DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 114 Ova dužica stigla je skoro sva u Borđeaux, đa se ondje preradi, jer se bačvarska industrija toga tržišta naročito bavi s izradbom kraće i laglje robe, ^nego li slične industrije u drugih zemaljah. Osim toga izvezeno je dužica iz sjedinjenih država još i u druge zemlje Evrope. Dole navadjamo brojke po podatcih jedne velike trgovačke kude u Nouvellu- Orleanu, koja se bavi s izvozom dužica. Izvezeno je od 1. kolovoza 1893. do 31. srpnja 1894.: u Englezkn . 1,089.674 komada dužica „ Španjolsku . 2,957.728 ., „ „ Portugalsku 1,445.026 „ Njemačku . 344.781 „ Belgiju . . 4.810 „ Italiju . . 145.550 u razne luke . . . 388.356 ukupno . . . 6,375.925 Različite viesti. Djačka strieljana. Visoka kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljska vlada doznačila je kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih na račun izvanredne dotacije za godinu 1895. međju inim iznos od 1600 for. za uredjenje streljane, na kojoj c´e se tamošnji slušatelji vježbati u strieljanju. — Gradnja streljane povjerena je profesoru g. F. pl. Kružiču. Isto tako je dozvoljen zavodu još i za konačno uredjenje gnjetelišta dalnji trošak u iznosu od 600 for. Kako se čiste parožci. Presv. gosp. Mir. grof Kulmer priobčio je u „Lov. ribar. Viestniku (br. 2) slieđede: „Kada ubiješ u travnju srndača, koji to vrieme još nije posve očistio rogovlje od ličja, dakle u vrieme kada ti rogovi rek bi još nisu posvema dorasli (dozreli), dakle u vrieme kada ne imadu jošte ni boju običnih izkuhanih parožka, možeš im ipak podati običnu naravnu liepu boju, ako ih naličiš raztopinom hipermanganovog kiselog kalija. Pošto sam i sam to sredstvo upotrebio i to sa veoma povoljnim uspjehom, zato ga ovime preporučujem i drugim." Biedka lovina za naše krajeva učinjena je na 28. studenoga p. g. nedaleko Sanskog mosta u Bosni, gdje je jedan od tamošnjih lovaca ubio patk u gavk u (Eiderente, Somateria mollisima). — Ovo je vrst patke, koja se samo u vrlo riedkih slučajevih udaljuje od mora, a još redje ju je nadi u naših stranah tako, da je do sada, u koliko je poznato, u obde u Austro-Ugarskoj za posliednjih petdeset godina ubijeno tek 14 komada ove riedke sjeverne ptice. Gore spomenuti eksemplar predan je zemaljskom muzeju u Sarajevu. — A isto tako ubio je g. J. Strambaoh u Vogošdu u Bosni vepra dugog 1´80 m. a 180 oka težkog. Čuvanje SljukS, u proljeću. Kako javlja u Sarajevu izlazeda „Bosn, Post," opažano je u Bosni i Hercegovini jesenas mnogo više šumskih šljuka, nego prijašnjih godina. Drže pako, đa je to bar djelomice pripisati u zaslugu bosanskom zakonu o lovu od 5. kolovoza 1893., po kojemu je glasom §. 15. ograničen lov na šumske Šljuke od 18. kolov. do 31. prosinca. Primjedujemo, da je ta odredba zakona tim više hvale vriedna, jer u Hercegovini, primjerice oko mostarskog blata, šljuke za blage zime i prezimuju. D^"^- "^- Viestnik." |