DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 175 —


računanje vriednosti i drvonijerstvo. Sve više manje služi izključivo jeđnakostarim
sastojinam ili takovom drveću, koje je uzraslo pod pritiskom jednakostarih.


Onaj šumar, kojemu je danas zadaćom prirediti gospodarenje u njekoj prebornoj
šumi, neće naći mnogo pomoći u današnjoj literaturi. On je prinužden
dotičnu šumu iztražiti u svakom pogledu, pa onda iz osebnih zakona rastenja
dotifne šume stvoriti pravila za budućnost. Kad dakle hoćemo u sliedećem razložiti
uredjenje preborne šume po istinitih podatcih već provedene radnje, to
si mi nesvojatamo time, da smo pružili nešto nova. Svrha toga jest s jedne
strane, da razložimo neke osebnosti u rastenju preborne šume na temelju dostatnih
iztraživanja, s druge strane, da baš ovim primjerom dokažemo, kako se običajna
načela uredjenja gospodarstva neđadu bez daljnjeg uporabiti na prebornu
šumu.


Šuma, u kojoj se ovdje razpravlja, leži u Kranjskoj, pa zaprema sljemena,
porebrice i glavice gorja, koje se proteže jugoistočnim pravcem i koje domašuje
visinu od 600-1000 mt. nad jadranskim morem. Dolnje kamenje (Grundgestein)
spada skoro sve gornjoj naslagi triasa, a sastoji se iz takozvanog trias-vapnenca,
koji je više ili manje naravi dolomita; ovi su vapnenci kad kada izprevučeni
žilami gline, po tom je dakle za bilne toliko važni produkt raztrošnja
prilično neznatan. Obličje gorja jest onakovo, kakovo je značajno za vapnence
krasa; mjesto dola naslagale se dubile (Mulden) jedna do druge, koje su
odjelene slabo uzđigautimi zavori (Riegel); ravnice i poškalji (porebrice, Hiinge)
izprekidani su svuda poznatimi dolinami, a svuda strši kamen. Tlo, na kojem
biljke rastu, sastoji se iz vezane ilovače, koja je pokrita znatnom naslagom
crnice ; ona napunjuje sve uvale izmedju kamenja, pa domašuje znatnije naslage
samo u nekojih dolinah i položinah. Pošto je kamen na sve strane loman, to
su i vrela vrlo riedka, a potoci i potočići posve manjkaju, čime se i tumači
slab broj dolova.


Podneblje je umjereno oštro, srednja godišnja toplota iznaša S´Se" C., a
množina godišnjih oborina 1570 m.


Velika množina oborina uzrokom je, da je tlo razmjerno plodno, pa ta
oborina u mnogom nadomješćuje podzemnu vodu, kao i slabo tlo. Nadalje je
od znatne važnosti veliko sunčanje (Insolation) uslied južnog položaja tako, da
ono drveće u ovom kraju, koje je zastrto, mnogo dulje tomu zastiranju odoljeti
može, nego drveća sa sjevernijih krajeva.


Već ovi do sada spomenuti odnošaji tla i podneblja zahtjevaju takovu
vrst uzgoja, kod kojega će tlo uviek zastrto ostati. Jer čim se ona plitka
kora zemlje ostavi slobodnom uticanju zračnih upliva, izgubit će se naslaga
crnice, a i same zemlje će po malo nestati. Preborna šuma ne samo da prepriečuje
vjetru odnašanje šušnja i izsušenje tla, već ona tim prouzrokuje
i polaganije, ali i trajnije stvaranje crnične naslage.


Ta je dakle šuma bila predmet uredjenja, koje se je pred nekoliko godina
provelo. Mi ćemo u sliedećem navesti resultate taksatornih predradnja i pod