DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 19 <-- 19 --> PDF |
_ 189 — da je valjanom gospodarstvu pravi temelj valjano i sdušno činovničtvo, kojeg uzdržanje je bezuvjetno odvisno o osiguranih mu prava i povlastica, to ipak množina vlastelinskih činovnika služi u odnošajih, koji mu nikakove nade na osiguranu budućnost ne pružaju. Mnogi i mnogi službođavac ne može se odlučiti, da preduzme stalna sredstva za obskrbu svojih činovnika i njihovih obitelji, već mnogi smatra takovu obskrbu djelom milosti, koji istim uzkratiti ne kani i uzkratiti neće, te bi bilo izpod njegove časti, da ovakove zahtjeve unapred osigurati mora; — mnogi se dakle neće da obveze za ono, što je do sada kao milost dieliti običavao. Da ovakovim postupkom mogu nastati vrlo kritični položaji za vlastelinske činovnike, osobito u slučaju nagle i nenadane promjene službodavca usljed smrti prijašnjeg gospodara, ili ako vlastelinske dobro predje u ruke drugoga, može svatko lako uviditi. A i za vrieme ugovorenog službovanja može momentana uzrujanost s jedne ili s druge strane povući za sobom neugodnih konsekvencija, koje obskrbu službujućeg osoblja i njegove obitelji u opasan položaj dovesti mogu. Ne izključiv dakle mogućnost ovakovih slučajeva, nastaje potreba, da se vlastelinski činovnik za osiguranje svoje budućnosti i svojih drugim načinom pobrine, pa da si stvori ili osigura glavnicu, koja bi mu u kritičnih časovih pomoć pružiti mogla. Ovo može postići dvojakim načinom — naime, da si takovu glavnicu osnuje prištednjom s^m, što svakako ovisi o tom, da li iznos beriva, što ih uživa, takovu prišteduju u obće dopušta, — ili pako, da si tu glavnicu kod kojeg osigurajućeg družtva redovitimi prinosi osigura. Prvom načinu mogla bi se dati prednost, kada bi se unapred znati moglo, da će se štednja redovito i bez zaprieka izvesti moći i da neće biti od potrebe ušteđjeni kapital do opredieljene dobe dirati. Nu žalibože za sve ovo jamčiti ne možemo. Niti predloži sigurnost za redovitu uplatu štedovnih uložaka, niti se moše uztvrditi, da se isti prije dobe načeti neće, a nezna se, neće li nastupiti uslied bolesti i nemoćnosti i prije slučaj, da će se štednjom prestati, dapače da će se već uštedjena glavnica načeti morati. Zato će biti za dotičnog činovnika probitačnije, da si osigura stanovitu rentu kod kojeg osigurajućeg družtva, jer ovo ne samo da mu osigurava nakon ustanovljenog roka razmjerno prema uplaćenom prinosu stalni dohodak, već mu za slučaj prije nastupivše nemoćnosti, a njegovoj obitelji za slučaj njegove smrti, zajamčuje stalnu pripomoć. Predmnievajuć, da obskrba privatnih činovnika u najbližem vremenu zakonom uredjena biti neće, pa obazriev se na probitke, koje valjan osigurajući zavod svojim članovom pružiti može, odlučilo je društvo vlastelinskih činovnika u Beču, da u svojem krilu na temelju austrijskog zakona o pomoćnih blagajna od god. 1892. osnuje takov dobrotvorni zavod, koji će vlastelinskim činovnikom mogućnost pružiti, da sebi i svojim uz povoljne uvjete budućnost osiguraju. Korist ovoga zavoda, kao i načela, na kojih je svoja pravila osnovao, spomenuti ćemo u kratko u sliedećem. 14 |