DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 167 5— <5eno je ii tom ngleđuom Časopisu prvi put pismo Fisclibachovo iz Virtemberžke, a ođ tada đo danas ostao je on vjerni i marljivi suradnik toga Časopisa. I mi se radujemo tomu, jer nam je poznato, da se taj uvaženi stručnjak broji medju najodližnije pisce u njemačkom stručnom knjižtvu. Želili bi, da se i po koji od naših šamara podiči sa 50 godišnjicom svoga javnoga djelovanja na polju domaćega šumarstva! Viesti zemaljskog izložbenog odbora. Eksekutivni odbor kraljevina Hrvatske i Slavonije za tisučgodišnju izložbu u Budimpešti godine 1896. priposlao je uredničtvu ,Šum. lista" sliedeči dopis : Zemaljski izložbeni odbor za sudjelovanje kraljevina Hrvatske i Slavonije na tisučgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske 1896. u Budimpešti zaključio je u prvoj svojoj dne 29. prosinca 1894. obđržavanoj plenarnoj sjennici, da zamoli naše domaće novinstvo, da u skladu i slogi s izložbenim odborom unapriedi izložbeni podhvat kraljevine Hrvatske i Slavonije, te je pozvao eksekutivni odbor, da učini sva potrebita, da se taj zaključak izvede. Shodno tomu zaključku obrada se ovim eksekutivni izložbeni odbor na slavno uredničtvo s uljudnom molbom, da ga izvoli po blagovoljnoj uvidjavnosti poduprieti. Imenito se slavno uredničtvo umoljava, da dobrohotno priobči izložbene viesti, što de ih slavnoistom redovito dostavljati zagrebački izložbeni ured i da, u koliko to shodnim i potrebitim nađje, shodnimi članci upozori čitajude obdinstvo na ovaj izložbeni podhvat kraljevina Hrvatske i Slavonije. Izložbeni je odbor osvjedočen, da će mu posao samo onda uroditi dobrim plodom, ako ga sva javna štampa patriotično podupre, al on je s druge strane i tvrdo uvjeren, da de ona to drage volje učiniti tim više, što de izložbeni podhvat kraljevina Hrvatske i Slavonije posve odgovarati njihovom državopravnom položaju. — Kraljevine Hrvatska i Slavonija imati de naime na izložbenom prostoru posve odieljeni samostalni svoj teritorij, označen kao „izložba kraljevina Hrvatske i Slavonije", te ce se na tom teritoriju podignuti izključivo samo izložbene sgrade, paviljoni, nasadi itd. što hrv. slav. zemaljskog izložbenog odbora, što pojedinih izložitelja iz naših kraljevina. Ustmene informacije u izložbenih stvarih dobivati će gospoda zastupnici štampe u izložbenom uredu Markov trg broj 2. I kat, sobe br. 18., svaki dan od 3—6 satih poslije podne. Konačno čast je eksekutivnom izložbenom odboru zamoliti slavno uredničtvo, da u zamjenu za izložbene viesti, koje će se slavnoistomu redovito dostavljati, jedan bezplatni primjerak cienjenoga lista izložbenom uredu pripoSiljati izvoli. Na obaviest. U smislu zaključka zem. eksekutivnog izložbenog odbora od 14. veljače t. g. priobćivati de izložbeni ured svim slavnim uredničtvom đomadih listovah svoje zaključke kao što i razne druge viesti, ođnosede se na sudjelovanje kraljevinah Hrvatske i Slavonije na Budimpeštanskoj izložbi god, 1896. „Viesti" de izlaziti povremeno prema obsegu predležećeg gradiva, te su namienjene slavnim uredničtvom domaćih listovah jedino kao rukopis za novine na blagovoljnu uporabu. Pismene i ustmene ubaviesti daje p. n. gg. zastnpnikom štampe izložbeni ured (Markov trg br. 2. I. kat, sobe br. 17.) svaki dan od 3 — 6 satih posije podne. Uredničtvo „Viestlh." I. Kraljevina Hrvatska i Slavonija na Budimpeštanskoj izložbi godine 1896. Našoj domovini pruža se opet sgoda, da stupi na poprište medjunarođnog na tjecanja na polju kulturnom i narodno gospodarstvenom, da pokaže uspjehe svojega 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 158 — rađa i mara, da si osvietla lice pred stranim svietom i dokaže, da je naš narod n kulturnom i materijalnom pogledu toliko napredovao, da si je stvorio u kolu prosviet- Ijenih narođah častno mjesto i osjegurao liepu budućnost. Godine 1896. priredjuje naime kraljevina Ugarska izložbu u Budimpešti, te je pozvala i kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, da suđjeljuju na toj izložbi. Da budu kraljevine Hrvatska i Slavonija prema zakonom ustanovljenom i zajamSenom im državopravnom položaju što dostojnije zastupane na ovoj izložbi, organizovao je ban kraljeviuah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, naredbom svojom od 1. prosinca 1894. br. 4325. sudjelovanje kraljevinah Hrvatske i Slavonije na izložbi u Budimpešti god. 1896. te je povjerio upravu izložbenih posalah naših kraljevinah krugu patriotiSnih muževah, od kojih se je pouzdano nadati, da de interese kraljevinah dostojno znati zastupati. Prema toj odredbi imati de kraljevine Hrvatska i Slavonija na izložbenom prostoru posve ođieljeni samostalni svoj teritorij, oznaCen kao „izložb a kraljevina h Hrvatske i Slavonije" te de se na tom teritoriju podignuti izključivo samo one sgrade, paviljoni, nasadi itđ. koji služe u izložbene svrhe naše domovine. častna je zadada zemaljskog izložbenog odbora, svimi silami nastojati, te shodna udesiti, da budu kraljevine Hrvatska i Slavonija na ovoj izložbi što sjajnije zastupane, a patriotična je dužnost svakoga stanovnika kraljevinali Hrvatske i Slavonije, oduševljenjem i požrtvovnosti podupirati u tom naumu zemaljski izložbeni odbor. Kazpored izložbe obuhvata sve grane narodnoga rađa i pregnuda, te daje prilike ne samo svim našim zavodima, korporacijama i družtvima, nego i svakom pojedinom pripadniku ovih kraljevinah, svakom vlastelinu i seljaku, svakomu tvorničaru i obrtniku, da ju uzveliSi svojim sudjelovanjem. Ukusnim svojini vanjslcim oblikom, po obilju i raznovrstnosti svojih izložakah gospodarskih i šumarskih, po liepoti u cielom svietu već poznatih i priznatih proizvodah svojega kudnoga obrta, po vrstnoći i množini industrijalnih i obrtnih rađnjah po bogastvu svojih surovinah, a napose napredkom svojim na polju obde obrazovanosti, vježtine, nastave i obuke, — kadra je domovina naša svojemu posebnomu izložbenomu odjelu dati odlično obilježje i svratiti obdu pozornost stranoga svieta na uztrajnost, radinost i marljivost našega naroda, na kulturni njegov napredak i na njegovo živahno pregnuće na polju materijalnoga pregnuća. Taj uzvišeni cilj zaslužuje u velike kriepku i sdušnu podporu svakoga sina ove domovine, svakoga pripadnika kraljevinah Hrvatske i Slavonije, Hok za prijave. Zemaljski izložbeni odbor ustanovio je rok za prijave izložakah industrijalnih i obrtnih do konc a travnj a 1895. a za poljske proizvode, za vino, rakiju itd. do konca kolovoza 1895. — Izložbeni predmeti imat de se priposlat i do 1. veljače 1896. dotičnom županijskom izložbenom odboru, eventualno neposredno zem. eksekutivnom izložbenom odboru u Zagreb. Količina gospodarskih izložakah. Prema zaključku zemaljskog eksekutivnog odbora imati će se izložiti od poljskog sjemenja najmanje tri litra; od sjemenja djeteline i trave najmanje jedan litar. Kukuruz modi će se izložiti u zrnu ili u klipovih. — Zrnja imat će se priposlati najmanje tr i litra , a klipovah najmanje pet komadah. Brašna imat de se priposlati od svake vrsti namanje tri litra. * * * Posudje za izložbu. — Za izložbu sjemenj a i brašn a pribaviti de zemalj. eksekutivni i izložbeni odbor od I. hrv. dioničarskog družtva za industriju s*:akla o svom trošku, u koliko izložitelji nebi htjeli dati svoje vlastito posudje, koje ali mora svakako biti ukusno. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 159 - Za izložbu vina i žestokih pićah. Zemaljski eksekutivni izložbeni odbor zaključio je, da se u posebnom odjelu za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. vino neee izložiti, nego će biti markirano bocami po 0´7. litra, i to bielo vino u renskih bocah, a crno u borđeauxkih. Boce pribavit će bezplatno eksekutivni odbor. Boce biti će označene sa etiketama, na kojib ie biti označeno ime producenta ili trgovca vina; vinogorje, gdje je vino urodilo, godina berbe, ciena po hektolitru i množina vina, koja je na prodaju. Etikete pribavit de zemaljski eksekutivni izložbeni odbor. — Veči izložitelji, koji imaju vlastite boce u trgovini običajne i poznate, moći će u istih izložiti, nu boce morati će biti ukusne. Od svake vrsti markiranoga vina morati će se tri boce iste količine dobro začepljene i etiketirane priposlati za porotu . Cogna c morati će se priposlati u originalnih bocah, a šljivovica, tropica, droždjenka itd. u malih buteljah po 0´35 litra i to od svake vrsti barem tri boce, od kojih će biti jedna za izložbu, a dvije za porotu. * * Prijavnice za izložbu. — Zemaljski izložbeni odbor razaslati će doskora prijavnice za budimpeštansku izložbu. Na istih imati će izložitelji naznačiti svoje ime i prezime, svoje prebivalište i zadnju poštu, potrebiti prostor; izjaviti se nadalje, da li će izložiti u vlastitom ormaru, da li će svoje izložke sami namjestiti i kako se ima razpolagati sa izložci posije izložbe. Svaki pojedini izložbeni predmet imat će se točno popisati, te naznačiti osigurateljnu vriednost i prodajnu cienu istoga. II. Hrvatska i Slavonija na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. — Uslieđ piijazue susretljivosti, što su ju našli predsjednik i podpredsjednik zemaljskog izložbenog odbora prigodom svojega posliednjega boravka u Budimpešti kod tamošnjega izložbenoga odbora i ravnateljstva, konačno je riešeuo pitanje o prostoru, na kojem će se urediti posebni odjel kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Prostor ovaj nalazi se na odličnom mjestu, naime izmedju jezera i Stefanijina puta, ove glavne ceste gradske šumice. U neposrednoj blizini biti će smješten paviljon za svečanosti kraj glavnoga korsa, gdje će se obđržavati dnevni koncerti i gdje će se kretati većina posjetiocah izložbe. Prostor za izložbeni odjel kraljevinah Hrvatske i Slavonije ima u površini preko 11.000 četvornih metarah, te će se na istom podignuti dvie glavne izložbene sgrade: obći paviljon i paviljon za umjetnost i vještine. Obći paviljon sagradit će se na jedan kat na površini od 1300 četvornih metarah, a paviljon za umjetnost na površini od 650 četvornih metarah. Ovaj posliednji paviljon, ukusno sagradjen od željeza i stakla, prenieti će se poslie izložbe u Zagreb i s njim ukrasiti perivoj izmedju kemičkoga laboratorija i državnoga kolodvora. Oko ovih paviljonah nanizati će se paviljoni privatnih izložiteljah, a prostor izmedju njih ukrasiti ukusnimi nasadi i proizvodi domaće hortikulture, I pitanje vodovoda, razsvjete i namještenja tračnicah za dovoz izložakah riešeno je ovom zgodom povoljno. * * * Prema potankom programu, što ga je za posebni odjel kraljevinah HrvatskeSlavonije na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. izradio zemaljski izložbeni odbor, dielit ee se izložba u dva glavna razdiela, i to na historičku izložbu i na izložbu sadašnjosti . U prvom razredu predstavit će se glavne crte kulturnoga razvitka kraljevinah Hrvatske i Slavonije prema historičkim epohama, iztaknutim u poviestnih spomenieih, u izpravah i poveljah, u starom orudju, u obrtnih radnjah i umjetnih tvorinah s osobitim obzirom na crkveni život, na manifestacije javnoga duha i uredjenje privatnoga života i na način vojevanja. Prema tome prikazat će se gradjevni sporne |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 160 nici u nacrtib i slikali, tvorbe atvaraju(!ili umjetno3tih, glasba i gluma; poviest nauke i znanosti ; književnost, obrt, urodjonje crkvab, namještaj stanovab, ođiela crkvena, gradjanska i vojnička ; historički razvitak poljskoga gospodarstva, šumarstva, rudarstva, lova i ribolova; nadalje ustavni život, uprava zemlje i ostale značajne crte narodnjega razvitka. Izložba sadašnjost i prikazati de umjetnosti i vještine, obdu obrazovanost s osobitim obzirom na proizvode štampe i književnosti, te na rad zavođah i đružtvab za znanost i obdu prosvjetu, javnu nastavu i stručnu naobrazbu, prilike javnoga zdravstva, odnošaje trgovine, novčanog i vjeresijskog prometa, zatim proizvodi poljskoga gospodarstva, vodarstva, vrtljarstva, vinogradarstva, vinarstva, pčelarstva i stočarstva ; stanje domaćega šumarstva, lova i ribolova te rudarstva. Odlično mjesto zauzimati de naš domadi gradjevni obrt, obrt sa drvom, proizvadjanje pokućtva i dekorativni obrt. Naši obrtnici imati de prilike u namještaju podpunih stanovah dokazati svoju vještinu i dobar ukus. Izložit de se nadalje proizvodi domadega obrta sa glinom i staklom, kožarski obrt, pletiva i tkanja; odielo i obuda, papirni i reproduktivni obrt, zlatni i srebreni nakitni predmeti, zatim proizvodi kemičkoga obrta, predmeti hranitbe. Sva je prilika, da de biti naša etnografička izložba veoma zanimiva, a takmit de se i naši ljubitelji vještinah sa svojimi proizvodi. Uznički obrt zemaljskih kaznionah prikazati de dobro svoje uređjenjenje. K uspjehu historičke izložbe mogu znamenito doprinieti domade naše porodice, zavodi i korporacije, ako izlože svoje povelje, vještačko izradjene starinske predmete i relikvije, koje su kadre pobuditi uspomene na velike historičke đogodjaje, koje značajno obilježuju razvitak našega javnoga života i naše kulture, te neprestano rastude zahtjeve privatnoga života. Naše crkve mogu pokazati znakove svojega rada i svoje djelatnosti; zatim historičke spomenike, na koje narod s pietetom gleda, kao što i remek djela vještine i umjetnosti, kojih stvaranje, sakupljanje i sačuvanje njihova je zasluga. Učenjaci, vještaci, pisci, jednom rieči svi faktori narodnog duševnog razvitka mogu prikazati sredstva, kojim se je kroz stoljeda širila civilizacija i smisao za ljepotu i finoću, kojim su se oplemenili dub i moral narodnji. I tako demo na izložbi historičkoj pokazati pred stranim svietom, kako smo uviek s vremenom napredovali i kako objeručke prigrljujemo pobjedu nauke, da se obogatimo znanjem i umjedem i da umnožimo narodnu produkciju. Uz remekdjela majstorah davnih vjekovah možemo prikazati na izložbi sadašnjosti proizvode moderne industrije i obrta, da zasvjedočimo našu snagu i sposobnost, našu vještinu i naš poduzetni duh. Tako mogu svikolici, koji rade bud umom, bud rukom ili strojem, složiti se u jedno bratsko kolo, da složnimi silami proslavimo i prodičimo i ovom sgodom milu našu domovinu. Županijski izložbeni odbor za županiju požežku i područne gradove sastao se dne 4. ožujka t. g. pod predsjedanjem kr. podžupana g. Slavka Čuva j a u prostorijah županijskoga doma u svrhu, da se ustanovi način, kojim de se polučiti cilj, da i županija požežka sa pođručnimi gradovi bude što dostojnije zastupana na budimpeštanskoj izložbi god, 1896. Otvoriv sjednicu i pozdraviv prisutne, razložio je predsjedatelj ponajprije sve dopise, što ih je dosele primio od pređsjeđničtva zem. izložbenog odbora, te su svi pojedini shodno razpravljani, a poglavito potanki program 0 podjelbi skupinah izložbenog odjela kraljevine Hrvatske i Slavonije. Međjusobno živo natjecanje gg. članovah odbora u potraživanju predmetah, vrieđnih, đa se pokažu vanjskom svietu kao historičke reminiscencije i kao vjerna slika razvitka starodrevne županije požežke, dokazom je, da u obsegu županije požežke po stoji želja, da ona bude što liepše zastupana na pomenutoj izložbi. Ved u tomu sa stanku ustanovljen je znatan broj predmetah historičke vriednosti, što no de se modi izložiti na samoj izložbi, a tom se je zgodom izpostavilo, đa vrieđnih historičkih sta |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 161 rinah imađe u liepom broju u ovoj županiji, pa đa će ona i sa svoje strane mnogo đoprinieti do toga, da historički odjel naše izložbe bude liepo, vrieđno i dostojno zastupan. Ujedno je iztaknuto, đa (5e bez dvojbe veći i manji gospodari svojimi proizvodi u obilnom broju učestvovati. Najživlji interes, što ga je svaki pojedini 61an žup. izložb. odbora u toj sjednici izneo, te osobita pripravnost, kojom je svaki pojedini član dobrovoljno preuzeo zadaću, đa u svojem užem krugu pobudi i uzdrži sveobći interes za ovu izložbu i da suđjeljuje kod prijavljivanja i odpremanja izložakah, unapriediti de znatno izložbeni pođhvat kraljevinah Hrvatske i Slavonije u požežkoj županiji. Prirodne znanosti na izložbi. U interesu svrsishođnog uredjenja odsjeka za prirodne znanosti u posebnom odjelu kraljevinah Hrvatske i Slavonije uputili su se svcug. profesori gg, dr. Antun Heinz, đr. M. K i š p a t i ć i dr. Dragutin Gorjan o v i ć u Budimpeštu, te de nakon povratka sa ovoga informativnoga putovanja podnieti svoje pređloge zem. eksekutivnom izložbenom odboru. Pripreme za izložbu. Kao što županijski, zapofieli su i kotarski odbori svoj rad oko pripremah za budimpeštansku izložbu g. 1896., odnosno za dostojno uredjenje posebnoga izložbenoga odjela kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Tako je držao nedavno izložbeni odbor kotara varaždinskog a pod predsjedanjem kr, kot. predstojnika g. Drag. pl. B a 1 o g h a sjednicu, u kojoj je razpravljao program historifike izložbe, te zaključio, da de po mogućnosti sakupiti gradiva za ovu skupinu, imenito, da će sakupiti izprave, ođnoseće se na stari grad Vinicu; nadalje, đa će pribaviti snimak stare slike u sakristiji (spomenik Nikole Istvanfiy-a, a koji je g. 1615. preminuo u Vinici), te nadgrobni spomenik obitelji Kecer de Radovan, koji se nalazi u viničkoj crkvi. Nadalje prijavili su historičke spomenike: g. Drag. pl. Ki s original izprave od god* 1638., odnoseći se na dotaciju plemenitaškog dobra Saulovee;g, Mijo Bešvi r povelju, koju je Nikola l8tvanffy podielio g. 1851. trgu Petrijancu ; g. Dolansk i latinski opis vinićke gradine, ured obćine Peteranec zanimivi urbarium od g. 1740; od gradine Bele dati će odbor napraviti fotografički snimak, te će pribaviti sve dokumente, koji se odnose na starodrevnu crkvu u mjestu Kelemen, obć. Jalžabet, koja je navodno najstarija u cieloj domovini, kao što i sve dokumente, ođnoseće ae na plemićke dobro. Umjetnički paviljon. Kako je poznato, biti će u posebnom odjelu kraljevinah Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj izložbi g. 1896. đvie glavne izložbene sgrađe : paviljon za proizvode obrtne i gospodarske i paviljon za umjetnosti i vještine i za historički odsjek. Za sastav osnove prvospomenutog paviljona, koji de biti sagradjen od željezne konstrukcije, te će se posije izložbe prenieti u Zagreb, razpisala je kr. zemalj. vlada jeftimbu. Troškovi za gradnju ovoga paviljona proračunani su sa for. 45—50.000, te su najpoznatije tvornice pozvane, da svoje ponude podnesu do 11. travnja te godine. Podna površina ovoga paviljona iznašati će 650 četv. metara. Srednji prostor okrunjen sa kupulom, upotriebit će se za skulpture, dvie galerije za slike i umjetnine, jedna za nacte i risarije. Osim toga imati će paviljon svoj vestibul, ložu za vratara garderobu i druge pobočne prostorije. Sve prostorije dobiti će svjetlo odozgor. Stiene biti će visoke 6 m. facade arhitektonski bogato urešene, a plohe izpunjene pločami od keramita ili ornamentima od sgrafita. Srednji prostor biti de pokriven staklom, a postrane galerije limom. Zatvor glavnog ulaza biti de napravljen poput žaluzije na valjak. Sve sastojine ođ dobrog željeza. Izložbene sgrade. Kako već javismo, biti de na posebnom izložbenom teritoriju kraljevinah Hrvatske i Slavonije dvie glavne izložbene sgrađe, i to jedna velika za proizvode industrije, umjetnog obrta i gospodarstva, druga za umjetnost i vještine. Zem, cksekutivui izložbeni odbor razpisao je već i natječaj za sastav gradjevuo osnove za prvospomeuutu veliku sgradu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 162 — Domadim našim arhitektom pruža se zgoda, da pokažu svoju vještinu i svoj ukus, i da svojim radom i umiedem proslave domovinu svoju. Za sastav oanove razpisane su dvie nagrade, jedna u iznosu od 1000 krunah u zlatu, druga od 500 krunah u zlatu. Natjecati se mogu svi u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji stanujući gradjevni strukovnjaci, kao što i oni pripadnici ovih kraljevinah, koji žive izvan granicah zemlje, a bave se gradjevnom strukom. Porot a za prosudjivanje podnesenih osnovah sastoji se od članovah zem. eksekut. izložbenog odbora gg : gradjevni savjetnik Herman Bolle , arhitekt Leo Honigsberg , gradski nadinžinir Milan Lenu ci, šumarski inžinir Josip Pfister i kr. inžinir August pl. Pisačid. Osnove imadu odgovarati načelima, što ih je eks. odbor ustanovio i koja su u kratko ova: Glavno pročelje i glavni ulaz sgrade ima se smjestiti prema odredbi naznačenoj u položajnom nacrtu. Sgrada biti de jednokatna sa ukupnom površinom poda u obih spratovah od 2200—2500 četv. metarah. Prvi kat biti de spojen sa prizemljem sa dovoljno širokim! stubami, a barem glavni, u sredini ležedi dio paviljona biti de u sredini kroz oba sprata do krova otvoren tako, da de se široke galerije modi upotrebiti za namještenje izložakah. Samo se po sebi razumije, da de paviljon imati sa svih stranah dovoljna svietla, te de se u tu svrhu moći upotriebiti tako zvano visoko ili gornje svietlo. Kao glavno načelo kod sastavka osnove valja, da sgrada podpuno odgovara svrhi, kojoj je namienjena, da bude nutrinja i vanjština što ukusnija i da budu što manji gradjevni troškovi. Prema tomu upotriebiti će se gradivo, koje ovim načelom najbolje odgovara. Osnove imadu sastojati iz položajnog nacrta paviljona, iz pročelja paviljona sa svijuh stranah, u koliko su ove različite, iz tlocrta prizemlja i prvoga kata, iz svih prosjekah, da se može konstrukcija kao i izgled nutarnjosti svakog diela paviljona prosuditi. Svi nacrti, izim prvospomenufog položajnog, imadu se sastaviti u mjerilu od 1 : 100 te se moraju tako kotirati, da se svaki omjer čitavih prostorijah kao i konstrukcijah razabrati može. Natjecatelji imadu svojoj osnovi dodati obrazloženje, u kojem imade biti iztaknuta temeljna misao, koja je sastavitelja vodila; detaljirani troškovnik gradje osim temeljah, po zagrebačkih cienah gradiva i radnje, ako potrebno i statistički račun konstrukcijah, vrst gradiva i način izvedenja. Gradjevn i trošak , izključiv gradnju temeljah, nesmije prekoračiti svotu od 55.000 foriutih. Natječajne osnove imadu se podnieti do 10. travnja t. g. zemaljskom izložbenom odboru putem pošte u preporučenih pošiljkah i načinom, koji je običajan na natjecajih t. j . da se radnja označi znakom ili geslom, a ime priloži u zapečadeni omot, noseći na naslovu isti znak ili geslo. Porota de po vlastitoj uvidjavnosti prosuditi, da li predložene osnove odgovaraju svim uvjetima natječaja, dopitati de najboljim nagrade; predložiti će zemaljskom izložbenom odboru osnovu, koja se u smislu ovih uvjetah za izvođenje preporuča, eventualno označiti i potrebne pi-omjene, te predložiti eventualno i koju od nenagradjenih osnovah obzirom na njezinu posebnu prednost, da se uz cienu od 500 krunah nabavi. Svaki član porote odriče se direktnog ili indirektnog sudjelovanja kod natječaja, te se obvezuje, nepristrano porotnički rad obavljati. Porotnici nede se u obde ni upuštati, pače odkloniti de smjesta one nacrte, koji se protive spomenutim uvjetima, zatim one, koji nisu pravovremeno podneseni, te koji su tako nejasni i netočni, da ih nije moguće točno prosuditi, a odklonit de se i oni natjecatelji, koji pokušaše utjecati na odluku porote ili njezinih pojedinih članovah, te nacrti, koji su tudje duševno vlastničtvo. Nagrad e đosudit de se najboljim od onih radnjah, koje su u smislu uvjetah svoj zadatak najbolje riešile, dočim de se ostale po po svojoj vrsrtnoći ovim najbliže kao takove iztaknuti. Ako budu dvie radnje jednako najbolje, podielit će se iznos obih nagrada na nje po jednakih dielovih. Porota de za 3 nedelje đanah dovršiti svoj posao, a zem. izložbeni odbor za daljnih osam danah izvješde i vještačko mnienje porote javno obznaniti i same nacrte izložiti. |