DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 104 —
2. Smrekove biljke, uzgojene od sjemena, potječućegod
sjemenjaka sa visokih stojbina rastu u mladosti i u blažih
i nižih položajih mnogo sporije, nego one, koje su uzgojene
od sjemena, sakupljenog u nižih, blažih stojbina. Taj pojav
dade se protumačiti tako, da su biljke nasliedile spori prirast
od sjemenj aka, koji su si lagani uzrast j ur prisvoj ili,
rastuć kroz mnoga pokolenja pod oštrim podnebjem visokih
planina. — Isti pojav naći je i kod biljaka, potječućih od
sjemena iz sjevernih krajeva, ako ih kod nas uzgajamo. Da
li biljke ovaj nasliedjeni osebujni spori uzrast zadrže i u
starijoj dobi, ne može se danas još reći.
3. Arišove biljke, uzgojene u blagih položajih iz tirolskog
sjemena sa visokih stojbina, rastu u mladosti — opažanja
zapremaju samo razdobje od osam godina — sporije,
nego biljke od sjemena iz austrijske Šlezke. — Osim toga
jasno pokazuje tirolski ariš od sjemenjaka nasliedjeni razgranat
oblik krošnje, a iglice mu potjera ju i opadaju u isto
doba, kao i kod sjemenjaka na visokih planinskih stoj bina h.
4. Po ovih pod 1., 2. i 3. navedenih ćinjenicah može se
zaključiti, da se kod drveća sbivajunjeke nutarnje (physioložke)
promjene pod uplivi stojbinskih odnosa ja, traućihjurtisućgodina.
A. B.


Motrenje u naravi*.


Kratak osvrt na istoimeni članak g. Josipa Auea u broju 2. „Šum. lista".


Piše Bogomir Karakaš.


Motrenje u naravi za svakoga je čovjeka, koji se ma i malo bavi prirodnimi
znanosti, vrlo poučno i zanimivo. Kako neće ono biti za šumara, kojemu
je narav sve, te koji je jedioo pomnim motrenjem, neumornim iztraživanjem,
kao i raznimi pokusi u naravi stvorio si u kratko vrieme danas već obsežnu
strukovnu znanost. Potreba motrenja raznih pojava u naravi za šumara je ne
poreciva, a marljivo motrenje hvale je vriedno.


Budi mi pak sada dozvoljeno, da se u kratko osvrnem na crticu, koju
je pod naslovom „Motrenje u naravi" napisao g. J. Aue u drugom broju cienjenog
nam „Šum. lista".


* Pošto g. pisac svu odgovornost sam preuzima, priobdujemo ovaj člančid po
naročitoj želji g.
pisca doslovce onako, kako ga je zamislio i napisao.
Uređničtvo.




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 105 —


Prvo, što svakomu mora u oči da padne jest, gdje g. J. Aue uzima knjigu
Hartigovu od godine 1852. (žalim, što te knjige pri ruci ne imam), pa navadjajuć
sa stranice 210. nekoliko redaka tog uvaženog pisca, trsi se u cielom
članku, da razjasni „faktični uzrok" čudnovate kružne bolesti kod bukve."


Moram se ipak čuditi skromnosti g. motrioca. Ta zar nije mogao uzeti
koju šumarsku knjigu iz godina 10. ili 20. ovoga stoljeća, pa makar još i stariju?
Koliko više bi nam on toga mogao prama sadržaju tih knjiga razjasniti,
a ne samo ovaj malen i neznatan pojav u bolesti šumskog bilja, prouzročen po
siromašnom orašaru, koji i onako faktično kriv nije, jer je na ovo glodanje
kako g. pisac sam veli „moralno" (!?) prisiljen.


Koliko bi nam samo g. pisac razjasniti mogao obzirom na razne bolesti
šumskoga drveća, prouzročene gribovi i raznimi zareznici. Po svoj prilici imademo
se tomu nadati.


Prelazeć sada ozbiljno na samo razjašnjenje g. J. Auea, mogao bi mu
preporučiti čitanje i novijih šumarskih djela prigodom raznog inače veoma hvale
vriednog motrenja u šumi. Kad bi g. pisac točno pročitao već samo našu domaću
literaturu, to bi on u „Čuvanju" pok. prof. Kiseljaka na str. 44. našao,
da pusi u obće, a naposeb dakle „Myoxus avellanarius" t. j . orašar, nanašaju
glodanjem kore štetu na listačah. Da je pak teško zamjeniti po orašaru oštećeno
mjesto sa ozledami prouzročenimi kojim god gribom ili zareznikom, biti
će sjegurno svakomu jasno.


Od novije pak njemačke strukovne literature, ne spominjujuć mnoge
članke i crtice u raznim časopisima, mogao je g. pisac i u mnogim knjigama
potražiti i naći razjašnjenje. Ja ću g. piscu samo nekoliko napomenuti, a te
jesu: Dr. T. Lorey, „Handbuch der Forstwissenschaft" Sv. I. Dio II. str. 16,
Kauschinger-Fiirst „Lehre vom Waldschutz" str. 76.; R. Hartig „Lehrbueh
der Baumkrankheiten" str. 150.; Dr. E. Hess ,Der Forstschutz" Sv. I. str. 143.
(sa tri lijepe slike prstenasto oglodanih listača po orašaru).


Na označenih stranica ovih knjigii može se jasno čitati, da je vrst „myoxus"
osim drugog štetna šumi i tim, što glodje kolutasto ili prstenast
o koru osobito bukve, ali i grab a, breze, jalše i Ijeske, kadkad i jele i
ariža. Ja mislim, da je tim jasno doka/ano, da je taj pojav već davn o dokazana
i razjašnjena stvai.


Toliko sam imao spomenuti, a da se ne upuštam u daljnje možda i predugo
razpravljanje.


U ostalom neka mi g. pisac nezamjeri, ako sam možda što šta spomenuo
i preporučio mu, što ga možda manje ugodno dira, a molim ga, da i u buduće,
čitajući novij a šumarska djela, nastavi svoja motrenja, te nas onda ob
uspjehu obaviesti.


Opažanja raznih pojava u naravi šume uvjek su od koristi za našu struku,
pa ako nam i ovakova opažanja ne pružaju svaki put osobita razjašnjenja,
pružati će nam ipak uvjek nešto nova, a služiti će nam i kao potrebiti prilog
statistici šumarstva.