DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 152 —


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Nedavno izašle su izpod tiska slieđeće knjige:
Henschel, Forstr. pni. G ustav: ^Die schađlichen Forst- u. Obstbauminsecten,
ihre Lebensweise u. Bekampfung". Prakt. Handb. fiir Forslwir


u. Gartner, 3 Aufl. gr. 8" (VII., 758 S. mit 19 7 Abbild.) Berlin, Paul Parey. Geb.
in Leinw. 12 mrk.
Foerster F. v. : ,Die Korbveiđenkultur und ilir Werth fiir die
Land wi r th schaf t đer ostl. Provinzen Preusens", gr. 8" (45 P.) Berlin


P. Parey, 1 mrk.
EndreB, prof. dr. Max: Lehrbuch der Waldwerthberechnung und
Forststatistik", gr. 8" (IX., 286 S. mit 4 Fig.) Berlin, J. Springer, geb. in
Leinw. 8´20 mrk.


Groebel, đr. prof. K. : „Flora oder allg. botanische Zeitung".
Friiher herausgegeben von der kong. botan. Gesellscb. in Regensburg. (Erganzungsband
zum Jahrg. 1894, gr. 8" (IV., 452 S. mit 48 Testfig. und 13 Taf.), Marburg U.


G. Elwerts, 18 mrk.
Prava djece s osobitim obzirom na brak, obitelj i nasljedstvo
. Po izvorih i inih mnogobrojnih pomagalah napisao Vili m Grab e r, viednički
tajnik kr. banskoga stola u Zagrebu. Nakladom i troškom pisca. U Zagrebu 1893.
Velika 8na, str. XXXII. i 825. Na ovo, vještafiki obrađjeno djelo upozorujemo naše
štovane čitatelje, jer de im u mnogom biti od koristi. To djelo udostojen o j e
previSnjimriešenjem od 3. kolovoza 1893., da se primi u previšnju
c. i kr. obiteljsku povjerbeničku knjižnicu.


0 ovom djelu donosi poljski, u Lavovu izilazedi pravnički strukovni list „Przeglfjđ
prava i ađministracji" (Smotra prava i uprave) u svom VII. svezku
za mjesec srpanj 1894. na strani 564—566. ocjenu, napisanu i podpisanu po uredniku
istoga lista, izvrstnom i na daleko čuvenom pravniku dr. Ernestu Tili-u , profesoru
civilnoga prava na sveučilištu u Lavovu, odvjetniku, sindiku zemaljske banke
i t. d., koju ocjenu priobdujemo ovdje u hrvatskom prevodu, da se vidi, kako se o
jednom našem djelu sudi izvan zemlje u mjerodavnih krugovih:


Od slavenskih narodah možda se u najnovije doba najmarljivije bave pravničkom
literaturom Hrvati. Pokret na tom polju opisujemo na drugom mjestu, a ovdje svradamo
pozornost na obširno i vrlo interesantno djelo „Prava djece s osobitim obzirom
na brak, obitelj i nasljedstvo", napisano po Vilimu G r a b e r u, sekretaru kod prizivnoga
sudišta u Zagrebu. To je monograflčka radnja, a obilnost sadržaja pokazuje slieđedi
pregled.


U uvod u iztražuje pisac temelje pravne znanosti, pojam i bivstvo naravnoga
prava, zadatak istoga, dielove, vriednost i razliku izmedju njega i nauke o dudoredbi,


— nadalje pravo pozitivno, potrebitost istoga i razliku izmedju njega i naravnoga
prava, — filozofiju prava pozitivnoga i razliku izmedju njega, te naravnoga prava,
zatim prikazuje okret u temeljih pravne znanosti i nacrt historije o razvoju prava.
U prvoj knjizi izpituje instituciju braka, odnošaj djece prema roditeljem i uredbu
nasljednoga prava sa stanovišta naravnoga prava, u drugoj knjizi sa stanovišta obde
sociologije i komparativne etnologije, u trećoj sa stanovišta rimskoge prava, zatim u
četvrtoj, odnosno petoj, šestoj, sedmoj i osmoj knjizi sa stanovišta crkvenoga (katoličkoga,
grčko-iztočnoga i evangeličko-protestantskoga) prava, dotično prava ugarskoga,
austrijskoga, te prava Izraelaca i Musulmana (Muhamedanaca).


S našega stanovišta najviše nas je zanimala knjiga o pravu austrijskom. U toj
knjizi uadjosmo pođpuuo monogrčfično obradjeuje institucije braka, prava djece i nasljednoga
prava, sačinjeno na osnovu temeljitoga studija literature.




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 153


U dielu o braku izpituje pisac pojam, bivstvo i svrhu braka, sakramentalno
svojstvo njegovo, sposobnost za sklapanje braka i bračne zapreke, zatim ukinude bračne
zajednice i razriešenje braka.


U dielu 0 pravih djece prema roditeljem bavi se pisac izvorom pravnoga odnošenja
izmedju djece i roditelja, zakonskih i nezakonskih, riše pojam djece nezakonske,
njihovu legitimaciju, zatim adopciju i obseg njihova uzdržavanja, iza toga prava djece
zakonske i nezakonske, legitimirane, adoptirane, nerodjene i za odhranjenje uzete.


U dielu o nasljednom pravu razpravlja pojam nasljedstva i legata, sposobnost
nasljeđiti, uzroke nesposobnosti, kriepost prihvata nasljedstva, iza toga prikazuje oporučno
nasljedstvo, razpravlja pojam razpoložbe posljednje volje u obr´e, zatim razglaba


o testamentu i kodicilu, njihovih formalnostih i sadržaju, o povjerbinah, zatim o bezoporučnom
nasljedstvu djece, ob iznimkah občega nasljedstva, o nuždnom dielu djece,
ob uračunanju i t. đ.
U svih tih dielovih pokazuje pisac vrlo mnogo strano poznavanje predmeta i literature,
način prikazivanja mu je strogo znanstven, osnivajuiii se evidentno na neposrednom
iztraživanju vrela, koja takodjer vrlo savjestno cituje. Nežaca se upuštati se
u najsitnije potankosti predmeta, neplaši se potežkoda, a služedi se djeli pravnika, filozofa,
i fiziologa, posvuda znanstveno utemeljuje svoje vlastito mnienje tako, da mu se
može djelo čitati s interesom kao znanstvena razprava i s korišdu upotrebiti kao praktični
priručnik".


Nadalje takodjer i „Zastava" u Novomsađu od 31. srpnja 1894. broj 119.
te „Prosvjeta " (list za crkvu, školu i pouku) ua Cetinju u Crnojgori od 1. rujna
1894. svez. XI. donosi o istom djelu sliedeći članak :


„Dospesmo tek danas, da pročitamo ovo novo delo, što ga je izveo plodonosni
um i napisalo naučno pero g. Vilima Grabera.


Knjiga je to od preko 825 stranica u velikoj osmini, koja s prvijeh redaka živo
zanima čitaoca, pošto je uglednim i jezgrovitim jezikom napisana i prepuna
učenošdu , koja je sama dovoljna, da opravda pišdev izbor ovakve radnje.


Badnja ova neprikornom jasnodo m i redo m prati čitaoca preko stoljeda od
najzabitnije davnin e do našega doba, spominjudi različite ustanov e u položaju
braka, prava djece i nasljedstva njinoga prema narodnim i tačnije
mjesnima zakonima, a naročito o onijem naše srpsko-pravoslavne crkve, kano
i o privatnom ugarskom i austrijskom pravu, u kojih je g. pisac na temelju
valjane nauke književne pođpuno monografično obradio ustanove braka , prav a
djece i nasljednoga prava.


A pri svemu izvodjenju gosp. pisac pokazuje toliku obširnost nauka i obrazovanosti,
da se Sude, koji mu poznaju mladost, kako mu ova ne prieči, da svoje
mnienje razvija kriepkim razmatranjima, što mu povećavaju važnost .


Spadajudi radnja ovakva po sadržaju svome u oblast pravnijeh nauka, mi nalazimo
umjesno baciti brzi pogled na nju i upoznati naše čitaoce sa njenijem sadržajem".
Izpuštajud sadržaj djela, koji je i tuj ravno reproduciran, kano i u prvom gornjem
članku, nastavlja recenzent ovih dvajuh listova ovako:


Izvori , „na osnovu kojijeh je g. pisac ovo divno djelo izradio, spomenuti su u
samome djelu, te ovi su, u koliko ih mi poznajemo, vrlo bogat i i kako se je g.
pisac njih držao, to možemo ovdje sigurno i s pravom reći, da nigdje u tomu svom
djelu stranputic e nije udario ; primjerkom u tom poslu služilo je g. piscu i najvažnije
i najvaljanije kanoniSko djelo u pravoslavnoj crkvi — S y n^
thagmat a p. F o t ij a, koja njime pokazuju, kakvijem su načinom suglašivani bili
zakoni i zakoni bizantinskijeh careva.


Cil j radnje ove ukazan je samijem g. piscem u predgovor u rečenoga
djela, te cilj je taj doista uzvišen i mi od sve duše radujemo se, da ga je g. pisac