DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 175 — računanje vriednosti i drvonijerstvo. Sve više manje služi izključivo jeđnakostarim sastojinam ili takovom drveću, koje je uzraslo pod pritiskom jednakostarih. Onaj šumar, kojemu je danas zadaćom prirediti gospodarenje u njekoj prebornoj šumi, neće naći mnogo pomoći u današnjoj literaturi. On je prinužden dotičnu šumu iztražiti u svakom pogledu, pa onda iz osebnih zakona rastenja dotifne šume stvoriti pravila za budućnost. Kad dakle hoćemo u sliedećem razložiti uredjenje preborne šume po istinitih podatcih već provedene radnje, to si mi nesvojatamo time, da smo pružili nešto nova. Svrha toga jest s jedne strane, da razložimo neke osebnosti u rastenju preborne šume na temelju dostatnih iztraživanja, s druge strane, da baš ovim primjerom dokažemo, kako se običajna načela uredjenja gospodarstva neđadu bez daljnjeg uporabiti na prebornu šumu. Šuma, u kojoj se ovdje razpravlja, leži u Kranjskoj, pa zaprema sljemena, porebrice i glavice gorja, koje se proteže jugoistočnim pravcem i koje domašuje visinu od 600-1000 mt. nad jadranskim morem. Dolnje kamenje (Grundgestein) spada skoro sve gornjoj naslagi triasa, a sastoji se iz takozvanog trias-vapnenca, koji je više ili manje naravi dolomita; ovi su vapnenci kad kada izprevučeni žilami gline, po tom je dakle za bilne toliko važni produkt raztrošnja prilično neznatan. Obličje gorja jest onakovo, kakovo je značajno za vapnence krasa; mjesto dola naslagale se dubile (Mulden) jedna do druge, koje su odjelene slabo uzđigautimi zavori (Riegel); ravnice i poškalji (porebrice, Hiinge) izprekidani su svuda poznatimi dolinami, a svuda strši kamen. Tlo, na kojem biljke rastu, sastoji se iz vezane ilovače, koja je pokrita znatnom naslagom crnice ; ona napunjuje sve uvale izmedju kamenja, pa domašuje znatnije naslage samo u nekojih dolinah i položinah. Pošto je kamen na sve strane loman, to su i vrela vrlo riedka, a potoci i potočići posve manjkaju, čime se i tumači slab broj dolova. Podneblje je umjereno oštro, srednja godišnja toplota iznaša S´Se" C., a množina godišnjih oborina 1570 m. Velika množina oborina uzrokom je, da je tlo razmjerno plodno, pa ta oborina u mnogom nadomješćuje podzemnu vodu, kao i slabo tlo. Nadalje je od znatne važnosti veliko sunčanje (Insolation) uslied južnog položaja tako, da ono drveće u ovom kraju, koje je zastrto, mnogo dulje tomu zastiranju odoljeti može, nego drveća sa sjevernijih krajeva. Već ovi do sada spomenuti odnošaji tla i podneblja zahtjevaju takovu vrst uzgoja, kod kojega će tlo uviek zastrto ostati. Jer čim se ona plitka kora zemlje ostavi slobodnom uticanju zračnih upliva, izgubit će se naslaga crnice, a i same zemlje će po malo nestati. Preborna šuma ne samo da prepriečuje vjetru odnašanje šušnja i izsušenje tla, već ona tim prouzrokuje i polaganije, ali i trajnije stvaranje crnične naslage. Ta je dakle šuma bila predmet uredjenja, koje se je pred nekoliko godina provelo. Mi ćemo u sliedećem navesti resultate taksatornih predradnja i pod |