DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 197 -
Tako na pr. imade netko, tko je postao članom ove blagajne navršenom


22. godinom, plaćati zato po tabeli I. godišnju premiju od 1 for. za jedan osigurani
dio pogrebnine. Ako osigura isti posije godine dana, dakle navršenom
23. godinom još jedan dio, onda ima plaćati za isti i drugu godišnju premiju,
koja
polag iste tabele takodjer 1 for. iznaša.
Ako je taj ćlan za obadva diela redovito plaćao premije do navršene


65. godine, onda je dužna pogrebna blagajna u slučaju njegove smrti izplatiti njegovim
nasljednikom podpunu osiguranu pogrebninu od 100 for.
Osigura li isti član u svojoj 31. godini (navršenom 30. godinom) jedan
dio pogrebnine i za svoju 20 godišnju ženu, to imade za taj dio po tabeli II.
plaćati godišnju premiju povog dobnog razreda u iznosu od 75 novč., te dobiva
u slučaju ženine smrti pogrebninu od 50 for. Urare li on prije, dobiva
njegova žena za njega osiguranu pogrebninu od 100 for.


Prestane li taj člaa uplatom premija navršenom 40. godinom, to je isti
uplatio:
za sebe — za prvi osigurani dio (od 22.—40. god.) 18 ´premija po


1 for 18 for.
a za drugi osigurani dio (od 23.—40. god.) 17 premija po 1 for. . . 17 for.


Ukupno . . 35 for.
a za ženu — (od 30.-40. godine) 10 premija po 75 novč. . 7 for. 50 nč.,
te se prema tomu reducira iznos pogrebnina za slučaj njegove smrti na 35 for.,
a za slučaj ženine smrti na 7 for. 50 nč.


Zaključujuć ovu razpravu i želeći novom osigurajućem zavodu svaki napredak,
želimo još i to, da osnutak istoga neostane bez blagotvornog uticaja
na službodavce, koji su pozvani, da se pobrinu za obskrbu svojih činovnika, kao
i na činovnike s^me, kojima nalaže sveta dužnost, da kao otci obitelji sebi i
svojim obezbiedjenu budućnost osiguraju.


Odgovor na članak g. M. Puka u br. 4. „Šum. lista´´ od t g.


Ponajprije neka mi štovani čitatelji oproste, što je ovo već peti članak o
themi „praktična uporaba trigonometrije", tim više, što je razprava zašla na
polje, koje sa praktičnom trigonometrijom nema nikakovoga posla, a to je način
preračunavanja geometrijskih funkcija. Nu sastavak gosp. M. Puka — koji je
prvi prešao na to polje — prinudjuje me, da se po drugi put latim pera, nu
obečajem biti po mogućnosti što kraći. Gosp. Puk tvrdi, da sam ga mjestimice
krivo shvatio, te nadalje, da su formule, koje on u br. 1. t. g. naveo, jednostavnije
i svrsi shodnije, nego one po meni u br. 2. spomenute.


Ponajprije iztiče g. Puk, da on nije iz već više puta spomenutoga stavka


g. D. K.: „Nu na točnosti ne samo da ništa nedobijemo" i t, d , već iz okol


ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 1:8 —


nosti, što g. D. K. ne spominje izvora svojih tablica, deducirao, da je g. D. K.
iste sam preračunao, te tvrdi, da je gosp. D. K. bila svakako dužnost navesti
provenienciju svojih tablica. G. Puk bo smatra svaki literarni rad, kojeg tko
publicira, a da ne spominje vrela, stečevinom i vlastničtvom autora. Na to mi
je odgovoriti, da je za stvar skroz irelevantno, od kuda je g Puk spomenuto
deducirao, ali da se svakomu, koji znade, da je tomu već blizu´200 godina,
što su logarithmičke i trigonometrijske skrižaljke proračunane, te da obstoji
bezbroj izdanja, mora spomenuta dedukcija g. Puka pričinjati čudnom, skoro
nepojmivom. Spomenuti princip g. Puka glede literarnog rada liep je i hvalevriedan,
nu nije mu mjesta kod navadjauja matematičkih formula ili konstanta.
Konsekventno prema tomu morao bi i g. Puk kod formula, koje rabi, takodjer
citirati vrela Usuprot je običaj, da se u matematičkih razpravah samo one zasade
ili formule, koje su originalne, dakle duševna stečevina autora (treba
razlikovati izmedju duševne stečevine i autorskog prava na koji članak) kao
takove izrično napominju. S toga držim, da g. D. K. nije trebao napominjati
ono, što se samo sobom razumije, da je naime svoje skrižaljke crpio
iz kakovih logarithmičko-trigonometričkih tablica. Nadalje se g. Puk čudi, da
sam tumačio razlog, zašto se po g. D. K. navedene vriednosti za sin 15" i cos
15" u petoj desetinci razilaze od vriednostih, koje je g. Puk proračunao, dotično
uzeo iz Veginih tablica, te kaže, da nije nigdje izrazio kakovu sumnju,
da mu je ta stvar nejasna ili nedokučiva. Na to mi je odgovoriti, da sam se
upravo za to, jer sam podpuno uvjeren, da je g. Puku poznat razlog toga nesuglasja,
morao čuditi, da ga u svojem članku u broju 1. nije odmah i naveo.
Pošto to gosp. Puk nije učinio, uzeo sam si ja tu slobodu, da nebi koji od
gg. čitaoca u istinu pomislio, da su brojevi g. D. K. pogrešni. Reci će tko, da
su to malenkosti, nu g. Puk uzeo je upravo takove malenkosti povodom, da
tumači proračunavanje goniometrijskih funkcija, što sa praktičnom trigonometrijom
ne ima nikakovoga posla. Sa matematičkoga gledišta pako taj dio njegove
razprave ne iznosi ništa novoga na vidjelo, jer su to sve stvari, koje se nalaze
u svakoj ovećoj algebarskoj analjsi.


Nadalje tvrdi g. Puk, da su po njem navedene formule


sin 15« = i Y^~f^ ^^^ ^^ 30´ = * Y"2—]/´2^^
i t. d. (na str. 10) sgodnije za proračunavanje, jer se razabire zakon, po kojem
su sagrađjene, te jer uvjetuju laglje numeričke račune, nego one po meni navedene.
G. Puk je medjutim pregledao, da te po njemu navedene formule trpe
na malom nedostatku, koji njihovu uporabu čini posve isulornom. Taj je nedostatak,
da pomoću tih formula, putem kako ga navadja g. P.
u obće nemožemo tablicu trigonometrijskih funkcija u skoku
od 1´ ili od 10´ ni proračunati.


G. Puk izveo je postepeno razpolavlanje kuta od 30" do 3"45´, te onda
kaže, da se ovo ima nastaviti, dok se ne dodje do sinusa i cosinusa od 1 minute.
(Str. 10 redak 12. odozgor) Nastavimo li pako taj postupak, to ćemo dobiti
funkcije kuteva: 1»52´30"; 56´15"; 28´7.5"; 14´3-75" i t. d. iz čega se


ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 199 —
vidi, da tim putem ntćemo doći do sinusa jedne minute. Pošto se dakle te
formule nemogu ni rabiti u svrhu, koju bi g. P. njima htio postignuti, odpada
i svaki razlog razpravljati o možebitnih kakovih prednostih kod numeričkoga
proračunavanja. Samo mimogredno napominjem, da bi n. pr. za proraSunanje
sin 7. 1-8" po formuli g. Puka morali izvesti deve t succesivnih razkorenitba,
dočim rješitba kubične jednačbe Cardanovom formulom uvjetuje tri, a Newtonovom
methodom ili regulom falsi nijednu razkorenitbu.


Ja sam u ostalom već u svom prvom članku iztaknuo, da po meni navedenoj
(a ne „mojoj") i svim sličnim methodam nepripisujem nikakove praktifne
važnosti. Na str. 65 red 2. odozgor kažem naime: „Ipak moram opaziti,
da bi za zbiljno proračunavanje goniometričkih funkcija rabili samo poznati
bezkonačni nizovi, koje i gosp. P. navadja". Nadalje str. 65 red 17. odozgor:
„Razumije se, da se neće nitko tim načinom poslužiti. Ovakovi primjeri imadu
samo donjekle didaktičnu vriednost, da se učeniku predoči, kako bi se goniometričke
funkcije mogle i elementarnim načinom proračunati."


Kod zbiljnog proračunavanja kakovih god transcedentnih (dakle i goniometričkih)
funkcija jedini je praktični put, da se funkcija pretvori u
konvergentni niz argumenta, pa da se pomoću niza proračuna
toliko vriednostih, da dvie susjedne možemo bez osjetljive
pogreške smatrati članovima arithmetičkog niza prvoga reda.
Medjuvriednosti pronadju se onda interpelacijom.


Pošto scienim, da sam tim sasvim obrazložio izpravnost svojih navoda u
br. 2., držim i ja za posve suvišno o tom dalje razpravljati, te s moje strane
ovime završujem tu polemiku. Drag. pl. Sram.


LIST-A-KI.


Osobne viesti.


Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Daljmacije izvolio je imenovati
šum. pristava I. banske imovne obćine Vjekoslava Sutlić a kot. šumarom kod
slunjske imovne obćine sa sustavnimi berivi.


Umro. U Befiu umro je od kapi 22. veljače t. g. Johan Salzer, c. kr. ministerijalni
savjetnik u ministarstvu za poljodjelstvo u 55 godini svoga života.


Pokojnikovo ime znači nova epoka u povjesti austrijskog šumarstva, jer je on
zasnovatelj nove organizacije državnog šumskog čuvarstva i uređjenja službe za zagrađjivanje
bujica.


Pokojni Salzer služio je njeko vrieme i u našoj domovini, pa je dostojno, da se
i našim čitateljem predoči blagotvorno djelovanje toga zaslužnoga muža na polju šumarstva
u obde.


Rođjen god. 1840. u Pragu, svršio je Salzer u rodnom građu sve gimnazijalne
nauke god. 1889 s odličnim uspjehom, a nakon probavljene praktične službe na dobru
Podebrađ u Ceskoj stupio je tada u državnu službu.