DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 107 Nu ta preborna šuma ne samo da je malena po kvantiteti, nego i po kvaliteti, odnosno po novčanoj vriednosti. Od gore navedenih 135 m^ može se sa šumarskog a gledišta jedva 20% za tehničku porabu sposobnog drveta uzeti: prema tomu representirao bi jedan ral te šume (uz ciene ovdjašnjeg cjenika) 27 mM 5 f = 135 f. i 108 m^ a 77 novč. = 83 f. ukupno dakle vriednost od 218 for. Ta je vriednost uzeta sa šumarskoga gledišta, sa trgovačkoga gledišta bila bi nešto niža, jer staro jasenovo drvo, makar bilo i zdravo, nije uviek za tehničku porabu sposobno, tako da bi trgovačka prociena onih 20"/o obalila možda i do 107o Uzrok, da preborna šuma tako neznatan postotak tehnički sposobnog drveta daje, leži u tomu, što su stabla preveć dugo zastrta, pritisnuta bila; usljed toga je i došlo, da je onaj prvi razred debljine, akoprem već 60—80 godina star, jedva 20—30 cm. debeo. Osim toga su ta stabla veoma nepravilno, tehničku porabu nesposobno izrasla: jednima je deblo sabljasto savinuto; drugima je dolnji dio debla, na visinu od 2 — 3 metra, do 80 cm. debeo, a na toj trbušiui istom izraslo je pravo deblo, koje je jedva 40 cm. debelo; treći su rašljati, preveć granati i t. d. Te pogreške došle su odatle, što su ona 20 do 80 cm. debela (ali već preko 60 godina stara) stabla iznenada došla u puno svjetlo, te sadia podvostručenom silom počela prirqšćivati, a posljedica tomu bila je ta, da su na one prvanje uzke godove iz periode zastora (Schattenperiode) nadošli novi široki godovi svjetle periode (Lichtperiode). Naravski, da je razlika izmedju tih godova znatna, a spoj medju njima tako slab, da su se isti, prigodom prve jače bure, ili inog kojeg tlaka, razstavili t. j . izmedju njih (starih-uzkih, te mladih-debelih godova) nastala je pukotina, a posljedica tomu je ta, da najprije počme ono staro, a nakon toga i novo drvo potamnjivati (smedjije bivati), zatim crljeniti, napokon crniti i truhnnti^ U sastojini jednako staroj jeste ta pogreška, koja toliko upliva na vrstnoću drveta, mal´ne izključena, i to za to, jer su tuđe stabla pojednako razdieljena, uživajuć svakolika mal´ne istu množinu svjetla i zraka, te prema tomu tvore jednako debele godove, a bez onako nagloga prelaza. I^*Me ne samo neznatna drvna gromada, nego i nizka vriednost iste moraju nas i nehotice navesti na misao, da u buduće ne gospodarimo sa jasenovom šumom sa tako visokom obhodnjom od 120 i više godina, u kojoj dobi se ona sama podje pretvarati u prebornu šumu. Da izbjegnemo gubitku, moramo jasenovoj sastojini sniziti obhodnju i to na 60—80 godišnju starost. Malim primjerom nastojati ćemo opravdati ovo naše mnienje, U istom tom srezu Vehki gjol, kao i u ostahh srezovih nalazimo od 50 do 60 godišnju jasenovinu pomješanu u mladoj hrastovini od iste starosti. Ti jasenići imaju promjer u prsnoj visini od 30—45 cm., a tehnički sposobnu duljinu od popriečno 8 metara. Kao što ovdjašnje izkustvo uči, jesu takovi 25—40 cm. debeli jasenići najvećma tražena roba; traži ju naime kolar i brodar, a svojstvo, koje oni za svoj posao potrebuju, jeste elasticiteta; traži ju stolar, a svojstvo koje on zahtieva, jeste biela boja. I jedno i drugo od tih |