DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 174 — u prebornoj šumi još ni iz daleka nije riešeno; preborna se šuma još uviek može smatrati pastorkom uredjenja. Dobro je dakle, da se novije doba bavi tim pitanjem; jer se baš sada posvećuje pažnja ponovno sve više prebornoj šumi i sličnimi joj vrsti uzgoja, čemu je doprineslo vrieme sžimo ili pako moda, koja igra donekle važnu ulogu i u šumarstvu. Negledeć na to, kako još u obće nije dokazano, da se preborna šuma slabije rentira, nego što visoka šuma sa čistom ili oplodnom sječom, možemo uztvrditi, da su naravni oblici nejednako starih sastojina mnogo manje osjetljivi naprama poznatim štetam od suše, vjetra, zareznika i požara; osim toga razvijaju se u prebornoj šumi naravna svojstva pojedinog drveća mnogo više i bolje, nego u sastojinah od jednake starosti. Kad će šumski oblici, koji proizlaze iz raznih vrstih uzgoja, kao što su: uzgoj prozrake, uzgoj pridržka; uzgoj na čestu i uzgoj na škakcice* (Lichtungsberieb, tjberhaltsbetrieb, Gruppen- ođer Sahachbrettwirtschaft) zadobiti sve veću važnost, kad se više neće pretvarati preborna šuma iz stare dobe u jednakostare sastojinske oblike, već kad će se pitati za gospodarstvenu osnovu preborne šume, tad za sigurno neće ni nauka o uređjenju na kratko preći preko preborne šume, nego će se uređjenju ove isto toliko pažnje posvećivati, koliko se posvećuje danas visokoj šumi oplodnom i čistom sječom. Za sada nam još toga vrlo mnogo manjka, da si stvorimo nauku za prebornu šumu. Skrižaljke prihoda vriede izključivo samo za jednako stare i istovrstne sastojine. Pa dočim se za jednakostare sastojine velikim i težkim poslom traže uputne sastojine, dočim se za to mnogo mjeri i proračunava, ostavljaju se neopažene one mješovite, nejednakostare sastojine, koje zaista prve daleko nadmašuju i po svome broju i po svojoj praktičnoj vriednosti. Čudnovato je, da su baš te sastojine nazvane nepravilnimi (abnormalnimi) sastojinami, gdje one u istinu pravilo predstavljaju, pa ipak neobstoji do sada nikakova »križaljka [prihoda za ovakove sastojine, dapače niti itko misli ovakova sastaviti. Pa dočim s jedne strane šumarska znanost kudi i odvraća od uzgoja jednovrstnih i jednakostarih sastojinskih oblika, iztražuju ipak sve naše mnoge pokusne postaje u prvom redu zakone rastenja ovih jednakostarih sastojina. Pokazuje se, po tome, da je nauka o uređjenju zaostala barem za dva desetgodišta; ona gradi kuću, u kojoj nitko stanovati neće. Pa kako je sa skrižaljkami prihoda, tako je i sa ostalimi pomagali, koja služe prigodom uredjenja prihoda. Sve je prilagodjeno jednakostarimi sastojinami: oblični brojevi, iztraživanja o prirastu, * Ovu vrat uzgoja tumači Dombrovski u „Encyclopeđie đer gesammten Forstu. Jagđwissenschaften" (sv. VII. str. 99.) ovako: Schaclibrettformiger Hieb, Kahlhieb, nach đen Felđern des Schachbrettes aageorđuet, \vurđe fruher in Ficliten unter đem Nameii Schacheaschlitge gefiihi´t in đer Absioht, das3 điesaulben von đen bestandenen Feldern aus seitlich beflogen unđ so verjlingt verđen sollen". U hrvatskom jeziku zove se Schacli „škak", a polja na škaknici (Sehachbrett) zovu se „škakfiice" ili kocke, pa smo prema njemačkom nazivu poprimili naziv „uzgoj na škakčide" za Schachbrettbetrieb. Uređničtvo. |