DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 238 —


Popnečm dobni prirast na vismi =


U prvih S—a godina polučilo je dotično stablo visinu od 9 matara, u
prvih S—b godina od 9-j-p, a u prvih S — c godina 9-{-đ-^p.
JJ S — a godina priraslo je dotično stablo za q metara u visinu, u razdobju
od S — a do S — b godina za q metara, a u razdobju od S — b do S — c
godina za d metara i t. d.
U prvih S—a godina priraslo je odnosno stablo za q metara u visinu,
u drugih a — b godina za p metara, a u trećih a — c godina za đ metara i t. d.
Iz ovih olina dadu se sada proračunati popriečni na visinu odnoseći se
periodični prirasti djehtbom dotičnog razdoblja.
Tim smo vidili, kako se dade prirast smjerom visine za pojedina razdoblja
ustanoviti, nu razdoblja ova zavise o slučajnom broju godova, preko kojih je
prorez prošao. Ako imademo prirast u ovom smislu za razdoblje stanovitog broja
godina ustanoviti, onda se poslužujemo interpolacijami, od kojih je najobičnija
arithmetička ili pako grafična. Arithmetičku interpolaciju razjasniti će najbolje
sliedeći primjer:
Grore navedenim načinom ustanovljeno je, da je njeko borovo stablo u
86 godišnjoj starosti visinu od 26-90 met. a u starosti od 74 godine takovu od
2498 met. imalo; pita se sada, koju visinu je posjedovalo ovo stablo u


80.
godini?
U starosti od 80 godina imalo je upitno stablo visinu ol:
24-98-^^´^IZu^^ X (80-74) = 2594 met.


ili pako:


26-90 —^^^^4 ^ X (86 - 80) = 25-94 met.


ob —
74


Grafična interpolacija obavlja se pako na sliedeći način:


Povuće se jedna horizontalna crta, koju razdielimo u jednake godinam
odgovarajuće djelove, odnosno odsjeke, pa se na svih tako dobivenih točkah uzvise
okomice. Pošto su visine za pojedina razdoblja ustanovljene, prenašaju se
potonje na prije spomenute osovnice analognim redom u pomanjenomu mjerilu,
pa se tako dobivene krajne točke označe, te se onda odgovarajućom krivuljom
spoje. Tako dobivena krivulja predstavlja nam tok prirasta kroz sva razdoblja,
pa se samo po sebi razumjeva, da možemo sada šestilom i odgovarajućim uma,
njenim mjerilom očitati visinu, koja se nalazi u stanovitoj izmedju povoljnih
dvijuh starostih ležećoj godini.


Lik 2. pokazuje nam takovu jednu krivulju, koja označuje tok prirasta na
visini za borovo stablo za sva razdoblja od 0—120 godina.
(Stablo ovo uzraslo je u sastojini I. stojbinske dobrote).