DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 239 o^zjcac: lik.S. 2. Prirast na debljini. Ako imamo opredieliti prirast na debljini, onda nije probitačno, da isti na odreznoj plohi na panju ustanovljujemo, nego ćemo mnogo shodnije učiniti, ako si dademo jednu ploču od stabla u prsnoj visini ili pako u V20 ciele duljine stabla izrezati. Ploča ova ima se gladko oblanjati, da bude skmo brojenje i mjerenje uslied toga olakoćeno. Samim brojenjem godova ima se započeti počam od vanjskog najmladjeg kolobara u razdoblju od 5—5 ili od 10—10 godina, te se imadu ovim odgovarajući godovi označiti i to najbolje sa šiljasto zaoštrenom olovkom. Pomoćju facetiranoga mjerila dade se sada neposrednim mjerenjem očitati promjer za odgovarajuću starost. Razlika dvajuh različitim starostim odgovarajućih promjera daje nam prirast u debljinu za odnosno razdoblje — eventualno prirast za broj godina, što no ga razlika starosti označuje. Samo mjerenje promjera ima se u više različitih smjerova obaviti i to naprama tomu, dali se manje ili više oblici dotičnimi godovi oraedjašenih polygona od oblika kruga udaljuju, pa se ima tada srednji aritmetički promjer u dalnje računanje uzeti. Ovako ustanovljenim promjerom ima se još za razne starosti izkustvom ustanovljena debljina kore pridodati, te će nam tada ovi promjeri pokazati, kakav je promjer stablo u odnosnoj starosti (sa korom zajedno) imalo. Ako izmjerimo širinu posliednjih X godova na više mjesta u milimetrih, pa smo tim mjerenjem dobili vriednosti: s^ — s^ — s^ , . . . Sn i — Sn^ onda Sj+«a+S3 -\- Sn—, -\-Sn je srednja aritmetička širina (s «) ss^^ a prirast u debljinu posliednjih X godina jednak je: 2 — (s, + Sa-f S3 .... -1- sn-i + s« ) =: 2 Ss. Istim načinom možemo pronaći prirast u debljinu za posliednjih 2X^3X i t. d. godina. |