DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 236 — jake prorede ili progalnog sjeka bude broj stabala na 60 reduciran, đoćim će se prirast pojedinog drveća na 0-03 m´ povisiti, te će prirast sastojine ali od 100 X 0-02 = 2-00 ms na 60 X 0-03 = 1 80 m» pasti. Množina lišća mjerodavna je takodjer i po tekući godišnji prirast sastojine, koji neodvisi samo kako smo jur vidjeli, o množini lišća pojedinog đrveta, nego i o broju stabala. Koji broj stabala, odnosno koja razdaljenost izmedju istih uvjetuje na stanovitoj površini obzirom na vrst drva i stojbinske odnošaje najveći prirast na drvnoj gromadi, neda se pozitivno kazati, pošto još nijesu mnienja strukovnjaka u tom pogledu jednaka. Padanje prirasta obzirom na drvnu gromadu mnogo je intenzivnije kod sastojine, nego kod izolirano rastućega drveta. U sastojini, kad se jednom sklopi, ne samo da obumiru dolnji djelovi krošnje i pojedine grane, koje su duž debla podieljene, nego i cieli samostalni individui, koji se bore za obstanak, usHed rastenja susjednih jačih stabala bivaju potišteni, pa tada uslied pomanjkanja nuždnog svietla nedvojbeno i podleći moraju. Borba za obstanak, koja medju stablima nastane, smanjuje znatno prirast na debljini kao i na kubičnoj gromadi. — Šumar ima dakle u takovom slučaju pravodobno proredu provesti i to još mnogo prije, nego što se potištena stabla sušiti započmu, pa će ukloniv borbu ovu — ako baš u stanovitih slučajevih i nepovisio on time prirast sastojine, barem zapriečiti naglo padanje istoga ili ga njeko vrieme na istomu nivou uzdržati. 0 toku kvantitativnog prirasta naročito pako o kulminaciji istog, jesu mnienja još dosta nesuglasna, a poglavito s tog razloga, što svaka vrst drva,svaka siojbina, svaka različnost rukovanja sa sastojinom mora razne rezultate iznieti. Još problematičniji tok ovoga prirasta jest kod podredjene sastojine. Netreba ni dokazivati posebice, da najveći popriečni prirast nemože istodobno sa najvećim godišnjim prirastom uzsliediti. — Usuprot se potonji već dulje vremena nalazi u padanju, dočim prvi još uviek pozitivnim smjerom na. preduje. — Naročito pako mora popriečni dobni prirast tako dugo pozitivnim smjerom napredovati, dok god se tekući godišnji prirast još uviek iznad njega nalazi, a prvi će svoju kulminaciju postići tada, kad postane jednak potonjemu. To vriedi za dohodak kako glavne (Ertrag des Hauptbestandes), tako i podredjene sastojine (Ertrag des Zwischenbestandes), kao takodjer i za ukupni dohodak (Gesammtbetrag) t. j . za sbroj glavnog i podredjenog užitka. Doba kulminacije popriečnog prirasta može samo za mali broj godinš, diferirati i to naprama tomu, dali samo glavni ili ukupni, naime glavni i podredjeni dohodak zajedno u račun stavili. Kada bi nizovi popriečnih prirasta glavne i podredjene sastojine paralelno tekli, onda bi popriečni prirast obzirom na ukupni dohodak sa isto takovim glavnog užitka istodobno svoju kulminaciju postići morao. Popriečni ali dobni prirast podredjenoga dohodka postigne običuo nješto prije svoju kulminaciju, nego li onaj za glavni dohodak, pa se stoga mora to isto i u popriečnom dobnom prirastu ukupnog dohodka očitovati. Navjerovatnije jest, da pojedino stablo vladajućeg razreda postizava svoj najveći tekući prirast prije najvećeg popriečnog |