DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 185 — dvie okolnosti odlučujuće: Ponajprije se je želilo, da se u šumi neostavi nijedna ona upotrebiva sastojina ili stablo, koje bi pokazivalo slab prirast, to jest ono sa uputnim postotkom, koji bi bio niži od 2 do 2-5´´/o. U prvom se dakle moralo raditi sa financijalno gospodarskog gledišta, S druge je opet strane gospodarenje fidejkomisom donekle ograničeno. Taj pravni odnošaj zahtjeva neku potrajnost u prihodu, pa se stoga i na njega obzir uzeti mora. Poznato je, da se iz mnogih drugih razloga traži neka potrajnost i jednakost u uživanju šumske rente, pa se je stoga i uzeo obzir na potrajnost u prihodu kao na važan faktor prigodom ustanovljenja cilja gospodarstva. Prenaglo unovčenje svijuh financijalno za sječu zrelih stabala, ako i nebi bilo nemoguće, a svakako bilo bi to vrlo nepovoljno, jer bi prouzrokovalo padanje ciena, a nazadovao bi po tom i sam postotak prirasta kakvoće. 2. Buduća vrst uzgoja. Ovo je pitanje bilo u našem slučaju vrlo lako rješiti. Jer se nemože obzir uzeti niti na čistu, niti na oplodnu sječu. Obe vrsti uzgoja vode jednoličnim sastojinam, koje mnogo trpe od vjetra. One u istinu pružaju velik broj stabala na maloj površini, ali je prirast debljine pojedinog stabla u prebornoj šumi mnogo veći; ovakove dakle sastojine davaju mnogo slabijeg drveća, koje se neda tako prodati, a one uvjetuju i manje ili više dugo opasno ogolišavanje tla, Najviše pak se može ovim vrstim uzgoja prigovarati, da se na sječinah mora i mnogo slabije drveće sječi i to u vremenu, koje je ovisno o pomladnoj dobi; ovo se pako drveće nemože prodati, za ovakovo drveće morali bi izdavati uzaludne troškove za sječu i izvoz, bez da ih možemo upotrebiti, a osim toga morali bi bez uzroka zamieniti već jača i dobrog prirasta stabla sa neznatnimi i još posve mlađimi biljkami. Prema tomu je preborna šuma jedina racijonalna vrst uzgoja. Da ta preborna šuma mora biti redovita preborna šuma, to se samo po sebi razumije. Nikomu sjegurno neće na pamet doći, da sječe 28.000 m´´. bez ikakove osnove; ta već i sam trgovac silio bi gospodara, da drži neki sječni red. U ostalom mislimo, da „neuredna" preborna šuma dolazi u obće samo još u malih parcelah, gdje prihod nije svakogodišnji, u ostalom dolazi neuredna preborna šuma po svoj prilici još samo u učevnih knjigah. 3. Obhodnja . Pošto u prebornoj šumi nedolaze ciele sastojine za stanovito vrieme na sječu, već samo pojedina stabla, to moramo samo saznati ono vrieme, koje će proteći od postanka jednog stabla do njegove sječe. Ako se pako i u prebornoj šumi stvaraju dobni razredi, onda će se naravno i obhodnja temeljiti na dobnih razredih, ali u praksi imade se posla samo sa pojedinim stablom. Pa kako će i šumar označiti prigodom sječe najstarija stabla? Tu se onda jednostavno uzima kao da su najjača stabla i uviek najstarija. Ovo je ipak samo okolišanje. Kad je debljina stabla jedino stanovište, na temelju kojega možemo označiti starost stabla, zašto da neuzimamo debljinu neposredno u račun kao mjerilo za sječivnu zrelost. Pošto se svako uredjenje prihoda i onako temelji na iztraživanju prirasta, osobito pako na mjerenju prirasta debljine, zašto da se dakle ovaj neuzima odmah neposredno kod ustanovljivanja |