DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 3     <-- 3 -->        PDF

mMtiWkm^


Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 189B. God. XIX.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice 2 for.
70 novo.; za V4 stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Kako da se provede uredjenje u prebornoj šumi?=^


Njemački napisao šumarnik L. Hufnagl.


Posve je umjestno nazvao nedavno neki izvjestitelj ovoga lista prebornu
šumu pascorkom uredjenja. Jer sve teorije i sve nauke o uredjenju šuma, kao
i proračunavanja vriednosti odnose se skoro izkljucivo na šume, koje se sastoje
iz manje ili više istovrstnih i jednakostarih sastojina. jPoznati načini uredjenja


prihoda
nalaze svoj teoretički temelj i praktičnu uporabu ponajviše u zakonih
rasta jednakostarih sastojina. Ta zar nije teorija kroz desetgodišta smatrala prebornu
šumu kao zastarjeli i samo u iznimnom slučaju opravdani sastojinski
oblik i preporučala kao osobito potrebito, da se preborna šuma, koja malen
prihod nosi, pretvori u šumu, u kojoj će dobni razredi, odnosno redovi godišnjih
razreda jedan do drugog poredani biti. Zato i vidimo, da prvi pregaoci na polju
uredjenja šuma nijesu svoja iztraživanja u tom pogledu pretegnuli na prebornu
šumu, pošto se ovakovoj vrsti uzgoja nije htjela nikakova pažnja posvetiti.
Vjernu sliku tog nemara, kojeg si je u ovo vrieme strukovna znanost
kriva, pokazuje nam istovremena literatura. Doeim se je o čistoj i oplodnoj
sječi pisalo u velikih i mnogih svezcih naučnih knjiga, dočim su se njima posvećivali
mnogi i dugi članci i razprave u raznih stručnih listovih, morala se
preborna šuma zadovoljiti sa nekoHko redaka. Pa i ovo malo redaka nije bilo
drugo, nego teoretičko prenašanje onih zakona, koji vriede za visoku šumu umitanu
sa čistom sječom. Pa neima niti ništa jednostavnijeg, nego reći: Prebornu
šumu možemo si pomisliti kao udruženje svih dobnih razreda medjusobno na
jednoj površini, a samo je neznatna razlika, da dobni razredi prostorno odieljeni
nisu; unatoč tomu može se postaviti neko razmjerje dobnih razreda, izračunati
etat kao i kod čiste sječe i t. d.


Teoretički je ovo pitanje vrlo jednostavno, ali zato nije u praksi. Pa i
tko će moći razne pojedine starosti drveća u prebornoj šumi ocieniti ili izmjerom
izračunati? Kako će poznati šumar onaj red godišnjih razreda, koji je
za sječu zreo, kako će on taj red razpoznati od mladjega? Pitanje o uredjenju


*„Osterreicliische Vierteljaliresschrift", Jahrg. 1892. Heft IV.




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- 174 —
u prebornoj šumi još ni iz daleka nije riešeno; preborna se šuma još uviek
može smatrati pastorkom uredjenja.


Dobro je dakle, da se novije doba bavi tim pitanjem; jer se baš sada posvećuje
pažnja ponovno sve više prebornoj šumi i sličnimi joj vrsti uzgoja, čemu
je doprineslo vrieme sžimo ili pako moda, koja igra donekle važnu ulogu i u
šumarstvu. Negledeć na to, kako još u obće nije dokazano, da se preborna
šuma slabije rentira, nego što visoka šuma sa čistom ili oplodnom sječom, možemo
uztvrditi, da su naravni oblici nejednako starih sastojina mnogo manje
osjetljivi naprama poznatim štetam od suše, vjetra, zareznika i požara; osim
toga razvijaju se u prebornoj šumi naravna svojstva pojedinog drveća mnogo
više i bolje, nego u sastojinah od jednake starosti. Kad će šumski oblici, koji
proizlaze iz raznih vrstih uzgoja, kao što su: uzgoj prozrake, uzgoj


pridržka; uzgoj na čestu i uzgoj na škakcice* (Lichtungsberieb, tjberhaltsbetrieb,
Gruppen- ođer Sahachbrettwirtschaft) zadobiti sve veću važnost, kad
se više neće pretvarati preborna šuma iz stare dobe u jednakostare sastojinske
oblike, već kad će se pitati za gospodarstvenu osnovu preborne šume, tad za
sigurno neće ni nauka o uređjenju na kratko preći preko preborne šume, nego
će se uređjenju ove isto toliko pažnje posvećivati, koliko se posvećuje danas
visokoj šumi oplodnom i čistom sječom.


Za sada nam još toga vrlo mnogo manjka, da si stvorimo nauku za prebornu
šumu. Skrižaljke prihoda vriede izključivo samo za jednako stare i istovrstne
sastojine. Pa dočim se za jednakostare sastojine velikim i težkim poslom
traže uputne sastojine, dočim se za to mnogo mjeri i proračunava, ostavljaju
se neopažene one mješovite, nejednakostare sastojine, koje zaista prve daleko
nadmašuju i po svome broju i po svojoj praktičnoj vriednosti. Čudnovato je,
da su baš te sastojine nazvane nepravilnimi (abnormalnimi) sastojinami, gdje
one u istinu pravilo predstavljaju, pa ipak neobstoji do sada nikakova »križaljka
[prihoda za ovakove sastojine, dapače niti itko misli ovakova sastaviti.
Pa dočim s jedne strane šumarska znanost kudi i odvraća od uzgoja jednovrstnih
i jednakostarih sastojinskih oblika, iztražuju ipak sve naše mnoge pokusne postaje
u prvom redu zakone rastenja ovih jednakostarih sastojina. Pokazuje se,
po tome, da je nauka o uređjenju zaostala barem za dva desetgodišta; ona
gradi kuću, u kojoj nitko stanovati neće. Pa kako je sa skrižaljkami prihoda,
tako je i sa ostalimi pomagali, koja služe prigodom uredjenja prihoda. Sve je
prilagodjeno jednakostarimi sastojinami: oblični brojevi, iztraživanja o prirastu,


* Ovu vrat uzgoja tumači Dombrovski u „Encyclopeđie đer gesammten Forstu. Jagđwissenschaften"
(sv. VII. str. 99.) ovako: Schaclibrettformiger Hieb, Kahlhieb, nach
đen Felđern des Schachbrettes aageorđuet, \vurđe fruher in Ficliten unter đem Nameii
Schacheaschlitge gefiihi´t in đer Absioht, das3 điesaulben von đen bestandenen Feldern
aus seitlich beflogen unđ so verjlingt verđen sollen". U hrvatskom jeziku zove se Schacli
„škak", a polja na škaknici (Sehachbrett) zovu se „škakfiice" ili kocke, pa smo
prema njemačkom nazivu poprimili naziv „uzgoj na škakčide" za Schachbrettbetrieb.
Uređničtvo.




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 175 —


računanje vriednosti i drvonijerstvo. Sve više manje služi izključivo jeđnakostarim
sastojinam ili takovom drveću, koje je uzraslo pod pritiskom jednakostarih.


Onaj šumar, kojemu je danas zadaćom prirediti gospodarenje u njekoj prebornoj
šumi, neće naći mnogo pomoći u današnjoj literaturi. On je prinužden
dotičnu šumu iztražiti u svakom pogledu, pa onda iz osebnih zakona rastenja
dotifne šume stvoriti pravila za budućnost. Kad dakle hoćemo u sliedećem razložiti
uredjenje preborne šume po istinitih podatcih već provedene radnje, to
si mi nesvojatamo time, da smo pružili nešto nova. Svrha toga jest s jedne
strane, da razložimo neke osebnosti u rastenju preborne šume na temelju dostatnih
iztraživanja, s druge strane, da baš ovim primjerom dokažemo, kako se običajna
načela uredjenja gospodarstva neđadu bez daljnjeg uporabiti na prebornu
šumu.


Šuma, u kojoj se ovdje razpravlja, leži u Kranjskoj, pa zaprema sljemena,
porebrice i glavice gorja, koje se proteže jugoistočnim pravcem i koje domašuje
visinu od 600-1000 mt. nad jadranskim morem. Dolnje kamenje (Grundgestein)
spada skoro sve gornjoj naslagi triasa, a sastoji se iz takozvanog trias-vapnenca,
koji je više ili manje naravi dolomita; ovi su vapnenci kad kada izprevučeni
žilami gline, po tom je dakle za bilne toliko važni produkt raztrošnja
prilično neznatan. Obličje gorja jest onakovo, kakovo je značajno za vapnence
krasa; mjesto dola naslagale se dubile (Mulden) jedna do druge, koje su
odjelene slabo uzđigautimi zavori (Riegel); ravnice i poškalji (porebrice, Hiinge)
izprekidani su svuda poznatimi dolinami, a svuda strši kamen. Tlo, na kojem
biljke rastu, sastoji se iz vezane ilovače, koja je pokrita znatnom naslagom
crnice ; ona napunjuje sve uvale izmedju kamenja, pa domašuje znatnije naslage
samo u nekojih dolinah i položinah. Pošto je kamen na sve strane loman, to
su i vrela vrlo riedka, a potoci i potočići posve manjkaju, čime se i tumači
slab broj dolova.


Podneblje je umjereno oštro, srednja godišnja toplota iznaša S´Se" C., a
množina godišnjih oborina 1570 m.


Velika množina oborina uzrokom je, da je tlo razmjerno plodno, pa ta
oborina u mnogom nadomješćuje podzemnu vodu, kao i slabo tlo. Nadalje je
od znatne važnosti veliko sunčanje (Insolation) uslied južnog položaja tako, da
ono drveće u ovom kraju, koje je zastrto, mnogo dulje tomu zastiranju odoljeti
može, nego drveća sa sjevernijih krajeva.


Već ovi do sada spomenuti odnošaji tla i podneblja zahtjevaju takovu
vrst uzgoja, kod kojega će tlo uviek zastrto ostati. Jer čim se ona plitka
kora zemlje ostavi slobodnom uticanju zračnih upliva, izgubit će se naslaga
crnice, a i same zemlje će po malo nestati. Preborna šuma ne samo da prepriečuje
vjetru odnašanje šušnja i izsušenje tla, već ona tim prouzrokuje
i polaganije, ali i trajnije stvaranje crnične naslage.


Ta je dakle šuma bila predmet uredjenja, koje se je pred nekoliko godina
provelo. Mi ćemo u sliedećem navesti resultate taksatornih predradnja i pod




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 176 jedno
razložiti postupak, kako su se upotrebili ovi posljedci iztraživauja za
gospodarstvenu osnovu.


A). Posljedci taksatornih predradnja.


1. Vrstuzgoja . Klimatički odnošaji, kako smo ili prije spomenuli, uvjetuju
uspievanje preborne šume u njezinom tipičkom obliku. Mi nalazimo ovdje u
istinu sve dobne razrede na jednoj površini sakupljene, pa ako i jesu mladji
razredi u svojem razvoju spriečeni pritiskom i zastorom starijeg i brže rastućeg
drveća, to oni ne pogibaju, pošto im množtvo vlage i razsutog svjetla uzdržaje
životni TM. Čovječja ruka neznatno je promjenila ovaj praoblik šume, pošto je
trgovac tražio samo najjača, a potom naravno i najstarija stabla.
Sastojinu sačinjavaju sliedeće vrsti drveća: jela sa 43´´/o, smreka sa S"/,,
i bukva sa 52"/^ sveukupne drvne gromade. Ove vrsti drveća dolaze najviše
pomješane, pa samo stojbinske krajnosti diele listnjače od četinjača, čim više
proviruje goli kamen, tim manje nalazimo bukvu, a tim više smreku tako, da
se na krševitom tlu često nalazi jedino posljednja vrst drveća. Naprotiv gubi
Ee četinjasto drveće na ilovastom tlu, gdje neima kamena, pa vidimo, kako je
na ovakovom tlu izmedju bukovog drveća porasla visoka i gusta paprat.


2. Izmjera drvne gromade. Kako ćemo poslie opaziti, u ovoj je
prebornoj šumi slabo zastupano drveće preko 15 cm. promjera u prsnoj visini;
obzirom na ovu osebnost odustalo se od običajnog četvornog oblika pokusnih
ploha, pa su se uzele pokusne plohe u obliku pruga.
Radi malene razlike sastojine nije bilo potrebito obično izlučivanje istih
pa se je morala uzeti pokusna ploha za cieli odjel, dakle za popriečno 45 ha.
Nijedan pak oblik niti razdielenje pokusnih ploha nepokazuje nam tako točno
srednji obrast, kao što prugasta pokusna ploha, koja se uzima od sljemena
prema dolu. Najviše smo upotriebili u tu svrhu ponajprije i razdjelene crte i
mjerili promjere lievo i desno do 10 m. sve drveće preko 15 cm. promjera u
prsnoj visini; osim toga izkolčile su se prokutnice (diagonale) ili pak pravci
kojeg drugog smjera, pa su se izmjerile na isti način pokusne plohe u širini
od 20 m.


Pošto je na 1 ha. došlo popriečno samo 322 kom. stabala označene
debljine, to su stabla prilično riedko dolazila u duge stranice provokuta pokusnih
ploha, a onaj, koji bilježi, zapamti lako takova stabla i posije izjednačenje
preduzme. U pričuvniku o izmjeri bilo je razdielenje po vrsti drveća i
drvne debljine od 2 do 2 cm. Kod izmjere izostavljala su se sva stabla izpod
15 cm. debljine, pa se sve drveće smatralo kao pomladak. Stabla iznad 15 cm.
debljine u prsnoj visini bila su razdieljena u sliedeće razrede debljine:


I. razred debljine sa stablima od 15 — 29 cm. debljine u prsnoj visini
II an ^Q
´-´^´^´ n )1 j> » n 40 — 4y „ „ „ „ „
* ´ » >´ » » 11 5 U OU „ n ,1 n "




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 177 —


Pojedina dolazeća stabla od preko 80 cm. debljine ostavljena su za medjutitnni
užitak, pošto su i onako truležna bila. Za svaki razred debljine izračunao
se iz bliježke broj stabala, sbroj temeljnica istih i promjer uzor-stabala
odieljeno za svaku od dvajuh glavnih vrsti drveća i to ponajprije za cielu pokusnu
plohu, a onda za 1 ha.


3. Visina drveća. Pošto je visina pojedinog drveća u prebornoj šumi
osobito ovisna o tome, jeli stablo jako ili slabo zastrto i potisnuto bilo, to se
nesmije visina stabla samo iz malo izmjera ustanoviti, pošto bi nam to često
dalo krive rezultate.
Ako se pak na nekoj stojbini uzimaju odulje pokusne plohe, a na ovih
mjere visina i prsna debljina svih stabala, onda ćemo dobiti kod dovoljnog broja
izmjera posve uporabive prosječne brojke.


Taj smo račin i mi upoiabili, pa pošto je kakvoća samoga tla jasno
opredielila 2 dobrote, to su analogno ovima pokazali se i za sastojine dva
razreda dobrote, koje smo uvrstili u II. i III. dobrotu, pošto se na nekojih
osobito povoljnih, ali prostorom malenih mjestih za jelu još I. dobrota pokazala.


Visinu stabala stavljamo u razmjer sa promjerom u prsnoj visini, a ne
sa starosti drveća i to s razloga, kojega ćemo posije spomenuti. Kad smo prenesh
promjere na osieč (abscisa), a visine prenesli kao porednice (ordinate), tad
smo dobili krivulje, koje pokazuju za jelu prilično stalan smjer i to vrlo plosnatog
luka, dočim se rast u visinu kod bukve prilično raienja. Za poslidnju
vrst vriedno je spomenuti i tu okolnost, da bukva do 40 cm. debljine občenito
nadmašuje jelu u prirastu visine (moguće uslied veće gibkosti vrška), dočim iza
ove debljine za jelom zaostaje, ako se stavi na slobodan prostor.


4. Oblični brojevi deblovine. Već se je i prije zgodno primjetilo,
a pokazalo se i našom izmjerom, da su stabla u prebornoj šumi uzrasla više
švigasta (svršita, abholzige), nego što ona u jednoličnih sastojinah. Ali još više
nego to, što se promjer stabla prema gore razmjerno naglo umanjuje, upliva
na obični broj deblovine jaka nabuhlost korienja (Wurzelanlauf), koju dobije
drveće kod sve većeg prirasta debljine. To vriedi osobito za jelu, kod koje
pada oblični broj kod 80 cm. promjera na 030. U ostalnm pokazuje nam krivulja
obličnih brojeva deblovine, uzeta za promjere u prsnoj visini plosnati luk,
koji je izbočen prema abscisnoj osi. Naša iztraživanja odnose se samo na stabla
sa preko 35 cm promjera, dočim su se uzeli za slabije drveće oblični brojevi
iz bavarskih skrižaljka drvne gromade.
5. Skrižaljka drvne gromade. Posljedci iztraživanja stabalnih
visina i obličnih brojeva omugućili su sastavak skrižaljka, koje nam odmah pokazuju
deblovinu za pojedine promjere stabla u prsnoj visini. Pošto su skrižaljke
pružile podlogu za proračunanje prirasta, to ćemo ovdje pokazati brojke, koje
su dobivene za II. razred dobrote.


ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 8     <-- 8 -->        PDF

178 —


Kubični sadržaj Kubični sadržaj a Kubični sadržaj


Su


ps


jela bukva jela bukva Y-3 jela bukva


o ™ o S


o "


/^´´> L´^


O*


15 0-10 01 1 37 1-09 1-28 59 2-97 3-56
16 0-13 01 3 38 1-16 1-38 60 3-07 3-67
17 0-15 0-15 39 1-23 1´47 61 3-17 3-77
18 0-18 0´17 40 130 1-57 62 327 3-89
19 0-21 0-20 41 1.38 166 63 3-36 401
20 0-24 0-24 42 1-46 1-76 64 3-45 4-13
21 0-27 0-27 43 1-54 1-86 65 3-54 4-26
22 0-31 0-31 44 1-62 1-97 66 3-63 4-41
23 0-35 0-35 45 1-70 2-07 67 3-71 4-58
24 0-38 0-39 46 1-78 2-16 68 3 80 4-78
25 0-42 0-44 47 1-87 2´26 69 3-88 5-00
26 0-47 0-48 48 2-94 2-37 70 3-97 5-21
27 0-51 0 53 49 2-03 2-49 71 4-06 5-43
28 0-55 0´58 50 2-12 2´61 72 416 5-65
29 0-60 0-63 51 22 1 2-71 73 4-29 5-88
30 0-65 0´69 52 2-31 2-82 74 4-43 6-14
31 0-71 075 53 2-40 293 75 4-58 6-45
32 0-77 0-82 54 2-49 3 04 76 4-72 6-80
33 0-83 0´90 55 2-68 31 4 77 4-87 7-14
34 0-89 0-97 56 2-67 3-24 78 50 3 7´48
35 0-96 1-OG 57 2-77 3-34 79 5-20 7-82
36 1-02 117 58 2-87 3-45 80 5-36 8´17


Nadalje moramo spomenuti, da je uzeto za cielu šumu, koja iznaša 7059´38 ha.
od česa odpada na šumsko produktivno tlo 6924-18 ha, pokusnih ploha u površini
od 278-68 ha, dakle i-P/o ciele šumske površine; zatim se mjerilo
3627 stabalnih visina, oblični brojevi deblovine izpitani su na 256 stabala, a
prirast debljine iztraživao se na 2616 stabala.


6. Drvna gromada sastojina. Kako je već spomenuto bilo, dobilo se
iz izmjere za svaki razred debljine broj stabala i promjer uzor-stabla. Pošto se
pako iz prikazne skrižaljke kubični sadržaj iz uzor-stabla izvaditi može, to se
je dobila množitbom kubić. sadržaja uzor-stabla sa brojem stabala drvna gromada
u svakom razredu debljine po 1 ha. odnosno za cielu sastojinu. Samo se
po sebi razumjeva, da se je točnije izračunati mogla drvna gromada na pokusnoj
plohi pomoćju skrižaljka drvne gromade, i to na temelju stabalnih debljina
(koje su zaokružene u pričuvniku izmjere od 2 do 2 cm.), te odnosnog broja
stabala. Ali mi nedajemo osobitu vriednost točnomu izračunanju zbiljne drvne
gromade, kako ćemo to u sliedećem razlaganju navesti, već se mi prigodom
sastavka gospodarstvene osnove oslanjamo više na posljedke iztraživanja prirasta


Rezultati izmjere drvne gromade za cieli uredjajni razred i u prosjeku za
ha. pokazuju se sastavljeni u sliedećoj skrižaljci:




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 9     <-- 9 -->        PDF

179


Broj stabala i drvna gromada deblovine


na 6924-18 ha. n a 1 h a
.s
tvrdo mehko tvrdo mehko Ukup n 0
ni
komada jedrih
metara komada jedrih
metara komada jedrih
metara komada jedrih
met. ^»-^ajSL
I. 512812 151698 689432 186998 76 22 101 28 177 50 n.
III.
IV.
223381
141849
122836
184531
228G97
355807
235417
155074
104587
187657
225287
275657
33
21
18
27
34
62
35
23
15
28
33
40
68
44
33
55
67
92
Sbroj 920733 875599 148 134 174 129 322 264


Iz ovog preglednog sastavka možemo vidjeti malen broj stabala, koji je
za prebornu šumu karakterističan. Tako vidimo, da imade:


I. razred debljine 177 kom. stabala
II. razred debljine 68 kom. stabala
III. razred debljine 44 kom. stabala
IV.
razred debljine 33 kom. stabala
ukupno po 1. ha 322 komada stabala.
Ovi stabalni razredi pomješani su još onda sa više ili manje gustim pomladkom
od jednogodišnje biljke do 14 cm. debelog stabla, koji ovamo uračunani
nisu. Popriečna oblična visina iznaša 90 m. Ovaj broj nam daje vrlo
povoljno sredstvo, pomoćju kojega možemo u sličnih prebornih šumah iz broja
temeljnica procieniti odmah drvnu gromadu, ako se u obće ne zahtjeva osobita
točnost.
Sbroj temeljnica stabala iznaša popriečno po 1 ha. 28 m^, ali se ipak taj
broj diže do 41" i to u onih sastojinah, koje su bogate na starom drveću. U
praksi se mnogimi sječami pokazalo, da se drvna gromada po 1 ha. može
sniziti na 200 m^, ili sbroj temeljnica na 22 do 23 m´^, bez da se šumsko tlo
odviše odgali.


7. Starost drveća i starost sastojina. Kako je poznato, ustanovljivanje
starosti sastojina vrlo je zamašno i veliko pitanje prigodom uredjenja
šuma- Osobito je pak to važno i neobbodno potrebito kod ustanovljenja i izračunanja
prirasta i obhodnje, kod obćenitog i naposebnog izračunanja godišnjeg
prihoda, kod sastavljanja drvosječnih osnova i t. d. Ta već i samo pitanje o
obhodnji zanima već kroz deset godišta duh i pero šumara.
Ali u prebornoj šumi nije to tako jednostavno. Naravno je, da se može
starost đrveta ustanoviti ako se obori, ali starost stojećeg stabla, ma i približno
označiti uzporedjivanjem sa drugim susjednim drvećem, nije nikako moguće.




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 180 —


Morala bi nam pozaata biti povjest svakog pojedinog stabla. Ono stablo, koje
nije nikada ili samo riedko kada trpilo od pritiska susjednog drveća, imati će
mnogo jače deblo, nego ono drugo iste starosti u blizini, koje je uvjek potišteno
i zastrto bilo. Ta absolutna razlika u starosti izmedju dva stabla jednakog promjera
može više puta prilično znatna biti i to prema okolnostima, u kojih su
ta stabla uzrasla.


Izpitavajuć starost brojenjem godova na 153 stabla našli smo sliedeće
rezultate: Nadjena starost


Promjer u prsnoj visini jela bukva


15—29 cm od 40—190 od 40—190 godina


30—39 cm od 90—120 od 80—210 godina


40—49 cm od 96—240 od 120-305 godina


50—80 cm. . n ... . od 145—385 od 200—280 godina


preko 80 cm od 229—510


Već ovaj malen primjer nam pokazuje, da se proračunanjem i znanjem
absolutne starosti slabo pomoći možemo. Najveću ulogu igra ovdje stanje pojedinog
stabla u njegovoj mladosti do debljine od 29 cm. Naravno, da se i u
višjih razredih debljine opetuju razlike u starosti od 150 godina, ali se u tih
razredih opaža neko stalnije razmjerje izmedju prirasta debljine i starosti. Ta
okolnost bila je uzrokom, da se ustanovila neka popriečna relativna starost i
to u tom smislu, da se stavlja pitanje : „Kako dugo treba stablo, da dodje iz
prvoga razreda debljine u drugi, koliko treba godina, da dodje iz drugog razreda
u treći i t. d." — Da se to pitanje riešiti uzmogne, iztraživao se prirast i
podjedno ustanovljivala relativna starost. Uzeo se velik broj stabala, i to bez
izbiranja, kako su na povoljno velikoj plohi stajala, da se sa svrdlom za prirast
u prsnoj visini vrtalo i iz vrtočine po 10 godova označio prirast debljine, za
kojeg je đavo u deset godina priraslo. Obratno pak tomu dalo se proračunati
vrieme, koje treba stablo, da priraste u promjeru za 10 cm., dakle da dodje
iz nižjeg razreda debljine u viši. To proračunavanje dalo nam je za daleko najobsežniji
drugi razred dobrote sliedeće rezultate:


Razred debljine Razred


Jela I. treba 50 godina, da dodje u II


» II. „ 28 „ III.


„ 111. n ^5 „ „ „ » Iv.


Bukva I. „ 60 „ „ „ „ II.


„ III. „ 40 „ „ „ „ IV.
Ako stavimo za starost najmladjeg razreda debljine x, onda nam se primjerice
pokazuje relativna starost jele u II. razredu sa x -J- 50, one u II. razredu
sa x +78, a u IV. razredu sa x X 103 godina
Da se pod ovimi okolnostmi mora odustati od ustanovljenja razrajerja
dobnih razreda, to će za sigurno svakomu jasno biti. U ostalom je ovakovo
proračunanje u svakoj prebornoj šumi, dakle i u onakovoj sa manje različitimi




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 11     <-- 11 -->        PDF

_. 181 —


ođnošaji, uviek više akademićkog značaja, pošto dobni razredi nisu prostorom
odieljeni, a sam promjer nemože da nam predstavlja sjegurno mjerilo za starost,
kako je to već i prije spomenuto


Mi smo stog razloga odustali od teoretičkog prora6unanja, pa smo stvorili
mjesto dobnih razreda, razrede drvne gromade.


8. Ovi razredi drvne gromade stvoreni su samo u tu svrhu, da se
one sastojine, koje su drvom bogatije i koje će se ponajprije sjeći, u sastojnovidih
tamnijom bojom označiti mogu za razliku od onih sastojina, koje sadržavaju
manju drvnu gromadu.
Mi smo stavili u


I. razred drvne gromade sastojine sa 0—100 m´ drvne gromade po 1 ha
II. razred drvne
gromade sastojine sa 101—200 m´ drvne gromade po 1 za
III. razred drvne gromade sastojine sa 201—300 m* drvne gromade po 1 ha
IV. razred drvne gromade sastojine sa preko 300 m´ drvne gromade po 1 ha
U prvi razred drvne gromade spadaju kulture, koje su izvedene na negdašnjih
čistih sječah, kao i naravni pomladci sa vrlo malo jačeg drveća- Pošto
se prigodom vodjenja preborne sječe može sniziti drvna zaliha na 200 m^ po
1 ha, to stoji II. razred drvne gromade još izvan sječne osnove, naprotiv se
pako u IV. razredu drvne gromade u prvom redu sječi imaju.


Po specijalnom opisu sastojina pripada prema sadanjim odnošajem:


I. razredu drvne
gromade 455 02 ha
II. razredu drvne gromade 806-28 ha.
III. razredu drvne gromade 2876 71 ha.
IV.
razredu drvne grrmade 2647´43 ha.
U pričuvi 13644 ha.
Pošto je uzeta preborna šuma kao vrst uzgoja, to će postajati oblik sastojina
sve po malo jednoličan, a napokon će svi razredi drvne gromade preći u III.
razred, kojega popriečna drvna gromada na deblovini iznaša 250^


9. Proračunanje prirasta. Prirast kolikoće težko je u prebornoj
šumi ustanoviti, pošto se iztraživanja na pojedinih uzor-stablih nemogu kao
občenito vriedna uzeti, kako je to već i prije više puta spomenuto.
Mi smo ali činili ovako: Uzeli smo na svakoj stojbini vrtočinu (pomoćju
svrdla za prirast) od stabala svakog razreda debljine. Na vrtočini mjerili smo
u milimetrih prirast debljine za posljednjih 10 godina i to tako, da smo ukupno
širinu 10 godišnjih godova ustanovili i sa 2 pomnožili. Aritmetička sredina svijuh
u jednom razredu proračunanih brojeva prirasta debljine uzela se je kao prirast
debljine uzor-stabla dotičnog razreda debljine.


Iz tog 10 godišnjeg prirasta debljine za pojedino stablo izračunao se prirast
kolikoće. Proračunanje uzsliedilo je iz gore navedene skrižaljke drvne
gromade i to time, da se je ustanovila kolikoća, za koju će stablo više imati,
kad bi u promjeru za toUko milimetara priraslo, koliko je to izračunanim prirastom
debljine navedeno. Ako dielimo taj prirast kolikoće sa 10, to ćemo dobiti
jednogodišnji prirast kolikoće za uzor-stabla svakog razreda debljine. Taj je




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 182 —
prirast u istinu povremeni (perijodički) popriečai prirast, ali se može u svrhu
uredjenja uzeti kao tekući godišnji prirast kolikoće-
U našoj šnmi dobili snio za II. raz. dobrote sliedeće rezultate:
a) Za prirast debljine u 10 godinah milimetara:


I. II. III. IV. razred debljine
jela 23 35 44 49
bukva .... 23 25 27 30
b) Nakon proračunavanja na uzor stabla sa promjerom od 22, 34, 43 i
59 cm. dobio se sliedeći prirast kolikoće za 1 stablo u jedrih raetrih:


I. II. III. IV. razred debljine
jela 0008 0-023 0.036 0047
bukva ... . 0-008 0015 0-021 0-029
Kad bi mi htjeli staviti prirast kolikoće u odnošaj sa starošću drveća, tad
bi si morali predstaviti, da nam je moguće bilo samo relativnu starost u razmjerju
napram promjeru stabla ustanoviti, kako je to već prije rečeno. Mi moramo
dakle i ovdje početi sa nepoznatom starosti x prvog razreda debljine, pa
proračunati prirast debljine i kolikoće po x + 10, x -f- 20, x + 30 . . . godina,
da dobijemo dobnu sliku, koja pokazuje, kako se prirast mienja. Ako bi to geometričkimi
slikami predstavili, onda bi vidili, da prirast kolikoće u jele tvori
vrlo plosnatu dižuću se krivulju, dočim prirast kod bukve uzimlje mnogo manje
izpravniji tok, pa se i slabije uzdiže od osiečne (abjcisne) osi.


Ako izračunamo postotke prirasta kolikoće, onda ćemo za taj isti primjer


dobiti sliedeće:
I. II. III. IV. razred debljine
jela . . 2-58 2-58 2-33 ISS
bukva. . 2-86 1-95 1-45 0-70 postotaka


Prirast kakvoće dade se proračunati samo na temelju točnih iztraživanja
0 pojedinih sortimentih drva, kao i drvnih tržištah. Mi navadjamo u sliedećem
na kratko obstojeće ođnošaje, iz kojih proizlazi, da su u ovoj šumi samo trupci
u svakoj množini predmetom prodaje, nipošto pak i ostali sortimenti.


Četinjavo drvo može se na tržište donieti u sliedećih sortimentih:


1. Trupci od 40 cm. i više u svakoj množini.
2. Trupci od 28 — 40 cm. samo u ograničenoj množini skupa sa onimi
pod 1. navedenimi.
8. Stabla od 20—30 cm. promjera u prsnoj visini u ograničenoj množini
do 600 m».
4. Stabla i odpadci za proizvodnju kalave robe u ograničenoj množini.
Bukovo drvo prodaje se u sliedećih oblicih :
1. Trupci počam od 35 cm. u ograničenoj množini, odnosno samo uz istodobno
preuzeće mekih klada za pilenje.
2. Trupci od 30—35 cm. u ograničenoj množini.
3. Kalava stabla od 40 cm. dalje u ograničenoj množini.


ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 13     <-- 13 -->        PDF

183 —


4. Drvo i odpadci svake debljine za proizvodnju ugljena u ograničenoj
množini poprilici do 1500 m^.
Uz ove okolnosti, te uzev u obzir tržne ciene, dobiveni su sliedeći postotci
prirasta kakvoće:


=8 li


a
a
Stablo daje O n^
>N ! 03


TS cd
3 ai --
* tu


a


ta


-T3 Irupaca po 1 Odpađaka po


-đ rt w
§ « o ~


-4J
JU o


SI m´.
2-80 for. lm´.010 for.


c3


> PH
M "^ > m P-I


Jela I. 0-31
0-31 003 0-01


II. 089
0-27 0-62 0-82 0-90 50 3 91
III. 1-54 0 75 0-79 218 1-40 28 1-55
IV.
2-97 1-90 r07 5-42 1-80 25 1-04
po 203 fr. po 0-02 fr.
Bukva
I. 0-28 0-28 0-006 O´Ol
0 77 0-23 0-57 0-41 0-50 60 3-84


ir.


III. 1-44 0-(i4 080 1-30 0-90 45 1-43
IV. 2.75 1-40 1-35 2-83 1-00 40 0-29
Do&im postotak prirasta kakvoće kod jele samo pomalo pada i dočim naskoro
sječiva stabla u debljini od 40 do 50 cm. još uviek pokazuju postotak od
104, neprirašćuje ništa na kakvoći kod isto tako debelih bukava, ili pak jako
malo. Toj okolnosti uzrok je taj, što se najviše traže bukovi trupci u debljini
od 38—40 cm. za pravljenje tavoleta, s druge opet strane što jače bukve postaju
brzT) truležne, pa mnogo u odpadke prolazi.


Mjestni odnošaji, osobito pako gradnja šumu dodirajuće željeznice, kao što
i sniženje carine na drvo opravdali bi, da se i prirast skupoće u račun uzme.
Mi smo ipak to prepustili, pošto znademo, da bi sa posve nepoznatom brojkom
računati morali.


10. Uputni postotak. U prebornoj šumi nedadu se proračunati za
ciele sastojine ma i kako uporabive brojčane vriednosti. Preborno gospodarenje
jest gospodarenje pojedinog drveća, a zakoni rastenja nadjeni na pojedinom
drveću uviek vriede kako u naravi, tako i prigodom ustanovljivanja prihoda.
Kao što u jednoličnih sastojinah, tako i ovdje zadaje proračunavanje zemljištne
vriednosti najveće potežkoće; glavnica kulturnih troškova odpada u
prebornoj šumi, dočim nam je glavnica upravnih i poreznih troškova nepoznata*).


Mi smo ali pošli djelomično obratnim putem tako, da smo u šumskoj
renti, koja je razvijena u gospodarstvenoj osnovi, odielilj rentu drvne zalihe od
zemljištne rente i to ushed toga, što smo uzeli u račun za zemljištnu rentu


*) Zašto ? Visina godišnjih troškova za upravu i porez poznata natn je iz godišnjih
računa, a po tom i veličina odgovarajuće glavnice po hektaru, Poteškoća ustanovljivanja
zemljištne vriednosti može da se pokazuje jedino u stavku prihoda po kolikoći i po
kakvoći.




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 14     <-- 14 -->        PDF

_ 184 —


katastralni čisti priiiod, to jest iznos od 0-80 for. po 1 ha. Ako uzmemo u
gospodarenje postotnjak od SV//;,, onda ćemo dobiti za zemljištnu vriednost
iznos od 32 for. i vriednost drvne zaliiie u iznosu 12´2 for., a za glavnicu
upravnih i poreznih troškova iznos od 90 for., po tomu stezni slomak od Vs.
Ako pomnožimo sbroj proračunanih postotaka prirasta kolikoće i kakvoće ovim
mienilcem (Ređuctionszahl), onda ćemo dobiti sliedeće uputne postotke:


I. II. III. IV. razred debljine
jela 4-33 2-75 2-25 1-05
bukva 4-47 2-25 MG 0.47
Dočim jela pokazuje još u debljini od 50 cm. uputni postotak, koji je


samo malo spao izpod uzetog postotnjaka od 2 50, pokazuje se to isto kod
bukve već u debljini od 40 cm. Motrimo li same postotke prirasta, to ćemo
viditi, kako se čini, da bukva dolazi kod mnogo manje debljine, nego jela u
svoju gospodarstvenu i financijalnu zrelost. Uzmemo pak sada u obzir, da jela
u IV. razredu debljine domašuje starost od x + 103 godina, bukva pak dolazi
sa starošću od x + 105 godina tekar u III. razred debljine, a dočim se x
obijuh vrsti može uzeti kao jednako vriedan, to će svakomu jasno biti, da je
bukva sa 40 cm. promjera približno iste starosti, koje i jela sa 50 cm. u
promjeru. Po tom dakle i uputni postotak obijuh vrsti pada izpod uzetog postotnjaka
u istoj starosti od poprilično x -}- 100 godina. Drugimi riečmi, da
jela postaje linancijalno zrela, kad predje u IV. razred, debljine, dočim bukva,
kad stupi u III.


11. Potanki opis sastojina. Biti će dostatno, ako ovdje samo
u kratko spomenemo, koji su podatci za svaku sastojinu izpitani, odnosno proračunani
i sastavljeni u skrižaljkah. Iz kratkog opisa položaja i tla sliede podatci
0 razredu drvne gromade, dobrote, sklopa ili obrasta, vrsti drva u desetinkah
drvne gromade, zatim podatci o broju stabala i drvne gromade u svakom razredu
debljine i to posebice za svaku vrst drva, zatim sliede podatci o sbroju
temeljnica stabala po 1 ha, i napokon tekući godišnji prirast po 1 ha. i na
cieloj površini. Taj je prirast dobiven tako, da se je u svakom razredu debljine
prirast uzor-stabla pomnožio sa brojem stabala. Napokon nalazimo u tom opisu
sastojina podatke o broju onog starog drveća, koje je ostavljeno (ostavci, Uberstande),
te kojega promjer mjeri preko 80 era., zatim o množini pomladka,
a na koncu spomenute su mjere, koje bi se kao nuždne u gospodarenju izvesti
imale.
B. Sastavak gospodarstvene osnove.
Do sada spomenute taksatorne predradnje daju nam dostatno podataka i
stanovišta, na temelju kojih ćemo moći izračunati prihod preborne šume, bilo
to po kojemu god načinu, koji se u tu svrhu za prebornu šumu preporučuje.
Prilagodjivajuć se izpitanim naravnim vanjskim i nutarnjim šumskim odnošajem,
uzeli smo u tu svrhu sliedeći način.


1. Cilj gospodarenja. Za svrhu budućeg gospodarenja bile su


ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 185 —


dvie okolnosti odlučujuće: Ponajprije se je želilo, da se u šumi neostavi nijedna
ona upotrebiva sastojina ili stablo, koje bi pokazivalo slab prirast, to jest ono
sa uputnim postotkom, koji bi bio niži od 2 do 2-5´´/o. U prvom se dakle moralo
raditi sa financijalno gospodarskog gledišta,


S druge je opet strane gospodarenje fidejkomisom donekle ograničeno.
Taj pravni odnošaj zahtjeva neku potrajnost u prihodu, pa se stoga i na njega
obzir uzeti mora. Poznato je, da se iz mnogih drugih razloga traži neka potrajnost
i jednakost u uživanju šumske rente, pa se je stoga i uzeo obzir na
potrajnost u prihodu kao na važan faktor prigodom ustanovljenja cilja gospodarstva.


Prenaglo unovčenje svijuh financijalno za sječu zrelih stabala, ako i nebi
bilo nemoguće, a svakako bilo bi to vrlo nepovoljno, jer bi prouzrokovalo padanje
ciena, a nazadovao bi po tom i sam postotak prirasta kakvoće.


2. Buduća vrst uzgoja. Ovo je pitanje bilo u našem slučaju
vrlo lako rješiti. Jer se nemože obzir uzeti niti na čistu, niti na oplodnu sječu.
Obe vrsti uzgoja vode jednoličnim sastojinam, koje mnogo trpe od vjetra. One
u istinu pružaju velik broj stabala na maloj površini, ali je prirast debljine
pojedinog stabla u prebornoj šumi mnogo veći; ovakove dakle sastojine davaju
mnogo slabijeg drveća, koje se neda tako prodati, a one uvjetuju i manje ili
više dugo opasno ogolišavanje tla, Najviše pak se može ovim vrstim uzgoja
prigovarati, da se na sječinah mora i mnogo slabije drveće sječi i to u vremenu,
koje je ovisno o pomladnoj dobi; ovo se pako drveće nemože prodati, za ovakovo
drveće morali bi izdavati uzaludne troškove za sječu i izvoz, bez da ih
možemo upotrebiti, a osim toga morali bi bez uzroka zamieniti već jača i dobrog
prirasta stabla sa neznatnimi i još posve mlađimi biljkami.
Prema tomu je preborna šuma jedina racijonalna vrst uzgoja. Da ta preborna
šuma mora biti redovita preborna šuma, to se samo po sebi razumije.
Nikomu sjegurno neće na pamet doći, da sječe 28.000 m´´. bez ikakove osnove;
ta već i sam trgovac silio bi gospodara, da drži neki sječni red. U ostalom
mislimo, da „neuredna" preborna šuma dolazi u obće samo još u malih parcelah,
gdje prihod nije svakogodišnji, u ostalom dolazi neuredna preborna šuma
po svoj prilici još samo u učevnih knjigah.


3. Obhodnja . Pošto u prebornoj šumi nedolaze ciele sastojine za
stanovito vrieme na sječu, već samo pojedina stabla, to moramo samo saznati
ono vrieme, koje će proteći od postanka jednog stabla do njegove sječe. Ako
se pako i u prebornoj šumi stvaraju dobni razredi, onda će se naravno i obhodnja
temeljiti na dobnih razredih, ali u praksi imade se posla samo sa pojedinim
stablom. Pa kako će i šumar označiti prigodom sječe najstarija stabla?
Tu se onda jednostavno uzima kao da su najjača stabla i uviek najstarija. Ovo
je ipak samo okolišanje. Kad je debljina stabla jedino stanovište, na temelju
kojega možemo označiti starost stabla, zašto da neuzimamo debljinu neposredno
u račun kao mjerilo za sječivnu zrelost. Pošto se svako uredjenje prihoda i
onako temelji na iztraživanju prirasta, osobito pako na mjerenju prirasta debljine,
zašto da se dakle ovaj neuzima odmah neposredno kod ustanovljivanja


ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 186 —


sječivne zrelosti, pa time izbjegne nesjegurnom ocienivanju ili mjerenju absolutne
starosti, kao i mnogom preračunavanju.


Pošto Ee mi u našem slučaju nismo htjeli upuštati u posve nepraktično
i abstraktno računanje, to nam nije drugo preostalo, nego da posve odustanemo
od točnog ustanovljivanja obhodnje, a da samo na prirastu debljine temeljimo
naše proračunavanje sječivne zrelosti i sječivnog prihoda.


Po proračunanom uputnom postotku proizlazi, da je jela za sječu zrela,
kad dostigno debljinu od 50 cm. a bukva 40 cm. Ove jednostavne brojke dovoljne
su, da pomoćju njihovom označimo za svako stablo, da li je za sječu
zrelo ili ne. Prigodom označivanja sječe samo će šumar imati paziti, nije li
možda potrebito, da koje od ovih sječivih stabala ostane, bilo radi pomladka it.d.


Mi smo već spomenuli, da obje vrsti drveća postaju zrele u starosti od
X + 100 godina, kod česa je x vrlo promjenljiva starost prvog razreda debljine,
kojeg imade uzor stablo promjer od 22 cm. Ako stavimo prema jednakostarim
sastojinam za x 50 godina, onda bi dobili obhodnju od 150 godina. Kad ćemo
pako tražiti prema ovoj obhodnji za obje vrsti drveća tekući godišnji i sječivni
popriečni prirast pojedinog stabla, to ćemo naći za jelu tekući godišnji prirast
od 0047, a sječivni popriečni prirast od 0´0198, za bukvu će biti prvi 0 019,
a drugi O´OISS. Po tome nebi jela još niti u ovoj starosti ekonomsko sječivno
zrela bila, dočim bi to kod bukve bilo.


4. Proračunavanje sječivnog prihoda ili etata. Kod
preračunavanja godišnjeg sječivnog prihoda morao se je obzir uzeti na potrajnost,
a to u toliko, da u nekom stanovitom vremenu etat čim više jednako
velik bude i da se drvna zaliha za to vrieme potroši. Za to doba ima da predje
dovoljan broj stabala iz slabijeg razreda debljine u sječivi razred, te tako svako
ovo stablo zadobije uputni postotak, koji će biti nižji od postotnjaka, uzetog
u gospodarstvo.
Poznato je, da u našoj šumi treba:


jela III. razreda debljine 25 godina, da predje u sječivi IV. razred
bukva II. „ „45 „ „ „ „ „ III.
bukva III. „ „ 40 „ „ „ „ „ IV.


Po tom proračunava se prihod jedne godine na sliedeći način:


Za mehko drvo se dobije, ako se broj stabala IV. razreda razdieli sa 25;
taj nam količnik pokazuje broj stabala, koja će se godimice sječi; osim toga
dolazi još k tomu višak drveća izmedju III, i IV, razreda debljine, koji se
prema tomu takodjer kroz 25 dieliti mora.


Za tvrdo drvo dobije se godišnji sječivni prihod tako, da se broj stabala


IV. razreda razdieli sa 40, a onaj III. razreda razdieli sa 45; sbroj obijuh količmka
predstavlja nam onda sječivni prihod.
Na taj način
proračunano je, da dolazi godišnje na sječu:
4180 jelovih stabala IV. razreda.


2020 „ „ III.
3070 bukovih „ IV.
3160 . „ 111,




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 17     <-- 17 -->        PDF

^


— 187 —


Razumjeva se samo po sebi, da se proračunani broj jelovih stabala u
istinu tako dugo neće za sjeSu označiti, dok imade stabala višeg sjecivnog razi´eđa,
a doklem će se ovi posjeći, dotle će već preći dovoljan broj stabala slabijeg
razreda u sječivni razred.


Ako računamo označeni broj stabala u jedrih metrih, onda ćemo dobiti
sliedeći prihod na drvnoj gromadi deblovine:
tvrdo meko sbroj


13.900 31.800 27.700 m^.
Pošto tekući godišnji prirast cielog uredjajnog razreda iznaša 12.038 m*.
tvrdog drva, a 19.586 m´. mekog drva, ukupno dakle 3r62l m´, to će se
prema tomu prirastu uživati:


na tvrdom drvu više za
1862 m*.


na mekom manje za
5786 ^


u opće pak premalo za
3924 „


Obzirom na veću rentabilnost u buduće koritsno je, da se umanji gojenje
bukve, naprotiv pako da se umnoža skupocienija jela.


5. Dalnji propisi g^ospodarstvene osnove. Pošto se u
ovoj cieloj razpravi radilo u glavnom o tome, da se razloži postupak, kako se
iz posljedka izmjere drvne gromade dade na najjednostavniji način izvesti uređjenje
prihoda, to ćemo samo u kratko spomenuti, koje dalnje podatke sadržaje
gospodarstvena osnova.
U odjelu 0 sjekoredu i o pravilih sječe zadovoljili smo se time, da smo
naglasili kao glavno načelo za označivanje sječe: U svakom odjelu, koji dolazi
na red za sječu, imadu se uzeti sva financijalno zrela stabla, u koliko to nebi
inače zahtjevali obziri na pomladak ili uzčuvanje tla." Točno držanje tog načela
usrediti će sve radnje sječe i dovesti do toga, da će se prigodom druge sječe
nakon po prilici 25 godina zaista moći uzeti bez izbora sva sječiva stabla, kako
su to pokazala praktična iztraživanja u drugih sličnih šumah. U ostalom bave
se pravila sječe ponajviše sa pitanjem, na koji se način prigodom sječe imade
dati prednost jeh naprama bukvi.


0 tom, jeli se imade u prebornoj šumi glavni užitak od međjutimnog
odieljeno računati, mogu biti mienja vrlo različita. Mi smo se odlučili na odie-
Ijeno računanje, te brojimo u glavni užitak:


a) sva odpadajuća
stabla iz III. i IV. razreda debljine,
b) stabla iz II. razreda,
ako na jedan hektar odpada više od 24 stabla (broj stabala po 1 ha. iznosi u


II. razredu 68 komada, u III. razredu 44 komada, razlika 24); uzeti više nego
24 komada, bilo bi na uštrb potrajnosti prihoda na drvu.
Naprotiv spada u medjutimni užitak:
a) sva stabla preko 80 cm. debljine.
b) sva stabla I. i III, razreda, ako se nedogodi slučaj naveden gore pod b).
c) prigodom poredjivanja izvađjena stabla, koja su slabog rasta ili su pako


boležljiva
i ako pojedince dolaze.
Nadalje je u gospodarstvenoj osnovi točno naznačen i opisan način budućeg




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 188 —


unovčenja sječivnog prihoda, zatim je nacrtana ogojna osnova i osnova o gradnji


puteva i napokon proraćunana je buduća šumska renta.


Na koncu je opisano, kako se ima voditi gospodarstvena knjiga,
te na


poseb iztaknuta važnost sabiranja raznih podataka drvne trgovine u svakom


njezinom pravcu.
B. K.


Pravni odnošaji i obskrba vlastelinskih činovnika."^


Svaki službodavac, ako si želi osigurati valjano činovničtvo, koje će trajno


i uspješno njemu na korist djelovati, mora u prvom redu nastojati,
da se urede


pravni odnošaji izmedju njega i služećih mu organa.


Za dužnosti, što ih službeni propisi i naputci služećem činovniiitvu nameću,


— koji propisi i naputci za svaku kategoriju činovnika točno precizirani biti
moraju, i za kojih točno vršenje su isti odgovorni, — imadu biti osigurana
prava i zahtjevi, što ih za vršenje tih svojih dužnosti od službodavca tražiti
mogu. Samo na temelju ovakove uzajamnosti medju gospodarom i činovnikom
dadu se postići sile, koje su kadre svako valjano gospodarstvo unaprediti i na
korist istog uzraditi.
Ovi pravni odnošaji uređjeni su kod gospodarstva, stojećih pod neposrednom
upravom države, kao i kod većine gospodarstva, nad koji mi ista vrhovni
nadzor vrši, valjanimi zakoni tako, da svaki činovnik može mirno i bezbrižno
u svoju budućnost gledati, ako svoje dužnosti u redu vrši. Nu žalibože isto ovo
uztvrditi nemožemo za veliki dio činovnika, nalazećih se u privatnih i vlastelinskih
službah, kojih pravni odnošaji zakonom uređjeni nijesu, već su ta prava
i s istimi skopčane dužnosti ugovorom izmedju službođavaca i služećeg organa
utvrdjena.


Manjkavost podloge, na kojoj se osnivaju pravni odnošaji vlastelinskih činovnika,
vuče za sobom čitavi niz raznih inkonveniencija.


Ako i neima dvojbe, da će se ti pravni odnošaji privatnog činovničtva svojedobno
zakonom urediti, svakako je dužnost kako službodavaeS,, tako i činovnika
samih, da si te odnošaje sporazumno urede, kako bi isti interesu jednih
i drugih pravedno odgovarali.


Osobito glede obskrbe vlastelinskih činovnika za slučaj nemoći ili starosti,
mora se priznati, da se isti nalaze u vrlo lošem položaju. Akoprem se je veliki
dio privatnih službođavaca hvalevriednim nastojanjem pobrinuo, da ustrojenjem
raznih mirovinskih i obskrbnih zaklada obezbiedi položaj i budućnost
svojih činovnika i njihovih obitelji, držeć pred očima uvodno spomenuto načelo.


* Svraćamo svu pozornost p. n. gg. Činovnika sukromnog posjeda na ovaj članak,
koga
priobdujemo, jer su mnogi od njih članovi našega hrv.-slav. šumarskoga đružtva.
Uredništvo.