DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 105 — Prvo, što svakomu mora u oči da padne jest, gdje g. J. Aue uzima knjigu Hartigovu od godine 1852. (žalim, što te knjige pri ruci ne imam), pa navadjajuć sa stranice 210. nekoliko redaka tog uvaženog pisca, trsi se u cielom članku, da razjasni „faktični uzrok" čudnovate kružne bolesti kod bukve." Moram se ipak čuditi skromnosti g. motrioca. Ta zar nije mogao uzeti koju šumarsku knjigu iz godina 10. ili 20. ovoga stoljeća, pa makar još i stariju? Koliko više bi nam on toga mogao prama sadržaju tih knjiga razjasniti, a ne samo ovaj malen i neznatan pojav u bolesti šumskog bilja, prouzročen po siromašnom orašaru, koji i onako faktično kriv nije, jer je na ovo glodanje kako g. pisac sam veli „moralno" (!?) prisiljen. Koliko bi nam samo g. pisac razjasniti mogao obzirom na razne bolesti šumskoga drveća, prouzročene gribovi i raznimi zareznici. Po svoj prilici imademo se tomu nadati. Prelazeć sada ozbiljno na samo razjašnjenje g. J. Auea, mogao bi mu preporučiti čitanje i novijih šumarskih djela prigodom raznog inače veoma hvale vriednog motrenja u šumi. Kad bi g. pisac točno pročitao već samo našu domaću literaturu, to bi on u „Čuvanju" pok. prof. Kiseljaka na str. 44. našao, da pusi u obće, a naposeb dakle „Myoxus avellanarius" t. j . orašar, nanašaju glodanjem kore štetu na listačah. Da je pak teško zamjeniti po orašaru oštećeno mjesto sa ozledami prouzročenimi kojim god gribom ili zareznikom, biti će sjegurno svakomu jasno. Od novije pak njemačke strukovne literature, ne spominjujuć mnoge članke i crtice u raznim časopisima, mogao je g. pisac i u mnogim knjigama potražiti i naći razjašnjenje. Ja ću g. piscu samo nekoliko napomenuti, a te jesu: Dr. T. Lorey, „Handbuch der Forstwissenschaft" Sv. I. Dio II. str. 16, Kauschinger-Fiirst „Lehre vom Waldschutz" str. 76.; R. Hartig „Lehrbueh der Baumkrankheiten" str. 150.; Dr. E. Hess ,Der Forstschutz" Sv. I. str. 143. (sa tri lijepe slike prstenasto oglodanih listača po orašaru). Na označenih stranica ovih knjigii može se jasno čitati, da je vrst „myoxus" osim drugog štetna šumi i tim, što glodje kolutasto ili prstenast o koru osobito bukve, ali i grab a, breze, jalše i Ijeske, kadkad i jele i ariža. Ja mislim, da je tim jasno doka/ano, da je taj pojav već davn o dokazana i razjašnjena stvai. Toliko sam imao spomenuti, a da se ne upuštam u daljnje možda i predugo razpravljanje. U ostalom neka mi g. pisac nezamjeri, ako sam možda što šta spomenuo i preporučio mu, što ga možda manje ugodno dira, a molim ga, da i u buduće, čitajući novij a šumarska djela, nastavi svoja motrenja, te nas onda ob uspjehu obaviesti. Opažanja raznih pojava u naravi šume uvjek su od koristi za našu struku, pa ako nam i ovakova opažanja ne pružaju svaki put osobita razjašnjenja, pružati će nam ipak uvjek nešto nova, a služiti će nam i kao potrebiti prilog statistici šumarstva. |