DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 88 — smrekove biljke, koje se, potekavši od sjemena sa raznih mjesta, uzgajaju na jednoj te istoj stoj bini. Kod izbiranja smrekovih češera uzeo se je poglavito na to obzir, da se uzmu češeri što više iz raznih stojbina istoga mjesta, nu različite visine, kao i u obće sa raznih visova plaplaninskih zemalja. Vrlo bi bilo dobro došlo, da se je moglo tako dobiveno sjeme što više na raznovrstnih stojbinah pokusom podvrći i iztraživanja u nizkih, srednjih i visokih položajih zavesti; uslied pomanjkanja visoko ležečih u svakom pogledu odgovarajućih pokusnih vrtova i pokusnih polja moralo se je zu sada od toga odustati, te su se dosadanji pokusi izveli jedino u vrtu u Mariabrunnu pod razmjerno blagim podnebjem. — Sjetve, koje su izvela njeka gospoda u praksi na zamolbu šumarsko-pokusnog zavoda u alpinskom području i u Šlezkoj, još su premlade, a da bi ih mogli u današnju razpravu povući. — Kada se bude jednoč ostvarila namjera pokusnog zavoda, da u planini na sgodnom mjestu osnuje manju, ali dobro uredjenu pokusnu postaju, pristupiti će se i k ovoj radnji u podpunom obsegu, kako to znanost zahtjeva. Ustrojenje šumskog pokusnog vrta u visokih alpah neđa se pako dalje odgadjatiu interesu uspješnijeg riešenja svih onih važnih pitanja, koja vladaju šumarstvom u tih pojasih! Švicarska nas je u tom pogledu sa nasliedovanja vriednim primjerom pretekla, ne obziruć se na mnoga uspješno djelujuća gospodarska pokusna polja, koja današnji dan već nalazimo na visokih planinah. Kada se je bilo g. 1892. nadati obilnom plodu smreke u cielom alpinskom području, u Švedskoj i na njekih mjestih srednje Evrope, Činila se je, da je došlo vrieme, da se namjeravani pokusi izvedu. — Svakako mora se žaliti, da češeri smreke riedko kada ili skoro nikada neurode plodom u cielom njenom razplodnom području. U jeseni g. 1892. priposlale su nam na našu zamolbu sve u skrižaljci A) od 1 do uključno 28 navedene šumske uprave smrekove češere iz nizkih, srednjih i visokih položaja, koje smo otriebili (oljuštili) u sobi kod obične toplote. — Svaka hrpica sjemena potječe od jednog drveta, koga smo, u koliko nam je priobćeno bilo, opisali u skrižaljci; isto tako pridodani su — makar i manjkavi podatci o stojbini i porastlini, gdje se stablo nalazi. — Sjeme od njekih priposlanih češera nijesmo mogli upotriebiti, te smo ga morali od pokusa izlučiti. U proljeću g. 1893. posijano je sabrano sjeme na riedko na jednoj posve istovrstnoj čestici mariabrunnskog vrta u širokih brazdicah sa Rotterovim strojem tako, da se biljke u prvoj godini u rastu medjusobno absolutno nijesu spriečavati mogle. — Kod finih sjetvah, izvedenih u posebnih škrinjicah, koje su imale služiti kao poredni pokusi napram prvima, namočeno je sjeme u vodi, da nabrekne (nabubri), pri čem je sve pušljivo i nevaljano sjeme odstranjeno, te je samo po jedno dobro zrno rukom posadjeno u pravilnom razmaku od 1: 3 cm. |