DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 116 — Povodom utoka tužitelja obnašao je kr. banski stol rješenjem od 28. ožujka 1894. br. 6653 prvosuđnu odluku ukinuti i prvomu sudu naložiti, da ovaj parbeni predmet mimo svog razloga iznovice u pretres uzme i dalje postupa po propisu parbenoga postupovnika, jer se prema razlaganju obih stranaka ovdje radi o riešenju takova prepora, za koji su nadležni jedino gradjanski sudovi tim više, što sami tuženici u odgovoru dopuštaju, da je pitanje glavno po urbarskom sudu već riešeno, i da se sada samo radi o riešenju pitanja, da li je prednik njihov ugovorom kupio i ono pravo, koje si oni ovom parnicom prisuditi mole. 0 trošku parnice odlučiti ie konačna osuda (§ 582. gr. p. p.) Na previdni utok tuženika izdana je slieđeća vrhovna rješitba od 26. lipnja 1894, br. 2044: „Kr. sto l sedmoric e vidiv, da se ovdje radi o prieporu medju ovlaštenici u obziru koristi šumskih t. j . u pogledu uživanja kamata od glavnice dobivene prodajom segregirane šume urbarske obdine B. đolnje; uvaživ, da riešavanje ovakvih parba spada u nadležnost političkih vlasti (§ 9. urb. patenta i §. 49. naredbe kr. zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144 ob upravi i gospodarenju u obdinskih šumah), obnašao je povodom providnoga utoka tuženika po §u 47. sudovnika ukinuti riešitbu kr. banskoga stola i potvrditi odluku kr. kot. suda tom pak promjenom, da se tužitelji upućuju sa svojom tužbom predhodn o na političku oblast i da se troškovi parbeni prebijaju s razloga, što su i tuženici dali povoda trošku, jer se nisu poslužili pravnim liekom proti odluci, kojom se prima tužba od nenadležnoga suda". „Mjesečnik pravničkog družtva." Sitnice. Gorostasni dub. U kratkom izvodu priobćujemo crticu, koju je napisao Jul. Pescke u „Osterr. Porst-u, Jagđ Zeit", br. 1 t. g, o gorostasnom dubu prozvanom „die Konigseiche." U lugovih vladajučega kneza Johana Lichtensteina, koji se nalaze u južnoj Moravskoj na medji doljnjoaustrijskoj i protežu na desnoj obali Morave, a spadaju pod upravu šumarije Bretislava (Lundenburg) u površini od 8700 ha. ima više gorostasnih stabala, koja su pod zaštitom ovih gospodara ovoga posjeda doživila starost od više stoljeća. U ovih hrastovih šumah u smjesi sa jasenom, topolom i grabrom diže ponosito svoju glavu gorostasni dub (hrast), po imenu: „die Konigseiche" i to u šum. predjelu ^Pochanska" kod Bretislave. Dub stoji na rubu 22 ha. prostrane šumske livade, na kojoj je po sredini god. 1810.—1811- sazidan lovni dvorac „Pohanska". Taj gorostasni dub visok je po skorom mjerenju 32 mt. Obod mu je u prsnoj visini 68 5 met.; drvna gromada debla do prve rašlje iznaša 30 punili met., a drvna gromada ostalih djelova, skupa sa granama i ograncima (kidem) 24 puna met., te prema tomu ima taj dub u svemu 54 puna met. drvne gromadc. Starost ovog duba može se po brojenju godova na koturih od sličnih stabala ustanoviti sa 400 godina. Prije 23 god. imao je taj gorostas podpunu i posve zelenu krošnju. Danas je stup (glavna grana, stublika) tog duba prekinuta, a druga je grana usahla, te j-e na južnoj strani debla vedim đielom i kora odpala. Žilava životnost (životna snaga) ovog gorostasa kiti ga još i dan danas bujnim zelenilom, pa ga još nije iznevjerila nada, da de još i više godinica odolieti oluji i raznim drugim nepogodam. Slavonska hrastovina iz holandezke Indije. Dr. 0. Čech piše u ,Oesterr. Forst- unđ Jagd-Zeitung" br. 1 t. g. slieđete: „Da je slavonsko hrastovo drvo na |