DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 13     <-- 13 -->        PDF

183 —


4. Drvo i odpadci svake debljine za proizvodnju ugljena u ograničenoj
množini poprilici do 1500 m^.
Uz ove okolnosti, te uzev u obzir tržne ciene, dobiveni su sliedeći postotci
prirasta kakvoće:


=8 li


a
a
Stablo daje O n^
>N ! 03


TS cd
3 ai --
* tu


a


ta


-T3 Irupaca po 1 Odpađaka po


-đ rt w
§ « o ~


-4J
JU o


SI m´.
2-80 for. lm´.010 for.


c3


> PH
M "^ > m P-I


Jela I. 0-31
0-31 003 0-01


II. 089
0-27 0-62 0-82 0-90 50 3 91
III. 1-54 0 75 0-79 218 1-40 28 1-55
IV.
2-97 1-90 r07 5-42 1-80 25 1-04
po 203 fr. po 0-02 fr.
Bukva
I. 0-28 0-28 0-006 O´Ol
0 77 0-23 0-57 0-41 0-50 60 3-84


ir.


III. 1-44 0-(i4 080 1-30 0-90 45 1-43
IV. 2.75 1-40 1-35 2-83 1-00 40 0-29
Do&im postotak prirasta kakvoće kod jele samo pomalo pada i dočim naskoro
sječiva stabla u debljini od 40 do 50 cm. još uviek pokazuju postotak od
104, neprirašćuje ništa na kakvoći kod isto tako debelih bukava, ili pak jako
malo. Toj okolnosti uzrok je taj, što se najviše traže bukovi trupci u debljini
od 38—40 cm. za pravljenje tavoleta, s druge opet strane što jače bukve postaju
brzT) truležne, pa mnogo u odpadke prolazi.


Mjestni odnošaji, osobito pako gradnja šumu dodirajuće željeznice, kao što
i sniženje carine na drvo opravdali bi, da se i prirast skupoće u račun uzme.
Mi smo ipak to prepustili, pošto znademo, da bi sa posve nepoznatom brojkom
računati morali.


10. Uputni postotak. U prebornoj šumi nedadu se proračunati za
ciele sastojine ma i kako uporabive brojčane vriednosti. Preborno gospodarenje
jest gospodarenje pojedinog drveća, a zakoni rastenja nadjeni na pojedinom
drveću uviek vriede kako u naravi, tako i prigodom ustanovljivanja prihoda.
Kao što u jednoličnih sastojinah, tako i ovdje zadaje proračunavanje zemljištne
vriednosti najveće potežkoće; glavnica kulturnih troškova odpada u
prebornoj šumi, dočim nam je glavnica upravnih i poreznih troškova nepoznata*).


Mi smo ali pošli djelomično obratnim putem tako, da smo u šumskoj
renti, koja je razvijena u gospodarstvenoj osnovi, odielilj rentu drvne zalihe od
zemljištne rente i to ushed toga, što smo uzeli u račun za zemljištnu rentu


*) Zašto ? Visina godišnjih troškova za upravu i porez poznata natn je iz godišnjih
računa, a po tom i veličina odgovarajuće glavnice po hektaru, Poteškoća ustanovljivanja
zemljištne vriednosti može da se pokazuje jedino u stavku prihoda po kolikoći i po
kakvoći.