DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 28 <-- 28 --> PDF |
_ 246 — II. Na sastojim. Opredjeljivanje prirasta u ovom slučaju može se protegnuti na pojedine pokusne plohe ili pako na čitavu sastojinu, a to prema tomu, kakovu točnost postići želimo. U prvom i drugom slučaju razvrstaju se na odnosnoj ploštini nalazeća se stabla u razrede po debljinah i po visinah, pa se za svaki takav razred pronadje 2 ili 3, a u njekojih slučajevih i više pokusnih stabala, koja se oboriti imadu, te se njihov prirast opredieli pojedince, kako je to sub. I. za pojedino stablo naznačeno. Hrpanje (grupiranje) u pojedine razrede debljina, kao i opredielenje pokusnih stabala najbolje se obavlja, odnosno ustanovljuje po metodi Drautovoj, Urichovoj ili po metodi Roberta Hartiga, dočim ćemo uporabom ovih metoda moći podjedno najtočnije ustanoviti i kubični sadržaj ciele sastojine, eventualno pokusnih ploha obzirom na razne sortimente. Često udovoljava pako samo razdielenje stabala u razrede po debljinah, pa se za svaki takov razred poznatim načinom pronadju 2—3 pokusna stabla, koja se obore i analizuju. Ako smo po kojoj god mu drago metodi opredielili prirast za ustanovljenih više srednjih ili pokusnih stabala, odgovarajućih stanovitom razredu debljina, a u slučaju i visina, onda možemo iz ovih na prirast cieloga dotičnoga razreda zaključiti., Ako pako istim načinom ustanovimo prirast za više u sastojini, eventualno u pokusnoj plohi nalazećih se razreda, onda možemo iz prvih na prirast potonje zaključiti. Uporaba obličnih brojeva i Preslerovog svrdla nezahtjeva, kako je to sub. I. 4. a) naznačeno, da se pokusna stabla obore. Tom prigodom neka mi bude dozvoljeno iztaknuti, da se je barem u sklopljenih crnogoričnih šumah pokazalo dovoljno točnim ustanovljenje prirasta po količini pomoćju Preslerovoga svrdla. Doduše dobit ćemo mnogo točnije resultate onda, ako svakomu razredu po debljini i visini odgovarajući broj pokusnih stabala oborimo, pa na temelju točnog kubiciranja i analize potonjih na prirast sastojine zaključimo; nu valja i to uvažiti, da ćemo svrsi shodniji i bolji rezultat polučiti, ako na pr. na 16 stojećih stabala pomoćju Preslerovoga svrdla prirast ustanovimo i na temelju ovih na prirast sastojine zaključimo, nego ako samo jedno ili dva stabla oborimo, pa ova sa svom mogućom matematičkom točnošću obračunamo. Do sad razmatrasmo, kako se opredieljuje već uzsliedivši prirast; nu često imamo ustanoviti i takav prirast po kolikoći, koji će tekar imati nastati. Ovo se pako neda nikako matematičkom točnošću ustanoviti, pošto ima vrlo mnogo faktora, koji na isti uplivaju. Osim klimatičkih, stojbinskih i sastojinskih odnošaja uplivaju na isti još i tlo, položaj, kao takodjer i gospodarstveni odnošaji, u kojih će se sastojina u buduće nalaziti. Usuprot tomu imademo ipak takovih podloga, na temelju kojih možemo približnom točnošću u praktičke svrhe na istu zaključiti. Ponajprije imademo obćeniti tok prirasta na oku držati obzirom na to, što je on u početku vrlo malen, dočim se pomnožanje njegovo u visini sa |