DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 231 — je glavno obilježje velika množina vode, koju oni nose. Glavna zadaća sastojati će se dakle u tom, da se što više sprieči brzo odtjecanje vode u području oborina. Osim obće karakteristike bujica i načina njihovog uztuka, opisane su tehnički potanko sve do sada izvedene radnje. Obilnomu tekstu pridodane su mnogobrojne i zaista krasne slike na 25 tablica. Djelo ovo i prikazuje se kao autentična, tehničkim detaljom opisana slika svega onoga, što se je ovih deset godina za umirenje bujica u,Austriji uradilo i postiglo. Preporučamo svakomu, da ovu publikaciju spomenutoga ministarstva pomnjivo čita i prouči. Nješto iz nauke o prirastu. Korien i lišće glavni su faktori, koji na razvoj biljke djeluju; prvi usiše hranu, dočim se ova u potonjem assimilira, pa se tako stvaraju za samu biljku nova gradiva. — Izuzev jednogodišnje biline mora se dosljedno tomu biljka od godine do godine povećati smjerom u visinu i debljinu ili medjusobnim djelovanjem obijuh ovih faktora povećava se ista na kubičnoj gromadi. Povećanje ovo, koje nije ništa drugo, nego posljedica fizioložkog djelovanja temeljnih organa bilne, zove se u šumarstvu prirastom. — Pojam ovaj dade se protegnuti na pojedino stablo kao i na čitavu sastojinu; u prvom slučaju nam istu označuje stabalni prirast, a u drugom slučaju prirast sastojine. Na svakom stablu ili pako sastojim uzsliede ove vrsti prirasta: I. Prirast na drvnoj gromadi ili prirast po kolikoći t. j . pomnožanje stabla eventualno sastojine na drvnoj gromadi. — Obzirom na dobu, u kojoj prirast ovaj uzsliedi, razlikujemo u šumarstvu: 1. Godišnji (ili tekući godišnji) prirast, t. j . pomnožanje drvne gromade, koja faktično u jednoj godini uzsliedi. — Ako na pr. ma drvnu gromadu njeke sastojine ili pako stabla u a godišnjoj starosti označuje, a ma-{- i takovu posije godinu dana, dakle u a -\- 1 godišuoj starosti, onda je godišnji prirast kolikoće z = ma + l — ma. 2. Razdobni ili periodični prirast, koji nam označuje, za koliko se je drvna gromada u razdobju stanovitog broja godina povećala. — Ako na pr. ma drvnu gromadu a godišnje, a ma+n takovu posije M, dakle u starosti od a + w godina, odnosno a + M godišnje sastojine označuje, onda je periodični prirast kolikoće Z=ma + n — ma. — Olina Z pokazuje nam u ovom slučaju za koliko se je drvna gromada ma n razdobju od n gobina pomnožala. 3. Ukupni dobni prirast (takodjer sumarni ili totalni prirast ) označuje nam, za koliko je njeko stablo, odnosno sastojina od svoga zametka pa sve do odgovarajuće joj starosti prirasla. Prema tomu označuje nam on i drvnu gromadu dotičnog stabla ili sastojine u rečenoj dobi. |