DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 154 — dostignuo, te ie se barem tiem javiti svjesno izpunjenje dužnosti|na zakonskijem teme ljima, obezbjeđido se uživanje zakonitijeh prava i ograiiičide se svaki samovoljni postupak pojedinaca, koji, osnivajući se na opdem neznanj u zakona, i n crkvi, kao i u svakom drugom općinstvu, ruše zakoniti poredak i krnje tudja prava radi dostignuća svojijeh sebičnij eh ciljeva. U ovijem kratkijem potezima čini nam se, da smo pokazali važnost truda g. V. G r ab e r a. Kome je stalo (a moralo bi biti svakome, a osobito pravniku), da se upozna sa pravom istočne crkve naše, značajem i duhom njegovijem glede djece, braka, porodice i naslieđstva, neka čita djelo tajnika G r a b e r a i dobiče jasan pojam o tim pravilama. Mi smo osobitijem zadovoljstvom pročitali to djelo, i došli do ubjedjenja, da je ono svake pohvale dostojno i da je kadro zadovoljiti svakome i najstrožijem znanstvenome zahtjevu. Ako se obazremo na to, da u našoj pravničkoj književnosti ništa baš p o dobnoga nemamo, te da amo do juče vrlo malo znali o pravu naše i s t o č n o-p r av o slavn e crkve, kao i ostalijeh u državi našoj valjano priznatijeh pomjesnijeh crkava, i onijeh u Bosni, Hercegovini, Crnojgori, Srbiji, mi moramo izjaviti g. Gra b er u naSu zahvalnost na tome krasnom djelu, te živo mu na dušu staviti, da i dalje ustraje u svome naučnome radu". Ove smo ocjene priobdili tim radje, što o pomenutom djelu, premda je ono osobitost svoje vrsti, imenito pako u našem domaćem knjižtvu, nije još sve došle napisana nikakova recenzija, navlastito ne u naših strukovnih listovih, pak nas tim više veseli, kad vidimo, da vanjski, dapače i inozemni učenjaci pomno prate našu znanstvenu književnost, jer se evo zanimaju i za njene produkte, koje domaća kritika posve zanemarila. Sa drvarskog tržišta. Obći osvrt na prometne prilike sa drvnom robom. U svem evropskom prometu sa đrvi opaža se njeka mlitavost uslied ciče i duboka sniega, te će po svoj prilici dugo potrajati, dok nastane živahniji promet sa đrvi. Za sad spava promet sa drvnom robom u dubokom snu, jer se u šumah nagomilani trupci i ina roba nemože izvažati. Očekivalo se je, da će u to doba nastati živahno kretanje u prometu sa đrvi uslied ogromnih građjevina, koje bi se imale izvesti. Prema tomu nije nikakovo čudo, ako su skladišne zalihe sa drvnom robom tako velike, da neima nigdje mjesta, gdje bi se nova roba pohraniti mogla. Očekuje se, đa će se ovoga prolječa živahno tržiti sa drvnom robom, ako trgovci sa đrvi ponješto popuste od današnjih ciena, kao što u Ugarskoj, gdje je potrošak na đrvih vrlo slab. Živahni promet sa đrvi može se u ostalom očekivati i onda, ako se što prije bude počela ođvažati na kolodvorih nagomilana drvna roba. I poslovi kod prodaje šnma zapeli su veoma ovih zadnjih tjedana, a oni poslovi, koji su učinjeni, nijeeu baš na korist kupaca kao kod prijašnjih dražba. Za mnoge prodaje šuma nije bilo kupaca, a njeke su opet takove bile, đa će kupac od dobitka jedva jedvice namiriti troškove procjene. S toga nije se bar za sad bojati, đa će se drvne robe proizvadjati n a pretek , prem dopuštamo, da to zavisi o skoroj promjeni zimskog vremena, te o tom, đa li će nastati živahan promet na francezkih tržištih sa đužicami. I iz Galicije dolaze viesti, da je sav promet sa drvnom robom zapeo. Njeki đrvotržci požurili su se odmah nastupom zime sa dovažanjem drva iz šume na pilane, ali je čudo božje trupaca u šumi raztrešeno i snijegom zatrpano, te se ni nemisli na izvoz iz šume, pošto je to nemoguće. Nu pošto je ona roba, koja je prije nastajuće zime na pilane izvezena, jur za trgovački promet upriličena, nadaju se, da će ciena piljenicam ponješto manja biti. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 155 — I tamo su đrvotržci obzirom na velika poduzeća u građjevinah cifenu drvnoj robi poskupili, te de mnogi zlo prođi. Uslied slabih ponuda i uslied visokih eiena nagomilava se drvna roba u svih pilanah i skladištih. UtanoS tomu bila je ciena jelovini I. razreda od kolodvora po for. 17-70 do for. 18-30 od ´^ji—^t" jakosti, 8 — 12" širine i 18´ duljine. I nebirana jelovina, od koje ima velika zaliha, plaćala se je for. lO´.OO do for. 11-50. Uslied visoke ciene jelovine nemože se ova za Beč prodati, a ciena joj je visoka s toga, što se u đosađanjih načetih galičkih šumah nenalazi više dobre jelovine, te se i kod kude uz visoku cienu prodati može. Drugačije bit de, ako na tržište dođje drvena roba iz Nađworne i ako se izgradi željeznica Waronienska - Stanislava, jer de se jelova roba laglje đovažati na glavna tržišta, pa de joj ciena po svoj prilici manja biti za 3—4 for. po m*. U tom slučaju očutila bi i prodja jelovine iz hrvatskih šuma, jer bi se i njoj o bok stavio konkurent. Austro-ugarski promet sa đužleami u mjesecu Biečnju t. g. U Trs t dovezeno je: iz Rieke na tvrdku J. B. M. Gairarđ 4000 kom, dužica, izKieke na , Ch. Gaffinel 16.000 „ iz Broda na „ I. B. M. Gairard 16.000 „ „ iz N. Karoly na „ Giacomo Gravos 16.000 „ „ iz Gorice na „ A. Megari 16.000 „ „ iz Siska na „ A. Megari . . . . 4000 „ „ iz Vinkovaca na, I. B. M. Gariard 4000 „ „ iz Koma na „ Giacomo Cravos . . . . 4000 „ „ dovezeno je ukupno 80.000 „ „ Izvezeno je iz Trsta: u Bordeaux (tvrđka I. B. M. Guirard) 370.000 kom. dužica u Salonik (tvrdka I. B. M. Guirard) 700 kom. dužica u Italiju (tvrd. Guirard i G. Amicis) 26.358 kom. dužica ukupno izvezeno 397,154 kom. dužica IveženojeprekoEieke: U Cette 1,120.123 kom. dužica. u Borđeaus 1,059.682 „ „ u Marsilj 258.072 „ „ u Algir (Gairard) - 50.000 „ , u Tunis (Gairard i Gaffinel) . . . 12.815 „ „ n Italiju (Gairard i Gaffinel) . . . 208.901 „ ukupno izveno 2,709.593 „ „ Sav promet sa đužicami preko Trsta i Rieke bio je; za Francezku 2,807.973 komada. za Italiju 235.259 „ za Algir 50.000 „ za Tunis. ...-....´;´... 12.815 , za Tursku .,J. . . . 700 „ Ukupno 3,106.747 , |