DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 111 — fišekom od 11"2 milimt. ili đvocjevka povijuša sa takovom jednom cievi za tan e i sa jednom sa izrezanimi cievi za sačmu, a takovo oružje imalo bi se u pravilu rabiti kod hajkanja na srne, pošto je naboj sa sačmom, imenito sa krupnim olovom iz takove izrezane cievi za saSmu mnogo bolji i jači, nego iz posve glađke cievi. Kropatscliek- Heising-ovo express-tane pravi doduše na ulazku malu, ali naprotiv kod izlazka veću ranu, te se mogu iz ocjelnih cievi pucati i ovakova taneta sa ocjelnim plaštem (Stahlmantel) bez da se tim jačina slabi i bez da se tane na svom putu tako lako podveze (okrzne, odvrati), ma da se i u kosti upili, pošto jih smrvi ili skroz probije. Još povoljniji uspjesi strieljanja postizavaju se sa espressnim zievom (đulom, grlom, kalibar) 450 i 500, englezki, što je jednako 11-6 i 12-7 milimt., nu za naše odnošaje, a imenito za početnike u pucanju preporuča se samo kratki, 60 mm. dugački express-fišek, pošto je trzanje (oduđar) neznatno osjetljivo i jer su ovakovi fišeci dostatni za našu navadnu vrst zvjeradi i daljine. Ovo usavršeno novovjeko oružje za tane prave u Borovlju (Ferlach) različiti puškari, kao što: A. Kawan, A. Antonić, Ivan Schaschel, Jos. Kirchbaumer i t. d. ; nadalje Ivan Peterlongo u Inšpruku, Nikola Szsiller i dr. u Beču vrlo jeftino prema cieni od različite kakvoće, te je i naručeno oružje obično dobre vrsti. Sve ove, a možda i druge bolje tvrdke dostavljale bi ovakove puške i uz obročno odplačivanje, u koliko bi šumski i gospodarstveni uredi, lirv.-slav. šumar, družtvo i obće družtvo za gojenje lova i ribarstva u stanju biti mogli, dati dobre informacije o dotičnih naručiteljih. Našoj zemlji manjka đvocjevka povijuša i pucanje sa tanetom. a šumaru i lovcu vrstno oružje, dakle najugodnija zabava, pa da se toj oskudici doskoči, trebalo bi da bude glede toga prvo i zajedničko nastojanje svili posjednika lova, svih lovaca, prijatelja lova i strieljača. Neka dakle svaki u svom djelokrugu svoju učini. Od lovca vam zdravlje! Z. Uspjeh lova na vukove u lovištu šumarije klenačke kod Mitro viee, kojemu je na 24., i 25. siečnja t. g. prisustvovala i Njegova Visost gospodin nadvojvoda Leopold Salvator u družtvu sa preuzv. g. c. i kr. podmaršalom A. barunom Beehtolsheimom, te barunom P. Nikolieem i grofom S. Erdodjem bio je uzprkos vrlo hrdjavog vremena za lov veoma povoljan^ te je ubila kako Njeg. Visost gospodin nad vojvoda, tako i presvietla gg. Nikolič i Erdodj svaki po jednoga vuka a uz to su još i četiri lisice ubijene. Uspjeh se taj imade pako poglavito pripisati dobrom aranžman lova po gg. šumarniku M. Prokic´u i na glasu lovcu nadporučniku J. Fchwarzu. Njegova Visost gospođin nadvojvoda ubio je osim toga još i sa parobroda tri patke, pri čemu se sbilo, da je jedan orao jednu tih ubijenih patka baS na oči lovaca oteo i odneo. — Osim toga obdržan bje 26. siečnja još i lov na orlove, kojom je prilikom Njegova Visost ubila baš prekrasnog orla. Sa drvarskog tržišta. Osvrt na prodju drvenine u godini 1894. U mjesecu svibnju i lipnju pr. godine bila je prodja sa francezko m dužicom osobito živahna. Inozemni kupei nudjaše for. 250—255 za "/gf, dužice ^^/i", ^/g" monte mjesto Sisak. Koncem go dine, kad se je đočulo o srednjem urodu vina u Francezkoj, a ponješto i uslied prie tečeg carinskog spora s ovom državom, nastale su slabe ciene ovoj robi, pa su takove niske ciene još i do danas ostale. Obzirom na to, što je ugar. vlada velike novčane glavnice uložila u prometne svrhe na Rieci, navrnuo je sav promet sa dužicami prek o Rieke , dočim se je takova roba prije desetak godina izvažala preko Trsta. Iz dolnjeg prispodobljanja možemo lako saznati, koliko je u razdobju od 10 go->. dina više izvezeno dužica prek o Rieke , nego preko Trsta. |
ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 34 <-- 34 --> PDF |
112 30. rujna preko Eiek a 49,758.500 komada, preko Trst a isto vrieme Izvezeno je franc. dužica: preko R i e k e preko Trsta , komada komada god. 1884. 33,936,500 . 9,232.810 „ 1885. 39,127.800 . 8,202.580 „ 1886. 27,627.600 . 3,743.900 „ 1887. 38,178.700 . 7,957.945 „ 1888. 39,579.700 . 8,497.100 , 18S9. 48,671.700 . 6,151.610 „ 1890. 38,966.600 . 2,437.624 „ 1891. 60,461.300 . 5,387.203 „ 1892. 33,198.700 . 2,471.040 „ 1893. Po trgovačkih viestih 32,713.100izvezeno je godine . 1894. franc. 4,471,040 dužica od 1. siefinja do a za samo 1,961.155 kom. Veća količina dužica kao prije, tako i prošle godine izvezeno je za Bordeaux, Cette i Marsilj, dočim je za englezke luke nakrcano bilo oko 1 ^g milijuna dužica, a za Italiju oko 3 milijuna komada. Ciena bačvarsk e gra d j e bila je nestalna. U proljedu prošle god. nudili su izvozilci ove robe za manji broj ^/g—5 dobru cienu, a izvažala se je takova roba u južnu i srednju Francezku, dočim se je sa srednjom i jačom robom za Njemačku unatoč američkom natjetanju prilično dobro tržilo. Uslied toga znatno se je proredila zaliha na suhoj robi, a plaćalo se je na željezničkih postajah za gradju pod br. ^L — 5, ^L—^L jaku po vedru for. 1.20—1.45; za onu pod br. 6 — 8, ^L — ^L jaku po vedru for. 0.96—1.15; za onu pod br. 9 do 14 uzuelno jaku po vedru for. 0.98 —1.05; za onu pod br. 20—28 uzuel. jaku po vedru for, 1.15—1.25; za onu pod br. 30 — 68 uzuel. jaku po vedru for. 1.40 do 1.65; za onu pod br. 70 uznel. jaku po vedra for. 1.70 —1,90. Za nove pivare u tuzemstvu tražile su se posve mali i najveći brojevi. Ciena francez. hrastove kockaste gradje od najfinije vrsti bila je pr. godine po m.^ od for. 70 -75, zatim I. nekockaste for. 52 — 55, a II. for. 40 — 43 na željezničkih postajah. Parketn o drvo, koje se je izvažalo ponajviše u Njemačku, imalo je cienu na željezničkih postajah od for. 16 —1 8 kod duljine od 18 — 20 cntm. ma koje mu drago širine, nadalje od for. 26—28 kod duljine od 25—30—35 centm. te 5 do 12 eutm. širine; od for. 36 39 kod duljine od 30— -90 cntm. i 6 — 7 — 8 cntmet. širine; od for. 40—42 kod duljino od 40 — 90 cntm. širine; od for. 40—42 kod duljine od 40 — 90 cntm. i 9—13 širine i napokon od for. 43 — 46 za vedu duljinu i širinu. Trupc i hrastovi nepiljeni plaćali su se na željezničkih postajah u Slavoniji sa for. 24—27 slabiji, a jači sa for. 30—33 po m.^ Hrastovih trupaca proizvedeno je u slavonskih šumah pr. god. na 20.000 m.^, te je ta roba izvezena ponajviše preko Rieke. U taj čas miruje tržište. VVainscots i plaćali su se na brodu na Rieci po euglezkoj četvornoj stopi sa 3 šil. 9 pene. ili po 70 — 72 for. po našem kub mt. Od ovakove robe uslied američkog natjecivanja izvezeno je pr. god. samo oko 3000 m.´´ Podval e (željezničke) iz hrastovine tražane su mnogo, ali više za inozemstvo, nego za tuzemstvo. Plaćalo se je za 270 cntm. for. 1.75 do 1.90 novč. po komadu, a kraći podvalci razmjerno manje na željezn. postajah. Proizvedeno je prošle godine 2 milijuna komada normalnih i oko 1 ^/g milijuna vicinalnih podvala. |
ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 113 — Izvoz podvala ograničen je već odavna na najužje područje. Ciena je bila od mjesta Eielte for. 1.95 do for. 2.-; od mjesta Pasave za 250 entm. duljine po mark. 3.80, a za 270 cntm. dulj. od mjesta Oderberg mark. 3.75 sve od komada. Subije , koje se traže ponajviše za Španjolsku, a tavolett e za Italiju, tržile su se prošle godine baš živahno. Dobra roba plaćala seje sa 22—24 lire, a iztriebak (škart) sa 16 —17 lira od 100 kom. na brodu u riečko j luci. Rezana bukova roba plaća se na želj. postajah po kub. mt. od 62 do 66 novč. Za bukove podvale plaćalo se 70 — 95 novč. po komadu. Ciena hrastovih popruga (friese) mienjala se je u proljeću svaki čas, a slabi trgovčići prodavali su tu robu uz svaku cienu, dočim jaki trgovci nepopuštaše u cieni, pa su poslie ovakovu robu skuplje tržili. Uslied većeg izvedenja raznih gradjevina u Beču i Buđapešti tražile su se u z k e popruge, dočim je ciena popruga z a izvo z mlitava bila. Glavni izvoz ovakove robe za Njemačku priečila je živahna konkurencija njemačkih proizvoditelja parketa kod prodaje gotov e robe ; nu u posliednje vrieme polučen je sporazumak sa njemačkimi proizvoditelji parketa, pa se nadati može, da će se i promet sa našim tvrdim drvom oporaviti. Konačno bilježimo, da je pr. godine na pilah u Hrvatskoj i Slavoniji izradjeno oko 70.000 do 75.000 m.´ raznog drva i to: hrastove rezane gradje u vrieđnosti oko 3I/2 milijuna for.; hrastov, trupaca 18—20.000 m.^ za Njemačku, a 8000 za Belgiju i Prancezku u ukupnoj vrieđnosti od 800.000 for. ; jasenovine i pajasenovine 3000 m* trupaca i 2000 m.^ rezane gradje i to prvi u vrieđnosti od 30.000 for,, a građja u vrieđnosti od 50.000 for. i napokon njemačke bačvarske gradje izradjeno je 600.000 akova u vrieđnosti oko 75.000 for. Vrieđno je spomenuti, da se veći dio drvne gromade dan danas izradjuje na piljenu i rezanu robu, a ne u dužice, kako je to dojako bivalo. Sad se ponajviše prave grede, gredice, podnice, pođmostnice i daske, a tešu se balvani i različita građja za brodicu. Osim toga prave se u velike parketi, građja za željez. vagone, piljenice za obloženje soba i za stolarstvo, a mnogo se drva izradjuje i u bačvarsku gradju. I trupci prerezu se na dvoje, te se pod korom u velike izvažaju u Englezku pod imenom Wainscot3. Izvoz dužica iz Amerike (sjedinjene države). Dole navedene podatke priobćio je f rancezko j vladi njezin konzul u Nouvelle-Orleanu izvješćem od 5. pros. 1894. Pošto je izkazao količinu izvoza dužica iz ove luke, odnoseći se na Prancezku, priobćuje isti konzul i pregled po količini dužica i mjesecih od 1. siečnja do 30. studenoga prošle godine. Iz sjedinjenih država izvezeno je: u mjesecu siečnju 557.034 komada dužica „ veljači 691.700 „ „ ožujku 24.200 travnju 217.216 „ „ „ svibnju 210.000 „ lipnju 880.380 „ srpnju 345.544 „ „ „ kolovozu 444.444 , „ „ rujnu 763.910 „ listopadu 255.544 „ „ „ studenom ... . 57.940 „ „ ukupno . . . 4,447.920 , „ 8 |