DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 114


Ova dužica stigla je skoro sva u Borđeaux, đa se ondje preradi, jer se bačvarska
industrija toga tržišta naročito bavi s izradbom kraće i laglje robe, ^nego li slične
industrije u drugih zemaljah.


Osim toga izvezeno je dužica iz sjedinjenih država još i u druge zemlje Evrope.
Dole navadjamo brojke po podatcih jedne velike trgovačke kude u Nouvellu-
Orleanu, koja se bavi s izvozom dužica.


Izvezeno je od 1. kolovoza 1893. do 31. srpnja 1894.:


u Englezkn . 1,089.674 komada dužica


„ Španjolsku . 2,957.728 ., „


„ Portugalsku 1,445.026


„ Njemačku . 344.781


„ Belgiju . . 4.810


„ Italiju . . 145.550


u razne luke . . . 388.356


ukupno . . . 6,375.925


Različite viesti.


Djačka strieljana. Visoka kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljska vlada doznačila je kr.
gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih na račun izvanredne dotacije za godinu
1895. međju inim iznos od 1600 for. za uredjenje streljane, na kojoj c´e se
tamošnji slušatelji vježbati u strieljanju. — Gradnja streljane povjerena je profesoru


g. F. pl. Kružiču. Isto tako je dozvoljen zavodu još i za konačno uredjenje gnjetelišta
dalnji trošak u iznosu od 600 for.
Kako se čiste parožci. Presv. gosp. Mir. grof Kulmer priobčio je u „Lov.
ribar. Viestniku (br. 2) slieđede: „Kada ubiješ u travnju srndača, koji to vrieme još
nije posve očistio rogovlje od ličja, dakle u vrieme kada ti rogovi rek bi još nisu
posvema dorasli (dozreli), dakle u vrieme kada ne imadu jošte ni boju običnih izkuhanih
parožka, možeš im ipak podati običnu naravnu liepu boju, ako ih naličiš raztopinom
hipermanganovog kiselog kalija. Pošto sam i sam to sredstvo upotrebio i to sa
veoma povoljnim uspjehom, zato ga ovime preporučujem i drugim."


Biedka lovina za naše krajeva učinjena je na 28. studenoga p. g. nedaleko
Sanskog mosta u Bosni, gdje je jedan od tamošnjih lovaca ubio patk u gavk u
(Eiderente, Somateria mollisima). — Ovo je vrst patke, koja se samo u vrlo riedkih
slučajevih udaljuje od mora, a još redje ju je nadi u naših stranah tako, da je do sada,
u koliko je poznato, u obde u Austro-Ugarskoj za posliednjih petdeset godina ubijeno
tek 14 komada ove riedke sjeverne ptice. Gore spomenuti eksemplar predan je zemaljskom
muzeju u Sarajevu. — A isto tako ubio je g. J. Strambaoh u Vogošdu u Bosni
vepra dugog 1´80 m. a 180 oka težkog.


Čuvanje SljukS, u proljeću. Kako javlja u Sarajevu izlazeda „Bosn, Post,"
opažano je u Bosni i Hercegovini jesenas mnogo više šumskih šljuka, nego prijašnjih
godina. Drže pako, đa je to bar djelomice pripisati u zaslugu bosanskom zakonu o
lovu od 5. kolovoza 1893., po kojemu je glasom §. 15. ograničen lov na šumske
Šljuke od 18. kolov. do 31. prosinca. Primjedujemo, da je ta odredba zakona tim više
hvale vriedna, jer u Hercegovini, primjerice oko mostarskog blata, šljuke za blage
zime i prezimuju. D^"^- "^- Viestnik."