DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1895 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 230 —


Glede ekspozicije napomenuti je, da se južne strane više iztroše, nego li


sjeverne, a uzrok je tomu taj, što na južnih stranah snieg u poljeću rano


okopni, a tim se omogući djelovanje noćnih mrazova.


Na iztrošivanje upliva takodjer i kakvoća površine tla; gdje neima pri


rodnog pokrova, ondje je i upliv atmosferilija i sunčanih zraka jači, mienjanje


temperature više se osjeća, a mraz pospješuje iztrošivanje.


Iz ovoga vidimo jasno veliku važnost vegetacije u području bujica.


Produkti iztrošivanja mogu na razni način doći u korito potoka, ili ih


donese vođa, koja se sa obronaka u potok slieva, ili usovi i ledenjaci ili pako


uslied odronjivanja briegova.


Djelovanje erosije više nas iznenadjuje, nego iztrošivanje. Ona ne samo


da izdubljuje korita, nego dere obronke, te stvara voderine i nova korita.


Njezino djelovanje tim je jače, čim se voda brže slieva, a pošto vegetacija


prieči brzo odtjecanje, to je i djelovanje erosije u ogoljehh predjejih mnogo


intenzivnije. Odronjivanje briegova takodjer je opasno i to tim opasnije, čim je


tlo golije i iztrošenije.


Na temelju gore spomenutih svojstava i načina uztuka, diele se bujice na


dva velika razreda i to: bujice Alpa i bujice briegova i brežuljaka. Alpinske


bujice imadu to specifično svojstvo, da nose sobom velike množine kamenja,


koje više puta ne stoji ni najmanje u razmjerju sa množinom vođe, dočim je


kod druge vrsti bujica pretežnija množina vođe.


Uztuk proti onim alpinskim bujicam, koje nose produkte iztrošivanja,
vrlo je težak. Ovdje je u prvom redu potrebito, da se sprieči iztrošivanje
uredjenjem boljih kulturnih odnošaja u području oborina. Valja dakle ponajprije
da se uzdrži, ili ako ga neima, da se stvori pojas šume na granici šumske
vegetacije, te i više gore ležećem tlu mora se obratiti pažnja, a u obće nastojati,
da vegetacija što dalje dopre.


Ostale radnje oko ovih bujica imadu ponajviše paliativni karakter. Može
86 doduše ukloniti momentalna pogibelj, ali se nemože posve odstraniti.


Mnogo šire polje djelatnosti pruža nam se kod bujica, koje izdubljuju
korita i deru briegove. Ovdje čekaju stručara raznolike zadaće, koje se mogu
samo na temelju obilnog praktičnog iskustva povoljno riešiti. Glavne radnje
sastoje se ovdje u tom, da se preprieči dalnje dubljenje korita, da se podkopane
obale osiguraju, da se zaustave u korito potoka naneseni produkti erosije,
odronjivanja i iztrošivanja, da se konsoliduju one litice, koje su erosiji i podkopavanju
izvržene, te napokon da se poboljšaju kulturni i gospodarstveni
odnošaji u području oborina. Izđubljivanje potočnog korita je posljedak đvajuh
u nejednakom razmjerju stojećih faktora t. j . snaga vode i odpor koritnog dna.
Sredstva dakle, da se ovi faktori dovedu u ravnotežje sastoje se u tom, da se
snaga vode slomi, odnosno da se odpor koritnog dna poveća. Prama tomu biti
će i dotične radnje različite.


Bujice brdske i one brežuljaka imaju drugi značaj, nego alpinske, te je
i način njihovog zagradjivanja drugačiji. Kao što je već gore spomenuto, njihovo