DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 128 bitak napram načinu proraruinavanja goniom. funkcija po g. pl. Sramu, da bi se svatko bez otezanja, bez ikakova promišljanja odlučio na proračunavanje goniom. funkcija po mojoj metodi, pa s toga mi se čini svaka daljnja razprava u tom predmetu suvišnom. Mirko Puk. Vodno pravo. Piše Gašo Vae, kotar, šumar u Dolj. Miholjcn. Kao što u svakoj narodno-gospodarstvenoj grani koracamo putem napredka, tako smo i uredjenjem „vodnoga prava" u našoj zemlji učinili korak napred u svrhu podignuća narodnoga blagostanja. Vodno pravo u našoj domovini nije imalo onoga pravnoga temelja, koje je od velike važnosti za daljni rad na polju narodnoga gospodarstva. Napokon bje i zakon o vodnom pravu stvoren. Naše šume prosiecaju mnoge rieke, potoci i pritoci; naše šume u Posavini i Podravini izvržene su poplavami; u naših šumah leže mnoge močvare i baruštine, te uslied toga ima dosta neplodna tla. Kako u državnih i obćinskih šumah, tako i u šumah privatnika čini suvišna voda mnogo štete i zla. Tko je od nas motrio rieku Savu i njene pritoke, vidio je, kako silna voda štetu nanaša narodu u gospodarstvu, a napose u šumskom gospodarstvu. Isto tako i posestrima Drava sa njezinim! pritoci sa suvišnom vodom uništava trud i muku gospodara ratara, kao što i gospodara šumara. Promotrimo li još naše neuredjene gorske potoke i pritoke, dobiti ćemo sliku, što sve voda čini na uštrb našega gospodarstva. Vođa, — taj neprocienjivi dar božji — čini nam dakle u prekomjernoj količini silnu štetu. Čovjek svojim radom i umotvorom nastoji sve koristno upotriebiti za svoj obstanak i kulturni razvitak, ali i ustrajnim rMom i mukom nastoji, da i svaku štetu od sebe odvrati. Iz toga sliedi, da ne samo pojedinac, nego i sve ljudstvo živi u vječitoj borbi. Zakon o vodnom pravu pruža svakomu priliku, da sistematični m radom odvrati od svoga gospodarstva suvišnu vodu, te da tako mnoge močvare i bare odvodni, divlji tok potoka uredi, a uslied toga da si i produktivno tlo priredi u svoju korist.. Vodno pravo uredjeno je kod nas zakonom od 31. prosinca 1891. — Na temelju naredbe visoke kr. zemaljske vlade od 8. listopada 1892. broj 48602. stupio je rečeni zakon u kriepost 1. studenoga 1892. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 129 — Predmnjevajuć, da se je svaki šumar upoznao sa ustanovimi ovoga zakona, biti će stoga ova razpravica što kraća. Mi šumari kao upravitelji šuma imamo dužnost, da se ovim zakonom okoristimo i da ustanove toga zakona što koristnije upotriebimo za napredak i blagostanje naroda, kao takodjer i u korist šumovlastnika. Dužoost nam je, da se upoznamo ne samo sa ovim zakonon radi koristi samoga šamovlastnika, nego i stog razloga, što će mnogi od nas biti u prilici, da tehničko-geodetićne radnje izvadja, elaborate sastavlja, te i svojim strukovnim mnienjem oblasti kao savjetujući organ na razpolaganje stoji. Uslied toga valja, da se s tim zakonom dobro upozna, pa sam nakanio 0 tom ovdje koju reći. Obćenite ustanove. Rieke brodive i splavne skupa sa poboćnimi strugami jesu javnim dobrom kao i druge stojeće i tekuće vode, ako iz kojih zakonskih ustanova ili iz privatno-pravnih naslova drugomu ne pripadaju, Uslied toga jesu svojinom posjednika zemljišta sliedeće vode: a) vode pođzemnice, izim slanih vrela i cementnih voda; b) vode sabrane iz zračnih oborina; c) vode u zdencih, ribnjacih i t. d. d) ođtoci spomenutih voda, dokle god nijesu prešli sa posjeda. Privatne vode jesu svojina onih zemaljah, preko kojih i izmedju kojih teku. Obale i korita jesu vlastnost posjednika obale, te vlastnik korita smije uživati svoje pravo vlastnifttva, ali nesmije priečiti uporabu vode uz vršenje redarstvenih propisa. Naplave i otoci čine prirast obalnom posjedu. Kako se naplave uredjuju, nije cilj ove razprave. Poraba vode. 0 vrtanju, o galerijah i artežkih zdencih nećemo razpravljati, već samo 0 vodah tekučica i barah, pošto to spada u našu zadaću. Kod privatnih voda stegnuto je pravo vlastnika pravom drugih vlastnika, te javnimi obziri. — Uslied toga nesmije vlastnik — rabeći svoju vodu — vriedjati tudja prava i drugomu štetu nanašati na pr. postavljanjem zapora, nasipa i t. d. S toga zakon o vodnom pravu propisuje posve točno, kako i iz koje uvjete smije se rabiti privatna vođa, kao i vode, koje su javnim dobrom. Iz toga sliedi, da možemo vodu uviek rabiti, ako se držimo propisa, izdanih u tom pogledu i ako tudji interesi nijesu u opasnosti. Za nas šumare od velike je važnosti poraba vode naročito za splavijanje drva. Propise u tom pogledu sadržaje šumski zakon. (§. 26.—43.) |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 130 — Da se vođa u obće rabiti može, te da se u tu svrhu prikladne radnje izvađjati mogu, potrebita je dozvola upravne oblasti. Bez dozvole upravne oblasti nije slobodno praviti uzpore, brane i nasipe; nadalje umanjiti ili povećati širinu korita, umanjiti ili ubrzati pad vode ili odvodniti ili navodniti tlo i t. d. Ovo se odnosi kako na privatne, tako i na javne vode. Ako tkogod 6ini na svoju ruku bez oblastne dozvole ili samovoljno, onda će biti po zakonu kažnjen. Takav krivac trpiti će redovitu kaznu s obćeg redarstvenog gledišta, nego će morati platiti i sve croškove, koji su nastali iz te samovolje t. j , on će jamčiti za svaku štetu, koju drugi trpi. 0 vodnih gradjevinah. Najprije ću razjasniti, kako se ovakove gradjevine izvađjaju i kojim se putem dozvola stiće. Tko si želi pribaviti dozvolu za vodogradjevine, treba da podnese sa nacrti i osnovom obloženu molbu nadležnoj oblasti prve molbe t. j . dotičnoj kr. kotarskoj oblasti. U samoj molbi treba razložiti obseg i ´svrhu gradnje; kako će se ova gradnja izvesti i koja će korist odtud nastati; nadalje treba navesti sve interesente i (njihovo mnienje, te da li će uslied izvedenja gradnje nastati kakove služnosti. Razumjeva se po sebi, da se dozvola za izvedenje takovih gradnja, koje se protive javnome interesu, niti tražiti neće, jer će se takova molba bez ikakve razprave odbiti. Tehnički spisi, nacti i osnove imaju se pođnieti u dva primjerka po mogućnosti u obliku uredovnog spisa C*l^i cm.) Jedan položajni nacrt ima se pođnieti na tvrdom papiru, a drugi može se i na platnu kopirati; za ostale pako nacrte može se rabiti i milimeter papir. Razumjeva se, da nacrti moraju biti providjeni sa jasnimi i uporabivimi mjerili; đočim u osnovi moraju biti označeni i glavniji brojevi. Ako dakle šumovlastnik zatraži dozvolu za izvadjanje vođogradjevina u svojih šumah, onda će biti zadaća šumara, da sve osnove i nacrte u tu svrhu upriliči. Jedino u slučaju ako se ovakova radnja povjeri posebnomu tehničaru, može biti šumar po oblasti pozvan, da i kao vještak svoje mnienje izreče. S toga je od prieke potrebe, da se šumari ovim zakonom upoznaju. Pri sastavljanju tehničkog elaborata od velike je važnosti, da se r a žanje tla točno izvede, te količina vode za najveće i najmanje vodostaje ustanovi, a osim toga valja da se i brzina vođe ustanovi. U glavnome moramo pred očima imati svrhu gradnje, te prema tomu i savkoliki rad udesiti. Moramo se na sve strane obazirati i sve prilike za ili proti radnji uvažiti. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
_ 131 — Ako hoćemo primjerice odvodnje u šumi izvesti, onda moramo radnju tako upriličiti, da nam u potoku vođe neuzmanjka, a opet da drugi interesi uetrpe možda od poplave. Ili ako želimo šumu sačuvati od poplave podizanjem nasipa, onda moramo paziti, da na drugoj strani obale nebude nastala šteta. S toga valja nasip u onoj udaljenosti od obale postaviti, da svakolika množina vode odticati može. Ili ako imamo potok udesiti za splavljivanje drva, onda moramo u tehničke opise i nacrte sve vidljivo uvrstiti, da uslied splavljenja neće u obće nitko trpiti, a naročito ni vlastnici zemljišta uz obale. Konačno, ako želimo na potoku sagraditi pilanu, onda moramo u nacrte naznačiti osim sve ono, što je do sad rečeno,još i glede toka vode i t. d. te točno predočiti cieli ustroj pile, broj kretala, točkove i t. d. Kada smo molbu i nacrte s opisi predali, onda nastaje oblastni postupak. Oblastni postupak. Ako se radnja izvadja u manjem obsegu i u jednoj obćini, onda je nadležna razpravljati u prvoj molbi kr. kotar, oblast. Ako se izvedenje proteže na uredjenje cieloga toka vode kroz više kotara i obćina, onda je nadležna kr. županijska oblast. (Vidi zakon od 5. veljače 1886. o ustrojenju županija i uredjenju uprave u županijah i kotarih). U glavnome ovisi koncesioniranje radnje od mnienja oblastnog stručnjaka (inžinira), kojemu se cieli elaborat na obrazloženo mnienje ustupa. Oblastni mjernik dužan je izvjestiti: a) da li je gradnja izvediva, te na koji način da se izvede, b) da li će biti kakove koristi ili štete i u kojem razmjerju naprama drugim, ako se vodotok promjeni, c) kako će buduća gradnja djelovati na postojeće vodogradjevine, d) da li treba za gradnju tudji posjed, a hoće li nastati uslied izvođenja kakove služnosti, te konačno, da li treba da sudjeluju i drugi interesenti kod takove gradnje. Ako poslujući mjernik uloži prigovor proti izvođenju radnje, onda će oblast prigovore priobćiti molitelju, da se u propisanom roku očituje i prigovore obezkriepi. Osim mjernika može oblast i druge stručnjake saslušati, da sabere točne podatke za dalnje odluke. S toga će svaka oblast, ako se radi o koristi ili o šteti u šumi izvedenjem ovakovih gradnja, prije saslušati mnienje šumara, koje će svako mjerodavno biti. Dapače i onda, ako se neimaju izvadjati mjernički poslovi, biti će mjerodavno mnienje i drugih stručnjaka. Na pr. kod dubljenja i čišćenja potoka od panjeva, mulja, travurine i t. d. ušumah biti će dostatno mnienje šumara, te kod radjevina u baruštiuah mnienje šumara ili liečuika i t d. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 132 — Saslušanje stručnjaka zavisi od vrsti gradnje i inih uplivajućiii okolnosti. Kada je oblast saslušala mnienje stručnjaka i prigovore molitelja, izložiti će cieli elaborat javnost i na uvid u svrhu uloženja eventualnih prigovova, ako je to potrebito. Rok za uloženje prigovora traje 30 dana. Interesenti .-nogu svoje prigovore staviti u svrhu usavršenja dalnje razprave. U oglasu određjuje se dan razprave, a oglas ima se dostaviti molitelju, svim drugim interesentom naznačenim u molbi, za koje oblast saznade, da će biti interesirani na izvedenju gradjevine; a osim toga ima se cieli elaborat javno izložiti skupa s oglasom. Razprava se vodi javno, te svi sudionici imadu pravo u zapisnik staviti svoje prigovore, tegobe i zahtjeve na eventualno odštetu, ako nebi potrebita nagoda za rukom pošla. Nakon razprave izriče oblast svoju obrazloženu odluku, koja se dostavlja svim interesentom. Ako se podigne zahtjev na odštetu ili na služnost i t. đ. onda će se izreći ovakova odluka i u tom pitanju, kao takodjer i glede troškova postupka. Ako pako nagoda uspjela nebi, onda će se nezadovoljnik uputiti na put pravde uz dužnost, da molitelj gradnje položi odštetnu svotu, te će se podjedno odrediti izvlastbeni postupak, ako je potrebiti Proti svakoj odluci može se uložiti utok na kr. županijsku oblast, odnosno kr. zemaljsku vladu. Nakon izvedenih propisa i instancija izdaje se dozvolbena izprava, čim je odluka pravomoćnom postala. Odnosna isprava tumači vlastniku dozvole sve potrebito. Takova izprava unaša se u cielosti u vodnu knjigu, koja se vodi kod kralj, župan, oblasti. Pošto smo razložili postupak, kako se dozvola stiče — nećemo dalje razpravljati, jer nam koncesija sama kaže, čega se imamo držati. Vodne zadruge. 0 ovoj temi nećemo pobližje razpravljati s razloga toga, što se svaki šumovlastnik, ako k takovoj zadrugi pristupi, lako upoznati može sa zakonskimi ustanovami i to tim više, što sve zadruge imaju svoje činovničtvo, ravnateljstvo i t. d., koje potrebite radnje izvadja pod oblastnim nadzorom. Ovakovu zadrugu na širjoj podlozi sačinjava družtvo za reguliranje „Vuke«. Kako ovo družtvo napreduje možemo saznati iz dnevnih novina. Sad ću se još osvrnuti na naredbe, odnoseće se na taj predmet Visoka kr. zemaljska vlada izdala je k provedbi zakona o vodnomu pravu naredbu od 8. listopada 1892. br. 48602. Ista nam tumači sve ustanove zakona i olakoćuje shvaćanje i tumačenje samoga zakona. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 133 - Za nas šumare od veće je važnosti naredba od 8. listopada 1892. broj 48604. 0 postupku kod sastavljanja operata u svrhu ustanovljenja poplavnoga područja. Akoprem se ista odnosi najviše na vodne zadruge, dobro će nam poslužiti propisi iste i za sastav manjih operata. I kod manjih regulacija potrebito je označiti svrhu operata; nadalje trebamo podatke glede crte maximalne i minimalne poplave; nadalje operat razanja, izradjivanje tlovida i t. d. S toga mnijemo, da će se prigodice sa spomenutimi naredbami svaki šumar upoznati. Odvodne radnje u dol. miholjačkomu kotaru- Naš kotar prosiecaju potoci Karašica, Vučica, Bukovik, Rieka, Putna i čadjavica. Sve ove vode idu od feričanačko-orahovačkih brda (krndija) i utiču u Dravu. Kako ima u ovom djelu Podravina dosta šuma, kao i u gori, jesu oborine česte i uslied toga razlievaju se vode na sve strane i čine štetu i poljodjelstvu i šumarstvu. Glasovita „Karašica* regulirana je davno prije, te je „gatskim kanalom" skraćen joj tok u Dravu. Uslied toga manjka vode u koritu „Karašice" u cieloj valpovštini, na što se narod vrlo tuži. Potok „Čadjavica", tekući od slatinskih brda, reguliran je takođjer prije. U našem kotaru ima 30.000 jutara šume, od kojih odpada na samo vlastelinstvo 27.000 jutara. Iste šume prosieca „Vučica, Bukovik i Rieka, ali ti potoci nijesu regulirani. Uslied ne redovitoga i ne pravilnoga toka „Vučice" razlieva se voda na sve strane, te po šumah ima mnogo baruština. Još prije krieposti vodnoga zakona započelo je naše vlastelinstvo hvalevriednim nastojanjem sa čišćenjem korita i dubljenjem suvišnih rukav a potoka „Vučice i Bukovik" u svojih šumah. Do danas izvedene su ove radnje ogromnim troškom u daljini od 11-2 kilometara po samomu vlastelinstvu, kao i pomanje po urb. obćinah Lacić i Marijanci. Izvedene ove radnje služiti će kao važn a podlog a za buduće reguliranje cieloga toka „Vučice". Već dosadanjim sistematičn o izvedenim radom omogućen je lakši i redoviti tok suvišne vode, pak bi bilo dobro, da i ostali interesenti i šumovlastnici u gornjem i dolnjem toku predbježno tok vode urede i očiste tako, da bude buduća regulacija „Vučice" što lakša. Regulacijom „Vučice" umanjiti će se broj bara u svih šumah, kuda „Vučica" protiče na korist šumovlastnika kao i naroda. S toga bi od prieke potrebe bilo, da se i žiteljstvo shodnim načinom pritegne k radnji, jer u prvom redu narod |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 134 — korist crpi od odvodnje suvišne vode, pošto će mu polja od poplave sačuvana biti, Završujuć ovu razpravicu, spomenuti ću, da sam ju napisao s toga, što sam u svom kotaru imao posla sa odvodnimi radnjami. Pak kao što sam ja bio pozvan, da dadem u tom poslu svoje mnienje, tako se može dogoditi i drugim mojim sudrugovom, da kod regulacija voda sudjeluju. Zaoto treba svaki šumar, da se s ovim zakonom up ozn a, jer će to biti na korist šumovlastnika i naroda, te i na čast šumarske struke. Preborna šuma, njezina normalna slika, drvna zaliha, prirast i pritiod"^. Napisao šumarnik L. Hufnagl. Praktičnomu šumaru, kojemu stoji na razpolaganje samo malen dio današnje stručne literature, biti će uviek težko odlomke iz svojega izkustva iznieti u javnost; jer negledeć samo na to, da mu manjka svako orientiranje o tome, što je o dotičnom predmetu već drugdje rečeno, pobijeno ili oprovrgnuto, može on već i samim stručnim nazivljem negodovanje prouzročiti. Ako se dade drvetu, zarezoiku ime, koje smo iz škole naučili, bez da zagonetna slova autora primetnemo, onda mnogi čitatelji starije ili novije škole ne znadu, koje se drvo ili koji zareznik pod tim misli. A na žalost obstoji danas slična neugodnost u literaturi sadjenja i gojenja šuma. Prije se posve dobro izlazilo sa pojmovi visoka šuma, srednja šuma i nizka šuma, čista sječa, oplodna i preborna sječa, pa je svaki dobro znao, što imade pod tim nazivom razumjevati. A danas, koji metež! Skoro će biti potrebito, da uz naziv preborna sječa uviek i ime autora dodamo: preborna sječa Heyer, Gayer, Lorey, Tichy, Fischbach, Wagener i t. d. Možda će se jedan put sastati medjunarodni sastanak, koji će u tom metežu red stvoriti; taj bi u istinu dobro djelo učinio.** Kad dakle hoću danas da pišem o prebornoj šumi, nijesam posve siguran, da mi jučer nije koji revni pisac pomutio taj pojam, ili da se moguće gdje * Osterreichisches Vierteljahreaschrift fur Forstwesen g. 1893. II. ** Da s jedne strane i mi izbjegnemo donekle zamjeni raznih pojmova, akoprem se toga kod nas u hrvatskoj stručnoj literaturi nije toliko bojati, a s druge strane, da opet kojem mladjem stručnjaku, koji se bavi i njemačkom stručnom literaturom, pripomognemo, naveli smo na kraju malen, na ovu razpravu odnoseći se rječnik strukovnog nazivlja. Vidi str. 170. Op. pr. |