DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 3 <-- 3 --> PDF |
mMtiWkm^ Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 189B. God. XIX. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 70 novo.; za V4 stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Kako da se provede uredjenje u prebornoj šumi?=^ Njemački napisao šumarnik L. Hufnagl. Posve je umjestno nazvao nedavno neki izvjestitelj ovoga lista prebornu šumu pascorkom uredjenja. Jer sve teorije i sve nauke o uredjenju šuma, kao i proračunavanja vriednosti odnose se skoro izkljucivo na šume, koje se sastoje iz manje ili više istovrstnih i jednakostarih sastojina. jPoznati načini uredjenja prihoda nalaze svoj teoretički temelj i praktičnu uporabu ponajviše u zakonih rasta jednakostarih sastojina. Ta zar nije teorija kroz desetgodišta smatrala prebornu šumu kao zastarjeli i samo u iznimnom slučaju opravdani sastojinski oblik i preporučala kao osobito potrebito, da se preborna šuma, koja malen prihod nosi, pretvori u šumu, u kojoj će dobni razredi, odnosno redovi godišnjih razreda jedan do drugog poredani biti. Zato i vidimo, da prvi pregaoci na polju uredjenja šuma nijesu svoja iztraživanja u tom pogledu pretegnuli na prebornu šumu, pošto se ovakovoj vrsti uzgoja nije htjela nikakova pažnja posvetiti. Vjernu sliku tog nemara, kojeg si je u ovo vrieme strukovna znanost kriva, pokazuje nam istovremena literatura. Doeim se je o čistoj i oplodnoj sječi pisalo u velikih i mnogih svezcih naučnih knjiga, dočim su se njima posvećivali mnogi i dugi članci i razprave u raznih stručnih listovih, morala se preborna šuma zadovoljiti sa nekoHko redaka. Pa i ovo malo redaka nije bilo drugo, nego teoretičko prenašanje onih zakona, koji vriede za visoku šumu umitanu sa čistom sječom. Pa neima niti ništa jednostavnijeg, nego reći: Prebornu šumu možemo si pomisliti kao udruženje svih dobnih razreda medjusobno na jednoj površini, a samo je neznatna razlika, da dobni razredi prostorno odieljeni nisu; unatoč tomu može se postaviti neko razmjerje dobnih razreda, izračunati etat kao i kod čiste sječe i t. d. Teoretički je ovo pitanje vrlo jednostavno, ali zato nije u praksi. Pa i tko će moći razne pojedine starosti drveća u prebornoj šumi ocieniti ili izmjerom izračunati? Kako će poznati šumar onaj red godišnjih razreda, koji je za sječu zreo, kako će on taj red razpoznati od mladjega? Pitanje o uredjenju *„Osterreicliische Vierteljaliresschrift", Jahrg. 1892. Heft IV. |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 174 — u prebornoj šumi još ni iz daleka nije riešeno; preborna se šuma još uviek može smatrati pastorkom uredjenja. Dobro je dakle, da se novije doba bavi tim pitanjem; jer se baš sada posvećuje pažnja ponovno sve više prebornoj šumi i sličnimi joj vrsti uzgoja, čemu je doprineslo vrieme sžimo ili pako moda, koja igra donekle važnu ulogu i u šumarstvu. Negledeć na to, kako još u obće nije dokazano, da se preborna šuma slabije rentira, nego što visoka šuma sa čistom ili oplodnom sječom, možemo uztvrditi, da su naravni oblici nejednako starih sastojina mnogo manje osjetljivi naprama poznatim štetam od suše, vjetra, zareznika i požara; osim toga razvijaju se u prebornoj šumi naravna svojstva pojedinog drveća mnogo više i bolje, nego u sastojinah od jednake starosti. Kad će šumski oblici, koji proizlaze iz raznih vrstih uzgoja, kao što su: uzgoj prozrake, uzgoj pridržka; uzgoj na čestu i uzgoj na škakcice* (Lichtungsberieb, tjberhaltsbetrieb, Gruppen- ođer Sahachbrettwirtschaft) zadobiti sve veću važnost, kad se više neće pretvarati preborna šuma iz stare dobe u jednakostare sastojinske oblike, već kad će se pitati za gospodarstvenu osnovu preborne šume, tad za sigurno neće ni nauka o uređjenju na kratko preći preko preborne šume, nego će se uređjenju ove isto toliko pažnje posvećivati, koliko se posvećuje danas visokoj šumi oplodnom i čistom sječom. Za sada nam još toga vrlo mnogo manjka, da si stvorimo nauku za prebornu šumu. Skrižaljke prihoda vriede izključivo samo za jednako stare i istovrstne sastojine. Pa dočim se za jednakostare sastojine velikim i težkim poslom traže uputne sastojine, dočim se za to mnogo mjeri i proračunava, ostavljaju se neopažene one mješovite, nejednakostare sastojine, koje zaista prve daleko nadmašuju i po svome broju i po svojoj praktičnoj vriednosti. Čudnovato je, da su baš te sastojine nazvane nepravilnimi (abnormalnimi) sastojinami, gdje one u istinu pravilo predstavljaju, pa ipak neobstoji do sada nikakova »križaljka [prihoda za ovakove sastojine, dapače niti itko misli ovakova sastaviti. Pa dočim s jedne strane šumarska znanost kudi i odvraća od uzgoja jednovrstnih i jednakostarih sastojinskih oblika, iztražuju ipak sve naše mnoge pokusne postaje u prvom redu zakone rastenja ovih jednakostarih sastojina. Pokazuje se, po tome, da je nauka o uređjenju zaostala barem za dva desetgodišta; ona gradi kuću, u kojoj nitko stanovati neće. Pa kako je sa skrižaljkami prihoda, tako je i sa ostalimi pomagali, koja služe prigodom uredjenja prihoda. Sve je prilagodjeno jednakostarimi sastojinami: oblični brojevi, iztraživanja o prirastu, * Ovu vrat uzgoja tumači Dombrovski u „Encyclopeđie đer gesammten Forstu. Jagđwissenschaften" (sv. VII. str. 99.) ovako: Schaclibrettformiger Hieb, Kahlhieb, nach đen Felđern des Schachbrettes aageorđuet, \vurđe fruher in Ficliten unter đem Nameii Schacheaschlitge gefiihi´t in đer Absioht, das3 điesaulben von đen bestandenen Feldern aus seitlich beflogen unđ so verjlingt verđen sollen". U hrvatskom jeziku zove se Schacli „škak", a polja na škaknici (Sehachbrett) zovu se „škakfiice" ili kocke, pa smo prema njemačkom nazivu poprimili naziv „uzgoj na škakčide" za Schachbrettbetrieb. Uređničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 175 — računanje vriednosti i drvonijerstvo. Sve više manje služi izključivo jeđnakostarim sastojinam ili takovom drveću, koje je uzraslo pod pritiskom jednakostarih. Onaj šumar, kojemu je danas zadaćom prirediti gospodarenje u njekoj prebornoj šumi, neće naći mnogo pomoći u današnjoj literaturi. On je prinužden dotičnu šumu iztražiti u svakom pogledu, pa onda iz osebnih zakona rastenja dotifne šume stvoriti pravila za budućnost. Kad dakle hoćemo u sliedećem razložiti uredjenje preborne šume po istinitih podatcih već provedene radnje, to si mi nesvojatamo time, da smo pružili nešto nova. Svrha toga jest s jedne strane, da razložimo neke osebnosti u rastenju preborne šume na temelju dostatnih iztraživanja, s druge strane, da baš ovim primjerom dokažemo, kako se običajna načela uredjenja gospodarstva neđadu bez daljnjeg uporabiti na prebornu šumu. Šuma, u kojoj se ovdje razpravlja, leži u Kranjskoj, pa zaprema sljemena, porebrice i glavice gorja, koje se proteže jugoistočnim pravcem i koje domašuje visinu od 600-1000 mt. nad jadranskim morem. Dolnje kamenje (Grundgestein) spada skoro sve gornjoj naslagi triasa, a sastoji se iz takozvanog trias-vapnenca, koji je više ili manje naravi dolomita; ovi su vapnenci kad kada izprevučeni žilami gline, po tom je dakle za bilne toliko važni produkt raztrošnja prilično neznatan. Obličje gorja jest onakovo, kakovo je značajno za vapnence krasa; mjesto dola naslagale se dubile (Mulden) jedna do druge, koje su odjelene slabo uzđigautimi zavori (Riegel); ravnice i poškalji (porebrice, Hiinge) izprekidani su svuda poznatimi dolinami, a svuda strši kamen. Tlo, na kojem biljke rastu, sastoji se iz vezane ilovače, koja je pokrita znatnom naslagom crnice ; ona napunjuje sve uvale izmedju kamenja, pa domašuje znatnije naslage samo u nekojih dolinah i položinah. Pošto je kamen na sve strane loman, to su i vrela vrlo riedka, a potoci i potočići posve manjkaju, čime se i tumači slab broj dolova. Podneblje je umjereno oštro, srednja godišnja toplota iznaša S´Se" C., a množina godišnjih oborina 1570 m. Velika množina oborina uzrokom je, da je tlo razmjerno plodno, pa ta oborina u mnogom nadomješćuje podzemnu vodu, kao i slabo tlo. Nadalje je od znatne važnosti veliko sunčanje (Insolation) uslied južnog položaja tako, da ono drveće u ovom kraju, koje je zastrto, mnogo dulje tomu zastiranju odoljeti može, nego drveća sa sjevernijih krajeva. Već ovi do sada spomenuti odnošaji tla i podneblja zahtjevaju takovu vrst uzgoja, kod kojega će tlo uviek zastrto ostati. Jer čim se ona plitka kora zemlje ostavi slobodnom uticanju zračnih upliva, izgubit će se naslaga crnice, a i same zemlje će po malo nestati. Preborna šuma ne samo da prepriečuje vjetru odnašanje šušnja i izsušenje tla, već ona tim prouzrokuje i polaganije, ali i trajnije stvaranje crnične naslage. Ta je dakle šuma bila predmet uredjenja, koje se je pred nekoliko godina provelo. Mi ćemo u sliedećem navesti resultate taksatornih predradnja i pod |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 176 jedno razložiti postupak, kako su se upotrebili ovi posljedci iztraživauja za gospodarstvenu osnovu. A). Posljedci taksatornih predradnja. 1. Vrstuzgoja . Klimatički odnošaji, kako smo ili prije spomenuli, uvjetuju uspievanje preborne šume u njezinom tipičkom obliku. Mi nalazimo ovdje u istinu sve dobne razrede na jednoj površini sakupljene, pa ako i jesu mladji razredi u svojem razvoju spriečeni pritiskom i zastorom starijeg i brže rastućeg drveća, to oni ne pogibaju, pošto im množtvo vlage i razsutog svjetla uzdržaje životni TM. Čovječja ruka neznatno je promjenila ovaj praoblik šume, pošto je trgovac tražio samo najjača, a potom naravno i najstarija stabla. Sastojinu sačinjavaju sliedeće vrsti drveća: jela sa 43´´/o, smreka sa S"/,, i bukva sa 52"/^ sveukupne drvne gromade. Ove vrsti drveća dolaze najviše pomješane, pa samo stojbinske krajnosti diele listnjače od četinjača, čim više proviruje goli kamen, tim manje nalazimo bukvu, a tim više smreku tako, da se na krševitom tlu često nalazi jedino posljednja vrst drveća. Naprotiv gubi Ee četinjasto drveće na ilovastom tlu, gdje neima kamena, pa vidimo, kako je na ovakovom tlu izmedju bukovog drveća porasla visoka i gusta paprat. 2. Izmjera drvne gromade. Kako ćemo poslie opaziti, u ovoj je prebornoj šumi slabo zastupano drveće preko 15 cm. promjera u prsnoj visini; obzirom na ovu osebnost odustalo se od običajnog četvornog oblika pokusnih ploha, pa su se uzele pokusne plohe u obliku pruga. Radi malene razlike sastojine nije bilo potrebito obično izlučivanje istih pa se je morala uzeti pokusna ploha za cieli odjel, dakle za popriečno 45 ha. Nijedan pak oblik niti razdielenje pokusnih ploha nepokazuje nam tako točno srednji obrast, kao što prugasta pokusna ploha, koja se uzima od sljemena prema dolu. Najviše smo upotriebili u tu svrhu ponajprije i razdjelene crte i mjerili promjere lievo i desno do 10 m. sve drveće preko 15 cm. promjera u prsnoj visini; osim toga izkolčile su se prokutnice (diagonale) ili pak pravci kojeg drugog smjera, pa su se izmjerile na isti način pokusne plohe u širini od 20 m. Pošto je na 1 ha. došlo popriečno samo 322 kom. stabala označene debljine, to su stabla prilično riedko dolazila u duge stranice provokuta pokusnih ploha, a onaj, koji bilježi, zapamti lako takova stabla i posije izjednačenje preduzme. U pričuvniku o izmjeri bilo je razdielenje po vrsti drveća i drvne debljine od 2 do 2 cm. Kod izmjere izostavljala su se sva stabla izpod 15 cm. debljine, pa se sve drveće smatralo kao pomladak. Stabla iznad 15 cm. debljine u prsnoj visini bila su razdieljena u sliedeće razrede debljine: I. razred debljine sa stablima od 15 — 29 cm. debljine u prsnoj visini II an ^Q ´-´^´^´ n )1 j> » n 40 — 4y „ „ „ „ „ * ´ » >´ » » 11 5 U OU „ n ,1 n " |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 177 — Pojedina dolazeća stabla od preko 80 cm. debljine ostavljena su za medjutitnni užitak, pošto su i onako truležna bila. Za svaki razred debljine izračunao se iz bliježke broj stabala, sbroj temeljnica istih i promjer uzor-stabala odieljeno za svaku od dvajuh glavnih vrsti drveća i to ponajprije za cielu pokusnu plohu, a onda za 1 ha. 3. Visina drveća. Pošto je visina pojedinog drveća u prebornoj šumi osobito ovisna o tome, jeli stablo jako ili slabo zastrto i potisnuto bilo, to se nesmije visina stabla samo iz malo izmjera ustanoviti, pošto bi nam to često dalo krive rezultate. Ako se pak na nekoj stojbini uzimaju odulje pokusne plohe, a na ovih mjere visina i prsna debljina svih stabala, onda ćemo dobiti kod dovoljnog broja izmjera posve uporabive prosječne brojke. Taj smo račin i mi upoiabili, pa pošto je kakvoća samoga tla jasno opredielila 2 dobrote, to su analogno ovima pokazali se i za sastojine dva razreda dobrote, koje smo uvrstili u II. i III. dobrotu, pošto se na nekojih osobito povoljnih, ali prostorom malenih mjestih za jelu još I. dobrota pokazala. Visinu stabala stavljamo u razmjer sa promjerom u prsnoj visini, a ne sa starosti drveća i to s razloga, kojega ćemo posije spomenuti. Kad smo prenesh promjere na osieč (abscisa), a visine prenesli kao porednice (ordinate), tad smo dobili krivulje, koje pokazuju za jelu prilično stalan smjer i to vrlo plosnatog luka, dočim se rast u visinu kod bukve prilično raienja. Za poslidnju vrst vriedno je spomenuti i tu okolnost, da bukva do 40 cm. debljine občenito nadmašuje jelu u prirastu visine (moguće uslied veće gibkosti vrška), dočim iza ove debljine za jelom zaostaje, ako se stavi na slobodan prostor. 4. Oblični brojevi deblovine. Već se je i prije zgodno primjetilo, a pokazalo se i našom izmjerom, da su stabla u prebornoj šumi uzrasla više švigasta (svršita, abholzige), nego što ona u jednoličnih sastojinah. Ali još više nego to, što se promjer stabla prema gore razmjerno naglo umanjuje, upliva na obični broj deblovine jaka nabuhlost korienja (Wurzelanlauf), koju dobije drveće kod sve većeg prirasta debljine. To vriedi osobito za jelu, kod koje pada oblični broj kod 80 cm. promjera na 030. U ostalnm pokazuje nam krivulja obličnih brojeva deblovine, uzeta za promjere u prsnoj visini plosnati luk, koji je izbočen prema abscisnoj osi. Naša iztraživanja odnose se samo na stabla sa preko 35 cm promjera, dočim su se uzeli za slabije drveće oblični brojevi iz bavarskih skrižaljka drvne gromade. 5. Skrižaljka drvne gromade. Posljedci iztraživanja stabalnih visina i obličnih brojeva omugućili su sastavak skrižaljka, koje nam odmah pokazuju deblovinu za pojedine promjere stabla u prsnoj visini. Pošto su skrižaljke pružile podlogu za proračunanje prirasta, to ćemo ovdje pokazati brojke, koje su dobivene za II. razred dobrote. |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 8 <-- 8 --> PDF |
178 — Kubični sadržaj Kubični sadržaj a Kubični sadržaj Su ps jela bukva jela bukva Y-3 jela bukva o ™ o S o " /^´´> L´^ O* 15 0-10 01 1 37 1-09 1-28 59 2-97 3-56 16 0-13 01 3 38 1-16 1-38 60 3-07 3-67 17 0-15 0-15 39 1-23 1´47 61 3-17 3-77 18 0-18 0´17 40 130 1-57 62 327 3-89 19 0-21 0-20 41 1.38 166 63 3-36 401 20 0-24 0-24 42 1-46 1-76 64 3-45 4-13 21 0-27 0-27 43 1-54 1-86 65 3-54 4-26 22 0-31 0-31 44 1-62 1-97 66 3-63 4-41 23 0-35 0-35 45 1-70 2-07 67 3-71 4-58 24 0-38 0-39 46 1-78 2-16 68 3 80 4-78 25 0-42 0-44 47 1-87 2´26 69 3-88 5-00 26 0-47 0-48 48 2-94 2-37 70 3-97 5-21 27 0-51 0 53 49 2-03 2-49 71 4-06 5-43 28 0-55 0´58 50 2-12 2´61 72 416 5-65 29 0-60 0-63 51 22 1 2-71 73 4-29 5-88 30 0-65 0´69 52 2-31 2-82 74 4-43 6-14 31 0-71 075 53 2-40 293 75 4-58 6-45 32 0-77 0-82 54 2-49 3 04 76 4-72 6-80 33 0-83 0´90 55 2-68 31 4 77 4-87 7-14 34 0-89 0-97 56 2-67 3-24 78 50 3 7´48 35 0-96 1-OG 57 2-77 3-34 79 5-20 7-82 36 1-02 117 58 2-87 3-45 80 5-36 8´17 Nadalje moramo spomenuti, da je uzeto za cielu šumu, koja iznaša 7059´38 ha. od česa odpada na šumsko produktivno tlo 6924-18 ha, pokusnih ploha u površini od 278-68 ha, dakle i-P/o ciele šumske površine; zatim se mjerilo 3627 stabalnih visina, oblični brojevi deblovine izpitani su na 256 stabala, a prirast debljine iztraživao se na 2616 stabala. 6. Drvna gromada sastojina. Kako je već spomenuto bilo, dobilo se iz izmjere za svaki razred debljine broj stabala i promjer uzor-stabla. Pošto se pako iz prikazne skrižaljke kubični sadržaj iz uzor-stabla izvaditi može, to se je dobila množitbom kubić. sadržaja uzor-stabla sa brojem stabala drvna gromada u svakom razredu debljine po 1 ha. odnosno za cielu sastojinu. Samo se po sebi razumjeva, da se je točnije izračunati mogla drvna gromada na pokusnoj plohi pomoćju skrižaljka drvne gromade, i to na temelju stabalnih debljina (koje su zaokružene u pričuvniku izmjere od 2 do 2 cm.), te odnosnog broja stabala. Ali mi nedajemo osobitu vriednost točnomu izračunanju zbiljne drvne gromade, kako ćemo to u sliedećem razlaganju navesti, već se mi prigodom sastavka gospodarstvene osnove oslanjamo više na posljedke iztraživanja prirasta Rezultati izmjere drvne gromade za cieli uredjajni razred i u prosjeku za ha. pokazuju se sastavljeni u sliedećoj skrižaljci: |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
179 Broj stabala i drvna gromada deblovine na 6924-18 ha. n a 1 h a .s tvrdo mehko tvrdo mehko Ukup n 0 ni komada jedrih metara komada jedrih metara komada jedrih metara komada jedrih met. ^»-^ajSL I. 512812 151698 689432 186998 76 22 101 28 177 50 n. III. IV. 223381 141849 122836 184531 228G97 355807 235417 155074 104587 187657 225287 275657 33 21 18 27 34 62 35 23 15 28 33 40 68 44 33 55 67 92 Sbroj 920733 875599 148 134 174 129 322 264 Iz ovog preglednog sastavka možemo vidjeti malen broj stabala, koji je za prebornu šumu karakterističan. Tako vidimo, da imade: I. razred debljine 177 kom. stabala II. razred debljine 68 kom. stabala III. razred debljine 44 kom. stabala IV. razred debljine 33 kom. stabala ukupno po 1. ha 322 komada stabala. Ovi stabalni razredi pomješani su još onda sa više ili manje gustim pomladkom od jednogodišnje biljke do 14 cm. debelog stabla, koji ovamo uračunani nisu. Popriečna oblična visina iznaša 90 m. Ovaj broj nam daje vrlo povoljno sredstvo, pomoćju kojega možemo u sličnih prebornih šumah iz broja temeljnica procieniti odmah drvnu gromadu, ako se u obće ne zahtjeva osobita točnost. Sbroj temeljnica stabala iznaša popriečno po 1 ha. 28 m^, ali se ipak taj broj diže do 41" i to u onih sastojinah, koje su bogate na starom drveću. U praksi se mnogimi sječami pokazalo, da se drvna gromada po 1 ha. može sniziti na 200 m^, ili sbroj temeljnica na 22 do 23 m´^, bez da se šumsko tlo odviše odgali. 7. Starost drveća i starost sastojina. Kako je poznato, ustanovljivanje starosti sastojina vrlo je zamašno i veliko pitanje prigodom uredjenja šuma- Osobito je pak to važno i neobbodno potrebito kod ustanovljenja i izračunanja prirasta i obhodnje, kod obćenitog i naposebnog izračunanja godišnjeg prihoda, kod sastavljanja drvosječnih osnova i t. d. Ta već i samo pitanje o obhodnji zanima već kroz deset godišta duh i pero šumara. Ali u prebornoj šumi nije to tako jednostavno. Naravno je, da se može starost đrveta ustanoviti ako se obori, ali starost stojećeg stabla, ma i približno označiti uzporedjivanjem sa drugim susjednim drvećem, nije nikako moguće. |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 180 — Morala bi nam pozaata biti povjest svakog pojedinog stabla. Ono stablo, koje nije nikada ili samo riedko kada trpilo od pritiska susjednog drveća, imati će mnogo jače deblo, nego ono drugo iste starosti u blizini, koje je uvjek potišteno i zastrto bilo. Ta absolutna razlika u starosti izmedju dva stabla jednakog promjera može više puta prilično znatna biti i to prema okolnostima, u kojih su ta stabla uzrasla. Izpitavajuć starost brojenjem godova na 153 stabla našli smo sliedeće rezultate: Nadjena starost Promjer u prsnoj visini jela bukva 15—29 cm od 40—190 od 40—190 godina 30—39 cm od 90—120 od 80—210 godina 40—49 cm od 96—240 od 120-305 godina 50—80 cm. . n ... . od 145—385 od 200—280 godina preko 80 cm od 229—510 Već ovaj malen primjer nam pokazuje, da se proračunanjem i znanjem absolutne starosti slabo pomoći možemo. Najveću ulogu igra ovdje stanje pojedinog stabla u njegovoj mladosti do debljine od 29 cm. Naravno, da se i u višjih razredih debljine opetuju razlike u starosti od 150 godina, ali se u tih razredih opaža neko stalnije razmjerje izmedju prirasta debljine i starosti. Ta okolnost bila je uzrokom, da se ustanovila neka popriečna relativna starost i to u tom smislu, da se stavlja pitanje : „Kako dugo treba stablo, da dodje iz prvoga razreda debljine u drugi, koliko treba godina, da dodje iz drugog razreda u treći i t. d." — Da se to pitanje riešiti uzmogne, iztraživao se prirast i podjedno ustanovljivala relativna starost. Uzeo se velik broj stabala, i to bez izbiranja, kako su na povoljno velikoj plohi stajala, da se sa svrdlom za prirast u prsnoj visini vrtalo i iz vrtočine po 10 godova označio prirast debljine, za kojeg je đavo u deset godina priraslo. Obratno pak tomu dalo se proračunati vrieme, koje treba stablo, da priraste u promjeru za 10 cm., dakle da dodje iz nižjeg razreda debljine u viši. To proračunavanje dalo nam je za daleko najobsežniji drugi razred dobrote sliedeće rezultate: Razred debljine Razred Jela I. treba 50 godina, da dodje u II » II. „ 28 „ III. „ 111. n ^5 „ „ „ » Iv. Bukva I. „ 60 „ „ „ „ II. „ III. „ 40 „ „ „ „ IV. Ako stavimo za starost najmladjeg razreda debljine x, onda nam se primjerice pokazuje relativna starost jele u II. razredu sa x -J- 50, one u II. razredu sa x +78, a u IV. razredu sa x X 103 godina Da se pod ovimi okolnostmi mora odustati od ustanovljenja razrajerja dobnih razreda, to će za sigurno svakomu jasno biti. U ostalom je ovakovo proračunanje u svakoj prebornoj šumi, dakle i u onakovoj sa manje različitimi |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_. 181 — ođnošaji, uviek više akademićkog značaja, pošto dobni razredi nisu prostorom odieljeni, a sam promjer nemože da nam predstavlja sjegurno mjerilo za starost, kako je to već i prije spomenuto Mi smo stog razloga odustali od teoretičkog prora6unanja, pa smo stvorili mjesto dobnih razreda, razrede drvne gromade. 8. Ovi razredi drvne gromade stvoreni su samo u tu svrhu, da se one sastojine, koje su drvom bogatije i koje će se ponajprije sjeći, u sastojnovidih tamnijom bojom označiti mogu za razliku od onih sastojina, koje sadržavaju manju drvnu gromadu. Mi smo stavili u I. razred drvne gromade sastojine sa 0—100 m´ drvne gromade po 1 ha II. razred drvne gromade sastojine sa 101—200 m´ drvne gromade po 1 za III. razred drvne gromade sastojine sa 201—300 m* drvne gromade po 1 ha IV. razred drvne gromade sastojine sa preko 300 m´ drvne gromade po 1 ha U prvi razred drvne gromade spadaju kulture, koje su izvedene na negdašnjih čistih sječah, kao i naravni pomladci sa vrlo malo jačeg drveća- Pošto se prigodom vodjenja preborne sječe može sniziti drvna zaliha na 200 m^ po 1 ha, to stoji II. razred drvne gromade još izvan sječne osnove, naprotiv se pako u IV. razredu drvne gromade u prvom redu sječi imaju. Po specijalnom opisu sastojina pripada prema sadanjim odnošajem: I. razredu drvne gromade 455 02 ha II. razredu drvne gromade 806-28 ha. III. razredu drvne gromade 2876 71 ha. IV. razredu drvne grrmade 2647´43 ha. U pričuvi 13644 ha. Pošto je uzeta preborna šuma kao vrst uzgoja, to će postajati oblik sastojina sve po malo jednoličan, a napokon će svi razredi drvne gromade preći u III. razred, kojega popriečna drvna gromada na deblovini iznaša 250^ 9. Proračunanje prirasta. Prirast kolikoće težko je u prebornoj šumi ustanoviti, pošto se iztraživanja na pojedinih uzor-stablih nemogu kao občenito vriedna uzeti, kako je to već i prije više puta spomenuto. Mi smo ali činili ovako: Uzeli smo na svakoj stojbini vrtočinu (pomoćju svrdla za prirast) od stabala svakog razreda debljine. Na vrtočini mjerili smo u milimetrih prirast debljine za posljednjih 10 godina i to tako, da smo ukupno širinu 10 godišnjih godova ustanovili i sa 2 pomnožili. Aritmetička sredina svijuh u jednom razredu proračunanih brojeva prirasta debljine uzela se je kao prirast debljine uzor-stabla dotičnog razreda debljine. Iz tog 10 godišnjeg prirasta debljine za pojedino stablo izračunao se prirast kolikoće. Proračunanje uzsliedilo je iz gore navedene skrižaljke drvne gromade i to time, da se je ustanovila kolikoća, za koju će stablo više imati, kad bi u promjeru za toUko milimetara priraslo, koliko je to izračunanim prirastom debljine navedeno. Ako dielimo taj prirast kolikoće sa 10, to ćemo dobiti jednogodišnji prirast kolikoće za uzor-stabla svakog razreda debljine. Taj je |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 182 — prirast u istinu povremeni (perijodički) popriečai prirast, ali se može u svrhu uredjenja uzeti kao tekući godišnji prirast kolikoće- U našoj šnmi dobili snio za II. raz. dobrote sliedeće rezultate: a) Za prirast debljine u 10 godinah milimetara: I. II. III. IV. razred debljine jela 23 35 44 49 bukva .... 23 25 27 30 b) Nakon proračunavanja na uzor stabla sa promjerom od 22, 34, 43 i 59 cm. dobio se sliedeći prirast kolikoće za 1 stablo u jedrih raetrih: I. II. III. IV. razred debljine jela 0008 0-023 0.036 0047 bukva ... . 0-008 0015 0-021 0-029 Kad bi mi htjeli staviti prirast kolikoće u odnošaj sa starošću drveća, tad bi si morali predstaviti, da nam je moguće bilo samo relativnu starost u razmjerju napram promjeru stabla ustanoviti, kako je to već prije rečeno. Mi moramo dakle i ovdje početi sa nepoznatom starosti x prvog razreda debljine, pa proračunati prirast debljine i kolikoće po x + 10, x -f- 20, x + 30 . . . godina, da dobijemo dobnu sliku, koja pokazuje, kako se prirast mienja. Ako bi to geometričkimi slikami predstavili, onda bi vidili, da prirast kolikoće u jele tvori vrlo plosnatu dižuću se krivulju, dočim prirast kod bukve uzimlje mnogo manje izpravniji tok, pa se i slabije uzdiže od osiečne (abjcisne) osi. Ako izračunamo postotke prirasta kolikoće, onda ćemo za taj isti primjer dobiti sliedeće: I. II. III. IV. razred debljine jela . . 2-58 2-58 2-33 ISS bukva. . 2-86 1-95 1-45 0-70 postotaka Prirast kakvoće dade se proračunati samo na temelju točnih iztraživanja 0 pojedinih sortimentih drva, kao i drvnih tržištah. Mi navadjamo u sliedećem na kratko obstojeće ođnošaje, iz kojih proizlazi, da su u ovoj šumi samo trupci u svakoj množini predmetom prodaje, nipošto pak i ostali sortimenti. Četinjavo drvo može se na tržište donieti u sliedećih sortimentih: 1. Trupci od 40 cm. i više u svakoj množini. 2. Trupci od 28 — 40 cm. samo u ograničenoj množini skupa sa onimi pod 1. navedenimi. 8. Stabla od 20—30 cm. promjera u prsnoj visini u ograničenoj množini do 600 m». 4. Stabla i odpadci za proizvodnju kalave robe u ograničenoj množini. Bukovo drvo prodaje se u sliedećih oblicih : 1. Trupci počam od 35 cm. u ograničenoj množini, odnosno samo uz istodobno preuzeće mekih klada za pilenje. 2. Trupci od 30—35 cm. u ograničenoj množini. 3. Kalava stabla od 40 cm. dalje u ograničenoj množini. |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
183 — 4. Drvo i odpadci svake debljine za proizvodnju ugljena u ograničenoj množini poprilici do 1500 m^. Uz ove okolnosti, te uzev u obzir tržne ciene, dobiveni su sliedeći postotci prirasta kakvoće: =8 li a a Stablo daje O n^ >N ! 03 TS cd 3 ai -- * tu a ta -T3 Irupaca po 1 Odpađaka po -đ rt w § « o ~ -4J JU o SI m´. 2-80 for. lm´.010 for. c3 > PH M "^ > m P-I Jela I. 0-31 0-31 003 0-01 II. 089 0-27 0-62 0-82 0-90 50 3 91 III. 1-54 0 75 0-79 218 1-40 28 1-55 IV. 2-97 1-90 r07 5-42 1-80 25 1-04 po 203 fr. po 0-02 fr. Bukva I. 0-28 0-28 0-006 O´Ol 0 77 0-23 0-57 0-41 0-50 60 3-84 ir. III. 1-44 0-(i4 080 1-30 0-90 45 1-43 IV. 2.75 1-40 1-35 2-83 1-00 40 0-29 Do&im postotak prirasta kakvoće kod jele samo pomalo pada i dočim naskoro sječiva stabla u debljini od 40 do 50 cm. još uviek pokazuju postotak od 104, neprirašćuje ništa na kakvoći kod isto tako debelih bukava, ili pak jako malo. Toj okolnosti uzrok je taj, što se najviše traže bukovi trupci u debljini od 38—40 cm. za pravljenje tavoleta, s druge opet strane što jače bukve postaju brzT) truležne, pa mnogo u odpadke prolazi. Mjestni odnošaji, osobito pako gradnja šumu dodirajuće željeznice, kao što i sniženje carine na drvo opravdali bi, da se i prirast skupoće u račun uzme. Mi smo ipak to prepustili, pošto znademo, da bi sa posve nepoznatom brojkom računati morali. 10. Uputni postotak. U prebornoj šumi nedadu se proračunati za ciele sastojine ma i kako uporabive brojčane vriednosti. Preborno gospodarenje jest gospodarenje pojedinog drveća, a zakoni rastenja nadjeni na pojedinom drveću uviek vriede kako u naravi, tako i prigodom ustanovljivanja prihoda. Kao što u jednoličnih sastojinah, tako i ovdje zadaje proračunavanje zemljištne vriednosti najveće potežkoće; glavnica kulturnih troškova odpada u prebornoj šumi, dočim nam je glavnica upravnih i poreznih troškova nepoznata*). Mi smo ali pošli djelomično obratnim putem tako, da smo u šumskoj renti, koja je razvijena u gospodarstvenoj osnovi, odielilj rentu drvne zalihe od zemljištne rente i to ushed toga, što smo uzeli u račun za zemljištnu rentu *) Zašto ? Visina godišnjih troškova za upravu i porez poznata natn je iz godišnjih računa, a po tom i veličina odgovarajuće glavnice po hektaru, Poteškoća ustanovljivanja zemljištne vriednosti može da se pokazuje jedino u stavku prihoda po kolikoći i po kakvoći. |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 14 <-- 14 --> PDF |
_ 184 — katastralni čisti priiiod, to jest iznos od 0-80 for. po 1 ha. Ako uzmemo u gospodarenje postotnjak od SV//;,, onda ćemo dobiti za zemljištnu vriednost iznos od 32 for. i vriednost drvne zaliiie u iznosu 12´2 for., a za glavnicu upravnih i poreznih troškova iznos od 90 for., po tomu stezni slomak od Vs. Ako pomnožimo sbroj proračunanih postotaka prirasta kolikoće i kakvoće ovim mienilcem (Ređuctionszahl), onda ćemo dobiti sliedeće uputne postotke: I. II. III. IV. razred debljine jela 4-33 2-75 2-25 1-05 bukva 4-47 2-25 MG 0.47 Dočim jela pokazuje još u debljini od 50 cm. uputni postotak, koji je samo malo spao izpod uzetog postotnjaka od 2 50, pokazuje se to isto kod bukve već u debljini od 40 cm. Motrimo li same postotke prirasta, to ćemo viditi, kako se čini, da bukva dolazi kod mnogo manje debljine, nego jela u svoju gospodarstvenu i financijalnu zrelost. Uzmemo pak sada u obzir, da jela u IV. razredu debljine domašuje starost od x + 103 godina, bukva pak dolazi sa starošću od x + 105 godina tekar u III. razred debljine, a dočim se x obijuh vrsti može uzeti kao jednako vriedan, to će svakomu jasno biti, da je bukva sa 40 cm. promjera približno iste starosti, koje i jela sa 50 cm. u promjeru. Po tom dakle i uputni postotak obijuh vrsti pada izpod uzetog postotnjaka u istoj starosti od poprilično x -}- 100 godina. Drugimi riečmi, da jela postaje linancijalno zrela, kad predje u IV. razred, debljine, dočim bukva, kad stupi u III. 11. Potanki opis sastojina. Biti će dostatno, ako ovdje samo u kratko spomenemo, koji su podatci za svaku sastojinu izpitani, odnosno proračunani i sastavljeni u skrižaljkah. Iz kratkog opisa položaja i tla sliede podatci 0 razredu drvne gromade, dobrote, sklopa ili obrasta, vrsti drva u desetinkah drvne gromade, zatim podatci o broju stabala i drvne gromade u svakom razredu debljine i to posebice za svaku vrst drva, zatim sliede podatci o sbroju temeljnica stabala po 1 ha, i napokon tekući godišnji prirast po 1 ha. i na cieloj površini. Taj je prirast dobiven tako, da se je u svakom razredu debljine prirast uzor-stabla pomnožio sa brojem stabala. Napokon nalazimo u tom opisu sastojina podatke o broju onog starog drveća, koje je ostavljeno (ostavci, Uberstande), te kojega promjer mjeri preko 80 era., zatim o množini pomladka, a na koncu spomenute su mjere, koje bi se kao nuždne u gospodarenju izvesti imale. B. Sastavak gospodarstvene osnove. Do sada spomenute taksatorne predradnje daju nam dostatno podataka i stanovišta, na temelju kojih ćemo moći izračunati prihod preborne šume, bilo to po kojemu god načinu, koji se u tu svrhu za prebornu šumu preporučuje. Prilagodjivajuć se izpitanim naravnim vanjskim i nutarnjim šumskim odnošajem, uzeli smo u tu svrhu sliedeći način. 1. Cilj gospodarenja. Za svrhu budućeg gospodarenja bile su |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 185 — dvie okolnosti odlučujuće: Ponajprije se je želilo, da se u šumi neostavi nijedna ona upotrebiva sastojina ili stablo, koje bi pokazivalo slab prirast, to jest ono sa uputnim postotkom, koji bi bio niži od 2 do 2-5´´/o. U prvom se dakle moralo raditi sa financijalno gospodarskog gledišta, S druge je opet strane gospodarenje fidejkomisom donekle ograničeno. Taj pravni odnošaj zahtjeva neku potrajnost u prihodu, pa se stoga i na njega obzir uzeti mora. Poznato je, da se iz mnogih drugih razloga traži neka potrajnost i jednakost u uživanju šumske rente, pa se je stoga i uzeo obzir na potrajnost u prihodu kao na važan faktor prigodom ustanovljenja cilja gospodarstva. Prenaglo unovčenje svijuh financijalno za sječu zrelih stabala, ako i nebi bilo nemoguće, a svakako bilo bi to vrlo nepovoljno, jer bi prouzrokovalo padanje ciena, a nazadovao bi po tom i sam postotak prirasta kakvoće. 2. Buduća vrst uzgoja. Ovo je pitanje bilo u našem slučaju vrlo lako rješiti. Jer se nemože obzir uzeti niti na čistu, niti na oplodnu sječu. Obe vrsti uzgoja vode jednoličnim sastojinam, koje mnogo trpe od vjetra. One u istinu pružaju velik broj stabala na maloj površini, ali je prirast debljine pojedinog stabla u prebornoj šumi mnogo veći; ovakove dakle sastojine davaju mnogo slabijeg drveća, koje se neda tako prodati, a one uvjetuju i manje ili više dugo opasno ogolišavanje tla, Najviše pak se može ovim vrstim uzgoja prigovarati, da se na sječinah mora i mnogo slabije drveće sječi i to u vremenu, koje je ovisno o pomladnoj dobi; ovo se pako drveće nemože prodati, za ovakovo drveće morali bi izdavati uzaludne troškove za sječu i izvoz, bez da ih možemo upotrebiti, a osim toga morali bi bez uzroka zamieniti već jača i dobrog prirasta stabla sa neznatnimi i još posve mlađimi biljkami. Prema tomu je preborna šuma jedina racijonalna vrst uzgoja. Da ta preborna šuma mora biti redovita preborna šuma, to se samo po sebi razumije. Nikomu sjegurno neće na pamet doći, da sječe 28.000 m´´. bez ikakove osnove; ta već i sam trgovac silio bi gospodara, da drži neki sječni red. U ostalom mislimo, da „neuredna" preborna šuma dolazi u obće samo još u malih parcelah, gdje prihod nije svakogodišnji, u ostalom dolazi neuredna preborna šuma po svoj prilici još samo u učevnih knjigah. 3. Obhodnja . Pošto u prebornoj šumi nedolaze ciele sastojine za stanovito vrieme na sječu, već samo pojedina stabla, to moramo samo saznati ono vrieme, koje će proteći od postanka jednog stabla do njegove sječe. Ako se pako i u prebornoj šumi stvaraju dobni razredi, onda će se naravno i obhodnja temeljiti na dobnih razredih, ali u praksi imade se posla samo sa pojedinim stablom. Pa kako će i šumar označiti prigodom sječe najstarija stabla? Tu se onda jednostavno uzima kao da su najjača stabla i uviek najstarija. Ovo je ipak samo okolišanje. Kad je debljina stabla jedino stanovište, na temelju kojega možemo označiti starost stabla, zašto da neuzimamo debljinu neposredno u račun kao mjerilo za sječivnu zrelost. Pošto se svako uredjenje prihoda i onako temelji na iztraživanju prirasta, osobito pako na mjerenju prirasta debljine, zašto da se dakle ovaj neuzima odmah neposredno kod ustanovljivanja |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 186 — sječivne zrelosti, pa time izbjegne nesjegurnom ocienivanju ili mjerenju absolutne starosti, kao i mnogom preračunavanju. Pošto Ee mi u našem slučaju nismo htjeli upuštati u posve nepraktično i abstraktno računanje, to nam nije drugo preostalo, nego da posve odustanemo od točnog ustanovljivanja obhodnje, a da samo na prirastu debljine temeljimo naše proračunavanje sječivne zrelosti i sječivnog prihoda. Po proračunanom uputnom postotku proizlazi, da je jela za sječu zrela, kad dostigno debljinu od 50 cm. a bukva 40 cm. Ove jednostavne brojke dovoljne su, da pomoćju njihovom označimo za svako stablo, da li je za sječu zrelo ili ne. Prigodom označivanja sječe samo će šumar imati paziti, nije li možda potrebito, da koje od ovih sječivih stabala ostane, bilo radi pomladka it.d. Mi smo već spomenuli, da obje vrsti drveća postaju zrele u starosti od X + 100 godina, kod česa je x vrlo promjenljiva starost prvog razreda debljine, kojeg imade uzor stablo promjer od 22 cm. Ako stavimo prema jednakostarim sastojinam za x 50 godina, onda bi dobili obhodnju od 150 godina. Kad ćemo pako tražiti prema ovoj obhodnji za obje vrsti drveća tekući godišnji i sječivni popriečni prirast pojedinog stabla, to ćemo naći za jelu tekući godišnji prirast od 0047, a sječivni popriečni prirast od 0´0198, za bukvu će biti prvi 0 019, a drugi O´OISS. Po tome nebi jela još niti u ovoj starosti ekonomsko sječivno zrela bila, dočim bi to kod bukve bilo. 4. Proračunavanje sječivnog prihoda ili etata. Kod preračunavanja godišnjeg sječivnog prihoda morao se je obzir uzeti na potrajnost, a to u toliko, da u nekom stanovitom vremenu etat čim više jednako velik bude i da se drvna zaliha za to vrieme potroši. Za to doba ima da predje dovoljan broj stabala iz slabijeg razreda debljine u sječivi razred, te tako svako ovo stablo zadobije uputni postotak, koji će biti nižji od postotnjaka, uzetog u gospodarstvo. Poznato je, da u našoj šumi treba: jela III. razreda debljine 25 godina, da predje u sječivi IV. razred bukva II. „ „45 „ „ „ „ „ III. bukva III. „ „ 40 „ „ „ „ „ IV. Po tom proračunava se prihod jedne godine na sliedeći način: Za mehko drvo se dobije, ako se broj stabala IV. razreda razdieli sa 25; taj nam količnik pokazuje broj stabala, koja će se godimice sječi; osim toga dolazi još k tomu višak drveća izmedju III, i IV, razreda debljine, koji se prema tomu takodjer kroz 25 dieliti mora. Za tvrdo drvo dobije se godišnji sječivni prihod tako, da se broj stabala IV. razreda razdieli sa 40, a onaj III. razreda razdieli sa 45; sbroj obijuh količmka predstavlja nam onda sječivni prihod. Na taj način proračunano je, da dolazi godišnje na sječu: 4180 jelovih stabala IV. razreda. 2020 „ „ III. 3070 bukovih „ IV. 3160 . „ 111, |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^ — 187 — Razumjeva se samo po sebi, da se proračunani broj jelovih stabala u istinu tako dugo neće za sjeSu označiti, dok imade stabala višeg sjecivnog razi´eđa, a doklem će se ovi posjeći, dotle će već preći dovoljan broj stabala slabijeg razreda u sječivni razred. Ako računamo označeni broj stabala u jedrih metrih, onda ćemo dobiti sliedeći prihod na drvnoj gromadi deblovine: tvrdo meko sbroj 13.900 31.800 27.700 m^. Pošto tekući godišnji prirast cielog uredjajnog razreda iznaša 12.038 m*. tvrdog drva, a 19.586 m´. mekog drva, ukupno dakle 3r62l m´, to će se prema tomu prirastu uživati: na tvrdom drvu više za 1862 m*. na mekom manje za 5786 ^ u opće pak premalo za 3924 „ Obzirom na veću rentabilnost u buduće koritsno je, da se umanji gojenje bukve, naprotiv pako da se umnoža skupocienija jela. 5. Dalnji propisi g^ospodarstvene osnove. Pošto se u ovoj cieloj razpravi radilo u glavnom o tome, da se razloži postupak, kako se iz posljedka izmjere drvne gromade dade na najjednostavniji način izvesti uređjenje prihoda, to ćemo samo u kratko spomenuti, koje dalnje podatke sadržaje gospodarstvena osnova. U odjelu 0 sjekoredu i o pravilih sječe zadovoljili smo se time, da smo naglasili kao glavno načelo za označivanje sječe: U svakom odjelu, koji dolazi na red za sječu, imadu se uzeti sva financijalno zrela stabla, u koliko to nebi inače zahtjevali obziri na pomladak ili uzčuvanje tla." Točno držanje tog načela usrediti će sve radnje sječe i dovesti do toga, da će se prigodom druge sječe nakon po prilici 25 godina zaista moći uzeti bez izbora sva sječiva stabla, kako su to pokazala praktična iztraživanja u drugih sličnih šumah. U ostalom bave se pravila sječe ponajviše sa pitanjem, na koji se način prigodom sječe imade dati prednost jeh naprama bukvi. 0 tom, jeli se imade u prebornoj šumi glavni užitak od međjutimnog odieljeno računati, mogu biti mienja vrlo različita. Mi smo se odlučili na odie- Ijeno računanje, te brojimo u glavni užitak: a) sva odpadajuća stabla iz III. i IV. razreda debljine, b) stabla iz II. razreda, ako na jedan hektar odpada više od 24 stabla (broj stabala po 1 ha. iznosi u II. razredu 68 komada, u III. razredu 44 komada, razlika 24); uzeti više nego 24 komada, bilo bi na uštrb potrajnosti prihoda na drvu. Naprotiv spada u medjutimni užitak: a) sva stabla preko 80 cm. debljine. b) sva stabla I. i III, razreda, ako se nedogodi slučaj naveden gore pod b). c) prigodom poredjivanja izvađjena stabla, koja su slabog rasta ili su pako boležljiva i ako pojedince dolaze. Nadalje je u gospodarstvenoj osnovi točno naznačen i opisan način budućeg |
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 188 — unovčenja sječivnog prihoda, zatim je nacrtana ogojna osnova i osnova o gradnji puteva i napokon proraćunana je buduća šumska renta. Na koncu je opisano, kako se ima voditi gospodarstvena knjiga, te na poseb iztaknuta važnost sabiranja raznih podataka drvne trgovine u svakom njezinom pravcu. B. K. Pravni odnošaji i obskrba vlastelinskih činovnika."^ Svaki službodavac, ako si želi osigurati valjano činovničtvo, koje će trajno i uspješno njemu na korist djelovati, mora u prvom redu nastojati, da se urede pravni odnošaji izmedju njega i služećih mu organa. Za dužnosti, što ih službeni propisi i naputci služećem činovniiitvu nameću, — koji propisi i naputci za svaku kategoriju činovnika točno precizirani biti moraju, i za kojih točno vršenje su isti odgovorni, — imadu biti osigurana prava i zahtjevi, što ih za vršenje tih svojih dužnosti od službodavca tražiti mogu. Samo na temelju ovakove uzajamnosti medju gospodarom i činovnikom dadu se postići sile, koje su kadre svako valjano gospodarstvo unaprediti i na korist istog uzraditi. Ovi pravni odnošaji uređjeni su kod gospodarstva, stojećih pod neposrednom upravom države, kao i kod većine gospodarstva, nad koji mi ista vrhovni nadzor vrši, valjanimi zakoni tako, da svaki činovnik može mirno i bezbrižno u svoju budućnost gledati, ako svoje dužnosti u redu vrši. Nu žalibože isto ovo uztvrditi nemožemo za veliki dio činovnika, nalazećih se u privatnih i vlastelinskih službah, kojih pravni odnošaji zakonom uređjeni nijesu, već su ta prava i s istimi skopčane dužnosti ugovorom izmedju službođavaca i služećeg organa utvrdjena. Manjkavost podloge, na kojoj se osnivaju pravni odnošaji vlastelinskih činovnika, vuče za sobom čitavi niz raznih inkonveniencija. Ako i neima dvojbe, da će se ti pravni odnošaji privatnog činovničtva svojedobno zakonom urediti, svakako je dužnost kako službodavaeS,, tako i činovnika samih, da si te odnošaje sporazumno urede, kako bi isti interesu jednih i drugih pravedno odgovarali. Osobito glede obskrbe vlastelinskih činovnika za slučaj nemoći ili starosti, mora se priznati, da se isti nalaze u vrlo lošem položaju. Akoprem se je veliki dio privatnih službođavaca hvalevriednim nastojanjem pobrinuo, da ustrojenjem raznih mirovinskih i obskrbnih zaklada obezbiedi položaj i budućnost svojih činovnika i njihovih obitelji, držeć pred očima uvodno spomenuto načelo. * Svraćamo svu pozornost p. n. gg. Činovnika sukromnog posjeda na ovaj članak, koga priobdujemo, jer su mnogi od njih članovi našega hrv.-slav. šumarskoga đružtva. Uredništvo. |