DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 247 umnažanjem stabla uzduž duljine karakteriše, nakom česa nastane doba, u kojoj na jednom te istom mjestu stoji, dok napokon ne nastane stagnacija. Prem smjerom duljine iza toga još napreduje, ipak napokom oslabi ili čak posve prestane. Kod ciele sastojine posve je inaki prirast, nego što je kod pojedinog drveta, jer broj stabala kod prve, kao takodjer i njezin sklop sačinjavaju na prirast pretežito uplivajući faktor. Kod mladih sastojina, gdje je još malena drvna gromada, dade se na budući prirast najlaglje pomoćju mjestnih izkustvenih skrižaljka prihoda zaključiti ili pako prispodabljanjem iste sa starijom sastojinom od jednake dobrote pronaći. U višjoj starosti sastojine, naročito u razdoblju, u kojem je prirast u visinu znatno oslabio, nalazimo već takovu drvnu gromadu, u kojoj možemo naći dosta sjegurne podatke za opredielenje budućeg prirasta. Ako u tom slučaju neimamo pri ruci skrižaljke prihoda ili je pako bud s koga mu dragoga razloga nećemo rabiti, onda ćemo se poslužiti sa analističkim opredielenjem. Sastojinu razdieliti ćemo, kako smo jur spomenuli, u razrede po debljinah i visinah, pa za svaki takav razred pronaći ćemo po dva ili više pokusnih stabala, koje ćemo točno analizovati i na temelju tim načinom zadobivenih rezultata na budući prirast prve (sastojine) zaključiti. Kod toga nesmije se ipak s vida pustiti slieđeće : 1. Opredjeljenje već uzsliedivšeg prirasta po kolikoći u tu svrhu nesmije se podnipošto vezati na premalena, a niti na prevelika razdoblja. Isto se dakle nesmije ograničiti na razdoblja, koja su manja od 6 godina, jer bi inače rodovitost pojedinih godina mogla odviše na rezultat uplivati, a potonji nebi tada svrsi odgovarao Iznad 10—12 godina smije se samo ondje posegnuti, gdje je posliednja proreda izazvala znatnu promjenu u prirastu po kolikoći, ili gdje se ćešće sječnja obavlja kao na pr. kod nadstojnog drveća u srednjem uzgoju, gdje se dapače mora i za cielu obhođnju natrag posegnuti. 2. Kod izbora za analizu opredjeljenog stabla ima se osobito paziti na njegov položaj i na posebna njegova svojstva tako, da ono u svemu srednjemu stablu odgovara. Tako napr. neće odgovarati ono stablo, koje je suviše osamljeno ili pako potišteno uzraslo. 3. Ima se u obzir uzeti na sklop krošnja i broj stabala nalazećih se na stanovitoj površini. (Izuzev naravno potištena stabla). 4. Uzsliedivši jur i ovim načinom opredjeljeni prirast nesmije podnipošto služiti podlogom računu, kojim se ustanovljuje takav za znatan broj godina obuhvaćajuće razdoblje, nego se ima rektificirati prvi, prispodabljajući ga sa prirastom starijih sličnih sastojina. U mnogo slučajeva nije dovoljan popriečni dobni prirast za ustanovljenje buduće drvne gromade, odnosno budućeg umnoživanja sastojine obzirom na kubični iznos. Naročito nam pako može prvi povoljne rezultate pružiti onda, ako je sastojina postigla svoj najveći popriečni prirast, dakle u dobi, u kojoj je potonji jednak tekućemu godišnjemu prirastu. |