 40 = 21080 m^, te ako ova šuma nebi nikakovog više prirasta imala, onda bi godišnji užitak ili etat iznašao 21080 ——— = 2108 m*. Iztraživanjem stastojine ustanovljeno je ali, da ima tekući godišnji prirast od 8"2 m´ po ha, dakle po cieloj površini 8´2 X 4=0 = 328 m*; za polovicu periode iznašao bi dakle ovaj prirast 328 X 5 = 1640 m´ ,a godišnji užitak bio bi po tomu tada — = 2272 m´ (Uporabom popriečnog ´527 ,, ... , u- .*. ! 21080+ -r7^X 40X5 dobnog prirasta izpostavio bi se taj užitak sa lOO = 10 2213-4 m´´). Ako bi mi sada u prvoj polovici dotične periode, dakle u prvih 5 godina manje, nego polovicu drvne zalihe posjekli, onda bi nastala pozitivna pogrieška, koja bi još veća nastati mogla, ako bi htjeli dotičnu površinu oplodnom sječom posječi, jer bi se tada na svih susjednih stablih prirast uslied izvedene prozračne i progalne sječe znatno povisio. Isto tako je moguća i negativna pogrješka, ako naime u prvoj polovici dotične periode posječemo više od polovice sveukupne drvne gromade. Opredjelenje po kolikoći ima vrlo važnu svrhu, pošto ga svaka metoda o uredjenju dohodka kao računarskom podlogom zahtjeva, samo što naravno jedna manju, a druga veću točnost iziskuje. Dapače i kombinirano razdobno uredjenje dohodka (DascombinirteFachwerk), koje opredjeljuje etat samo za jedno ili najviše za dvie periode, mora ako i ne drugo, a to barem u odredjenih sječinah prirast za odgovarajuće razdoblje ustanoviti. Samo se po sebi razumjeva, da se u tom slučaju radi onda o tekućem godišnjem, a ne o popriečnom dobnom prirastu. Opredjelenje drvnoga prirasta svih sastojina stanovite gospodarstvene cieli (Betriebsklasse), bilo specialnim |