DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 177 —


Pojedina dolazeća stabla od preko 80 cm. debljine ostavljena su za medjutitnni
užitak, pošto su i onako truležna bila. Za svaki razred debljine izračunao
se iz bliježke broj stabala, sbroj temeljnica istih i promjer uzor-stabala
odieljeno za svaku od dvajuh glavnih vrsti drveća i to ponajprije za cielu pokusnu
plohu, a onda za 1 ha.


3. Visina drveća. Pošto je visina pojedinog drveća u prebornoj šumi
osobito ovisna o tome, jeli stablo jako ili slabo zastrto i potisnuto bilo, to se
nesmije visina stabla samo iz malo izmjera ustanoviti, pošto bi nam to često
dalo krive rezultate.
Ako se pak na nekoj stojbini uzimaju odulje pokusne plohe, a na ovih
mjere visina i prsna debljina svih stabala, onda ćemo dobiti kod dovoljnog broja
izmjera posve uporabive prosječne brojke.


Taj smo račin i mi upoiabili, pa pošto je kakvoća samoga tla jasno
opredielila 2 dobrote, to su analogno ovima pokazali se i za sastojine dva
razreda dobrote, koje smo uvrstili u II. i III. dobrotu, pošto se na nekojih
osobito povoljnih, ali prostorom malenih mjestih za jelu još I. dobrota pokazala.


Visinu stabala stavljamo u razmjer sa promjerom u prsnoj visini, a ne
sa starosti drveća i to s razloga, kojega ćemo posije spomenuti. Kad smo prenesh
promjere na osieč (abscisa), a visine prenesli kao porednice (ordinate), tad
smo dobili krivulje, koje pokazuju za jelu prilično stalan smjer i to vrlo plosnatog
luka, dočim se rast u visinu kod bukve prilično raienja. Za poslidnju
vrst vriedno je spomenuti i tu okolnost, da bukva do 40 cm. debljine občenito
nadmašuje jelu u prirastu visine (moguće uslied veće gibkosti vrška), dočim iza
ove debljine za jelom zaostaje, ako se stavi na slobodan prostor.


4. Oblični brojevi deblovine. Već se je i prije zgodno primjetilo,
a pokazalo se i našom izmjerom, da su stabla u prebornoj šumi uzrasla više
švigasta (svršita, abholzige), nego što ona u jednoličnih sastojinah. Ali još više
nego to, što se promjer stabla prema gore razmjerno naglo umanjuje, upliva
na obični broj deblovine jaka nabuhlost korienja (Wurzelanlauf), koju dobije
drveće kod sve većeg prirasta debljine. To vriedi osobito za jelu, kod koje
pada oblični broj kod 80 cm. promjera na 030. U ostalnm pokazuje nam krivulja
obličnih brojeva deblovine, uzeta za promjere u prsnoj visini plosnati luk,
koji je izbočen prema abscisnoj osi. Naša iztraživanja odnose se samo na stabla
sa preko 35 cm promjera, dočim su se uzeli za slabije drveće oblični brojevi
iz bavarskih skrižaljka drvne gromade.
5. Skrižaljka drvne gromade. Posljedci iztraživanja stabalnih
visina i obličnih brojeva omugućili su sastavak skrižaljka, koje nam odmah pokazuju
deblovinu za pojedine promjere stabla u prsnoj visini. Pošto su skrižaljke
pružile podlogu za proračunanje prirasta, to ćemo ovdje pokazati brojke, koje
su dobivene za II. razred dobrote.