DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 116 —


Povodom utoka tužitelja obnašao je kr. banski stol rješenjem od 28. ožujka
1894. br. 6653 prvosuđnu odluku ukinuti i prvomu sudu naložiti, da ovaj parbeni
predmet mimo svog razloga iznovice u pretres uzme i dalje postupa po propisu parbenoga
postupovnika, jer se prema razlaganju obih stranaka ovdje radi o riešenju takova
prepora, za koji su nadležni jedino gradjanski sudovi tim više, što sami tuženici
u odgovoru dopuštaju, da je pitanje glavno po urbarskom sudu već riešeno, i da se
sada samo radi o riešenju pitanja, da li je prednik njihov ugovorom kupio i ono
pravo, koje si oni ovom parnicom prisuditi mole.


0 trošku parnice odlučiti ie konačna osuda (§ 582. gr. p. p.)
Na previdni utok tuženika izdana je slieđeća vrhovna rješitba od 26. lipnja
1894, br. 2044:


„Kr. sto l sedmoric e vidiv, da se ovdje radi o prieporu medju ovlaštenici
u obziru koristi šumskih t. j . u pogledu uživanja kamata od glavnice dobivene prodajom
segregirane šume urbarske obdine B. đolnje;


uvaživ, da riešavanje ovakvih parba spada u nadležnost političkih vlasti
(§ 9. urb. patenta i §. 49. naredbe kr. zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144
ob upravi i gospodarenju u obdinskih šumah),


obnašao je povodom providnoga utoka tuženika po §u 47. sudovnika ukinuti
riešitbu kr. banskoga stola i potvrditi odluku kr. kot. suda tom pak promjenom, da
se tužitelji upućuju sa svojom tužbom predhodn o na političku oblast i da se troškovi
parbeni prebijaju s razloga, što su i tuženici dali povoda trošku, jer se nisu poslužili
pravnim liekom proti odluci, kojom se prima tužba od nenadležnoga suda".


„Mjesečnik pravničkog družtva."


Sitnice.


Gorostasni dub. U kratkom izvodu priobćujemo crticu, koju je napisao Jul.
Pescke u „Osterr. Porst-u, Jagđ Zeit", br. 1 t. g, o gorostasnom dubu prozvanom
„die Konigseiche."


U lugovih vladajučega kneza Johana Lichtensteina, koji se nalaze u južnoj Moravskoj
na medji doljnjoaustrijskoj i protežu na desnoj obali Morave, a spadaju pod
upravu šumarije Bretislava (Lundenburg) u površini od 8700 ha. ima više gorostasnih
stabala, koja su pod zaštitom ovih gospodara ovoga posjeda doživila starost od više
stoljeća.


U ovih hrastovih šumah u smjesi sa jasenom, topolom i grabrom diže ponosito
svoju glavu gorostasni dub (hrast), po imenu: „die Konigseiche" i to u šum. predjelu
^Pochanska" kod Bretislave. Dub stoji na rubu 22 ha. prostrane šumske livade,
na kojoj je po sredini god. 1810.—1811- sazidan lovni dvorac „Pohanska".


Taj gorostasni dub visok je po skorom mjerenju 32 mt. Obod mu je u prsnoj
visini 68 5 met.; drvna gromada debla do prve rašlje iznaša 30 punili met., a drvna
gromada ostalih djelova, skupa sa granama i ograncima (kidem) 24 puna met., te
prema tomu ima taj dub u svemu 54 puna met. drvne gromadc.


Starost ovog duba može se po brojenju godova na koturih od sličnih stabala
ustanoviti sa 400 godina. Prije 23 god. imao je taj gorostas podpunu i posve zelenu
krošnju. Danas je stup (glavna grana, stublika) tog duba prekinuta, a druga je grana
usahla, te j-e na južnoj strani debla vedim đielom i kora odpala.


Žilava životnost (životna snaga) ovog gorostasa kiti ga još i dan danas bujnim
zelenilom, pa ga još nije iznevjerila nada, da de još i više godinica odolieti oluji i
raznim drugim nepogodam.


Slavonska hrastovina iz holandezke Indije. Dr. 0. Čech piše u ,Oesterr.
Forst- unđ Jagd-Zeitung" br. 1 t. g. slieđete: „Da je slavonsko hrastovo drvo na




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 117 —


glasu u cielom svietu i da se osobito eieni njegova vrstnoća za željezničke pođvaljke
(švelere) dovoljno svjedoči ta okolnost, što ođpravna tvrđka Drag. F. Wolffa u Pretoriji
(u južnoj Africi) priobćuje, da za gradnju željeznica u južnoj Africi holandezkoindijski
đrvotržci uvažaju indijsk e hrastove pođvaljke pod imenom „slavonsk i
hrastov i podvaljci" , ali ta indijska roba u dobroti daleko zaostaje za originalnom
robom iz Slavonije."


Oklaštrenje breze (Betula alba). Dr. Frieđ. Hermann prioboio je u „Tharand.
Forstl. Jahrbuch", sv. 43 sliedeće opažanje : Kod breze nevalja jače grane iznad
1 cntm. promjera oklaštriti, pošto de odstrižak grane, ma da se i sa paklinom od kamena
ugljenja namaze, početi gnjiti još i onda, ako se grana baš i tik debla odreže.
Gnjiloča prodire sve do stržena debla (srca) čak i u onom slučaju, ako rane prerastu.
Stablovite (stasite, podsuknjaste, langschaftig) i bezgranate breze mogu se dakle samo
u sklopljenih porastlinah (sastojinah) ili poput krupnogorice u sklopljenih čestah uzgajati,
u kojih gusti sklop prepriečuje, da se nerazviju jake pokrajne grane, i nenadu
povoda stabalju, da si svoje grane s^mo pročisti.


O lovnoj zvjeradi predpotopnoj. Na koncu prošlog vieka od zvjeradi, čiji se
ostanci nalaze u kori zemaljskoj, nijedan ne obrada toliko pažnje, koliko izumrvši
mamut, koji je spadao u rod slonova. — Njegđa je bio ražširen po cieloj sjevernoj
polutki, kao što su danas jeleni i srne. — Dokaz je tomu množina nalazedih se kostiju,
zuba, pače i cielih tjelesa. Bronn je u svojoj „Lethoea geognostica" prema nalazkn
mamutovih kostiju ovu diobu prebivališta mamuta ustanovio: Rasprostirao se je
na zapadu Španjolske Apulije i Sicilije, na otoku Malti, oko Athene i Odesse (u Skandinaviji
nije živio toliko mamut, ali se je tamo nalazio njegov drug Rhinocerus tiehortinus)
; — od Kaukaza po cieloj Sibiriji, na Kamčatkoj i drugih ostrvih ledenoga
mora, po cielom sjeverozapadnom predbrježju Amerike, dolje nuz rieku Obi, Kentnki,
Misuri do južne Karoline, takodjer izmedju 40 i 70 stup. sjeverne širine zemaljske
kruglje. — Mnoga nahodižta kostiju, a osobito zubi, kljova, koji se sastoje iz osobite
njeke tvarevine, moralo je pobuditi sveobde zanimanje i pozornost. — Theoprast, djak
Aristotelov spominje, da ima i biela slonova kost, da iz zemlje ove kosti postaju.
Bokaz je u 14. vieku više cienio kosti ove vrsti, nego kosti predjašnjih životinja. —
Kosti ovih životinja, koje su u Lucernu g. 1577. nadjene, pobudiše obee zadivljenje,
a bijahu to kosti njeke druge životinje, ne mamuta. Sada je Platez Felix, profesor
liečničtva u Baziliji, počeo razmišljavati o tih kostijuh, te je došao do toga, da te
kosti zbilja nijesu od mamuta. Naprotiv Blumenbach je dokazao, da su od mamuta. —
Divno je izumjeće bilo, što su iznieli Aristoteles a Albertus Magnus, naime da sva
fosilja, kao što i sve okamenjene stvari postaju njekom stvarajudom silom „vis plasticae",
da ih dakle s&,ma zemlja stvara i prema tome da ti ostanci nijesu pripadali
nikakovom živudem organizmu. U 17. vieku stekao je ovaj izum mnogo privrženika,
a kada se je god. 1695. liepi kostur od mamuta u Burgtomj našao, držala je čitava
Ijekarska struka te kosti za mineral, a bibliotekar Tentzel kao za ures imao. Doktor
Karl bio je ponukan u specialnom spisu, da navede sve dokaze i kemički konstatovati
i dokazati, da ove kosti nijesu postale prirodnom igrom, niti da su postale pomoću


„vis plasticae". Leibnitz stvorio si je svojom fantaziom iz kostiju nadjenih u Quedlinburku
liepu jednorogu životinju, tako zvanu „unicornu fosile". Još prije njega držane
su te kosti, da su njekog jednorožca, čija existencija još nije dokazana. Tako su se
dugo mnogi učenjaci borili, jedni dokazujuć, da su to kosti mamuta, a drugi ne, dok
se napokon ipak ne ustanovi, da su zaista neke grdne životinje nazvane danas mamut.
Mamut je bio vrst slona, a hodemo li ga u kratko opisati, tada demo ga uzpoređit s
našim slonom. Medju živudimi slonovi razlikujemo Afričke i Azijske slonove. Blumenbach
je ustanovio medju jednim i drugim ovu razliku ; Kod prvoga je glava okrugla,




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 118 —
uši velike i široke, te su pokrivale pleća i ramena. Ima četiri nokta na prednjih, a
tri na stražnjih noguh. Ploha zubi, kojima hranu mrvi, je kosa četvorina. Kljove su
velike, vec´e nego u Azijatskog slona. Koža je posvuda tamno siva. Živi na Senegalu
i Guineji i Mosambiku. — Azijski slon pako ima glavu dugoljastu, čelo trivo izđubeno,
male uši. Zubi su mu različni od zuba Afričkog slona; na prednjih nogu ima
pet, a na stražnjih četiri nokta. Boja kože obično mu je sieđa s bjelkastim pruteima.


Nalazimo ga na obih obalah rieke Gange, u južnoj Kini, na otocih u Indijskom
moru; na Ceilonu Javi, Borneu, Sumatri i t. đ.


Mamuta Elephas primigenius poznajemo tako dobro, kao obe vrsti slonova.
Mnogobrojna nahodišta kostiju u trih dielovih svieta upoznaje nas sa pođpunim sustavom
njegovih kostiju.


Njegove kosti, zubi kao što i čitav kostur nalazi se u zemlji često skupa sa
kostima ostalih izumrlih životinja kao : Hijena luppopotama i t. d. U Apeninah nalaze
se u crvenom piesku. Mamuti su bili valjda od mesoždera raztrgnuti, te im je truplo
posvuda razvučeno. U mnogih vapnolominah kao u Balvj u Vestfalskoj našli su veliku
hrpu zuba. Najviše kostiju nađjeno je u ruševinah.


Poznat nam je ne samo kostur, nego i koža i čitava njegova utroba. Nadjeni su
na sjeveru mnogi mamuti i drugi nosorožci s mesom, kožom i dlakom u ledu zamrznuti.
Saryčev pripovieda o jednom mamutu, koji je bio nadjen na obali Alasky u ledu.
Bio je nadjen posvema sačuvan kožom i dlakom pokriven. Od velike je vriednosti
jedan drugi exemplar, kojeg je ruski car za muzej kupio god. 1799. a našao ga je
tunguski ribar u ledu, u kojem je ta životinja njekoliko stoljeća živjela. — Tefcar za
5 godina bila je ta životinja iz leđa izvađjena, a godine 1804. izvadio je ribar kljove,
te prodao za 50 rubalja. — Uslied toga bila je životinja oštećena, Urođjenioi hranili
BU pse mesom, a i zvjerad je meso žderala s njega. Dlaka na jednoj nozi bila je još
dobro sačuvana i zglobovi bili su još kožom pokriveni, a glava je bila takodjer suhom
kožom obavita. Na vratu i cielom tielu nalazile se je još dlake. Nadjeno je do 15 kg.
dlake, što je bila ugažena u zemlji od međveda, koji su žderali mamutovo meso.


Adams opet kupio je kljove, koje su bile preko 9 stopa duge, a sve sa ledenog
mora. Kašnje se je još mnogo toga tamo našlo.


Mačulskj našao je ostanke na obali rieke Tare sa mesom i kožom i dlakom ; ovi
ostanci su preneseni u Tobolsko. Kod te životinje bio je podpuno očuvan želudac,
pače u njemu je i njekakove hrane bilo.


Najviše se kosti nalaze na oatrvih sjevernoga mora, na otoku Lechov u Novoj
Sibiriji. Kljove stog ostrva su od velike vriednosti. Ova fosilna kost sa sjevera ima
vedu vriednost, nego kosti današnjih slonova. Neprestana zima dobro ih je sačuvala,
što ne biva kod drugih životinja.


Sto se tiče kože, mamut se je odlikovao večma, nego današnji slonovi. — Imao
je kratku jasno-žutu i sieđu vunu 12 —15 palaca dugu dlaku, na vratu je kao griva.
Imao je uši dlakom obrasle. Koža onog, kog je Adams našao, bila je tamno sieđa, ali
se čini, da nije imao biele prutke kao indijski slon. — Cuvier kaže, da se je mamut
više od slona razlikovao, nego jelen ođ srne, nego čagalj od vuka i lisice. Razlika
medju mamutom i azijskim slonom je prilično velika tako, da se može redi, đa ovaj
od ovog potječe.


Stanovnici Sibirije misle, da mamut kao krt pod zemljom živi, jer ima ime —
mamout ili mamuat od mamma, što u nekih tatarskih jezicih znači „u zemlji". —
Njeki traži izvor toga imena u arabskom jeziku. Kažu naime, da potječe od rieči behomath,
kojim imenom označuje knjiga Jobova njeku nepoznatu životinju ili od „mevemoth",
kojim imenom arapi nazivlju ogromnog slona, a običnog slona zovu „fihl".
U Cinanu nalazimo povjest o podzemnom obivalištu mamuta, a zovu tu životinju „tjnsu".




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 119 -
Njeki učenjaci osobito AngliSan Nazking dokazuju, da ostanci mamuta od onih
slonova potječu, koji su Eimljanom i Kartažanom služili. Ne gledeć na to, što nitko
nije vidio tu životinju, što se nalazi u tih đjelovih svieta i kao fosilia nalaze zajedno
sa ostalim ostanoima izumrlih životinja, nije moguće, da je na sibirskih pustarah,
a još manje na otocih ledenog mora živio, jer da uslied slabe vegetacije biljaka nije
se mogao hraniti. Broun je naprotiv dokazao, da je baš tamo živio, što dokazujenjegov vanjski ustroj tiela t. ]. koža i ogromna vuna. Po njemu živio je mamut u
Evropi za 70, a u Aziji za 60 stupnja sjeverne širine.


Svaki geolog zna, da je za diluvialnog doba u ovih krajevih bila slabija zima,
nego sada. Englezki izvrstni geolog Ljell dokazao je, da se je toplota u sjevernoj
Aziji mnogo smanjila, dakle mogao je tamo živiti i mamut u ono doba. „Haj."


Tuča (grad ili led) i njezine posljedice. Međju razne elementarne nezgode,
koje šumu snađi mogu, brojimo i onu od tuče, koja može počiniti u šumi veliki kvar,
dapače vedu štetu, nego što ju zamisliti možemo. Tuča dolazi obično samo sa vjetrom
zapadnjakom i jugo-zapadnjakom.


Tako se je 21. kolovoza prošle godine već ujutro digao nesnosljiv jug sa kišom,
a u pol jedan po podne okrenuo jugo-zapađnjak uz silnu grmljavinu, te za njekoliko
časaka udari prvi komad tuče u krov malog stana, u koji sam se sakrio, svršiv upravo
doznaku drva u šumi.


Žalostno je bilo gledati sakupljeni narod, gdje nad ljetinom plače. Komadi od
2—5 entm. u promjeru udarahu svom snagom skoro cieli sat tako, da je zemlja pol
stope visokim ledom zastrta bila, kad je tuča prestala padati.


Tuča, koja je pošla od jugozapada prama sjevero-iztoku, učinila je zaista silni
kvar, uništiv sve grožđje — dakle jedinu nađu ovdašnjeg pučanstva.


Šuma izgledala je kao u zimi, te se nije znalo, što je žalostnije gledati, dali na
jugu nizku hrastovinu, na kojoj nije ni jednog lista ostalo ili na sjever, gdje je osobito
sa bukava ne samo lišde, nego i sve pupoljke, a od jelS sve ovogodišnje izbojke
odbila tako, da je zemlja s odpadci zastrta bila kao koncem listopada.


Čini se, da je ponajviše kvara pretrpio ariž i bor, koji su u ovdašnjih šumah i
onako riedki, a sad su posve izmlaćeni. Kod hrastova je i kora popucala na onih
mjestih, koja su po ledu (luči) udarana.


Ovako je od tuče postradao dolnji dio šume urb. obdine Belgrad, a gornji dio
šume urb. občine Grižane. Kad se popnemo na koji vrh, onda se može lasno vidjeti
onaj trak ili medja, kojom je tuča pošla. S lieva i s desna sve se zeleni, dočim je
jedan dio unutra šume posve crn, kan da je izgorio,


Norđlinger u svom djelu o čuvanju šuma piše glede posljedice od tuče
slieđeće:


Posljedice tuče jesu prije svega posvemašno izprebijanje mladih biljaka u rasadnjacih
i pitomištih ili kržljavi oblici mladjih biljaka, koje su se za nuždu od ozlieda
oporavile. Jači (snažniji) i deblji izbojci u nizkoj šumi (kao na pr. godine 1854),
trebaju 5 do 8 godina, dok se oporave i dok jim se rane zaciele.


Zacjeljivanje rana mnogo je laglje u kišovitih, nego za suhih godina. Suhe
godine uzrokom su često, da ovako ranjeno drveće postane suhobrko. Stabla, koja nijesu
vrlo oštedena. pokazuju mnogobrojne cvietne zametke, dočim to kod jako ranjenih
nebiva.


Rane od tuče, koje se brzo nezaciele, uzrokom su truleži kod drveća od slabe
trajnosti, kao što je to kod bukve.


Kod đrveda, koja se rabe kao žilavo drvo, kao na pr. breza i vrbe, prouzrokuje
tuča krhkost, dapače za određjenu svrhu ne mogu se ni upotrebiti. Hrastova
nizka šuma guljača, ako je ozliedjena tučom, težko se guli, R- E.




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 120 —


Promet drva u Hrvatskoj. U našoj domovini ima 110 poduzeća, koja se u
velike bave industrijom drva. Medju tima je 12 velikih pila na paru, u kojih posluje
1485 osoba, a 41 poduzeće, koje se bavi proizvađjanjem dužica i drvenih podvaljaka
u velike, a kod toga posluje 3946 osoba. U cieloj Hrvatskoj zabavljeno je oko industrije
drva ukupno 14.978 osoba.


Uništenje vlage u sobi. Ako imaš vlažne sobe, a ti drži u sobi bršljan,
jer on ima to svojstvo, da upija vlagu. Ovu biljku treba upotrebljavati tim više, što
ona podnipošto nehudi zdravlju, dapaSe ona čisti zrak, pak je dobro, ako ju i noću
držimo u sobi.


Američko natjecanje (konkurencija) proti hrvatskoj drvenoj robi. Hrvatskoj
drvenoj robi našao se je veliki suparnik u kanadskoj drvenoj robi. Poznato je,
da su kanadski drvotržci već odavna poćeli dovažati drvenu robu u Francezku i Italiju,
a sad se glasa, da su zadnjeg tjedna đvie velike bečke pivovare naručile više stotina
bačava od američkog drveta, pošto da je ovakovo drvo jeftinije, nego hrvatsko od iste
vrstnoće. Jedino se tješiti možemo, što ovakovo natjecivanje sa američkom drvenom
robom neće baš mnogo škoditi prometu sa hrvatskom drvenom robom, jer se američka
drvena roba nesječe i neizradjuje u zimi, kao u nas, a osim toga je američka drvena
roba razpueana.


Za izradjivanje ovakove manjičave robe svakako se skuplje plaća, a to je baš
glavni uzrok, zašto njemački bačvari radje nabavljaju hrvatsku još posve neupriličenu
krupnu bačvarsku gradju za skuplji uovae. Stoga se netreba bojati, da će se moći
takova roba sa našom robom u prometu natjecati, prem ona ipak znatno upliva na
sađanje visoke ciene kao takodjer i na izvoz naše domaće robe.


Tako je mjeseca studenoga pr, god. iznašao uvoz drva za ogriev 57.195 mtr.
cent., liesa (evropskog) 23.080 met. cent., a neevropskog 2345 met. cent. Od te
količine liesa uvezeno je iz Amerik e 605 m. ct. Dužic a uvezeno je 13,906 m. ct.
a od toga 6485 mt. cnt. iz Amerike. Piljenica uvezeno je 13.458 mt. cent., a od
toga 61 mt. cent. iz Amerike. Od 1. siečnja do 1. prosinca iznašao je uvoz dužica


62.037 met. cent. u vrieđnost od 359.194 for., a izvezeno je u tom vremenu
1,545.723 metr. cent. u vriednosti od 11,717.495 for. (naprama godine 1893. sa
1,401.299 mt. cent. u vriednosti od 10,439.678 for.), a samo mjeseca studenoga godine
1894. u količini od 98.996 mt. cent.
Električno svjetlo u palici. Šumari i lovci dolaze često u nepriliku, tumarajuć
po šumi kod kakova posla, pa pogotovo onda, ako jih uhvati debeli mrak, jer
onda tumaraju po šumi bez svjetla kao muha bez glave. Pa još Bože pomozi, kad bi
imali pri ruci bar kakovu takovu svetiljku, koja bi mogla odolieti svakoj nepogodi
vremena: buri i kiši i sniežnoj vijavici.


Sad je kemičar i elektrotehničar E. Vohwinckel u Beču IV., AUeegasse 65 obreo
njeku palicu, koja može poslužiti za podštapanje i kao izvrstna svietiljka Ta palica
ima električno svjetlo od jakosti dvijuh svieća. Palica ima držak od parožaka i ođraznik
(reflektor) u jakosti svietla od 4 svieće. Dovoljno je, ako se palica ponješto
nagne ili naopak okrene, da proizvede svjetlost. Ako se palica osovno (upravce) drži,
onda se namah žareće svjetlo utrne.


Ovakovu palicu možemo upotrebiti upravo onako, kao što svaku palicu za šetnju.
Ako promotrimo svu njezinu vrstnoću, onda moramo nehotice priznati njezinu praktičnu
vrieđnost osobito za šumara i lovca. Sa takovom palicom možemo se izvrstno poslužiti
u šumi i po debelom mraku u svako doba noći i kod svake nepogode vremena bilo
po kiši ili na vjetru, a osobito biti će nam pravi vođić u tamnoj noći, ako želimo pohvatati
štetočinitelje, koji u tamnoj noći najvole sjeći drva ili ćemo ju rabiti za pregleđbu
lugara u noći, za lov na tetriebe, za pronalaz tragova nastrieljene zvjeradi i