DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 55 — dizanje i gajenje novih branjevina i mladih šuma tako, da ne bude već e štete, no koristi. Pošto je ona mračna, vržnjava i neotesana bukova klada^ koja je bila popriečila put razviću srpskog šumarstva uklonjena, nadati se je^ da će naša zelena grana poći pravim svojim putom u susret boljoj i liepšoj, budućnosti. Ako bi se kad političke prilike ne daj bože tako promjenile, da bi ta neotesana klada opet prepriečila put, gdje joj mjesta nije, neće moći više naškoditi, jer gnjila klada i izlizan lažan nakit nedjelu ju! Gora, a naročito ona, od koje se katran peče, brzo bi se podigla, kad bi joj se iole veća stručnjačka pažnja poklonila. Mi znademo, da se borovina vrlo lako prirodno podmladjuje, pošto sjeme borovo lako [vjetar na daleko raznaša po cieloj okolini. Ali ako stoka po cielu godinu na takih mjestih planduje, onda neima ni govora o kakvu pomladjivanju, a još manje o podizanju. Kad bi se katran proizvodio i preradjivao na koji drugi razumniji i uharniji način, onda on nebi služio za najprostiju porabu, nego bi se njime mogle podmirivati i sve tehničke potrebe u zemlji. Pa ne samo to, nego kao što se zna, da je katran od velike važnosti i za medicinu, da se iz njega dobivaju razni preparati, medju kojima je najvažniji kreozot, koji igra tako znatnu ulogu kod prsnih bolih, onda bi se proizvadjanje katrana moglo u toliko podići, da bi ga uspješno mogli i izvan zemlje izvažati. Na taj bi način ojačala i podigla se ova dosta važna grana naše šumske industrije, te bi donosila državi mnogo znatnije prihode. Ovo je jedan od onih mnogobrojnih drastičkih primjera, kako se je sa našimi šumami gospodarilo. Šumska proizvodnja i trgovina"^. I. Ove godine možemo posmotriti naše šumske veleposjede. Najveći šumski posjednik u ovom je okružju država. U li čko-kr bavskoj županiji zaprema njezin posjed, ako mu se pribroje takodjer šume neustrojene još ličke imovne obćine, silnu šumsku površinu od 171.609 ha, od kojih 157.039 ha zapada visoku šumu, a ostalih 14.570 ha sačinjavaju pašnjaci, privatni posjedi i neplodno tlo. Posjed u samoj Liki, koji se dieli na državu i ličku imovnu * Ove zanimive odlomke pođ I. i II. tičući se našega iumarstva priobćujemo doslovce onako, kako su tiskani u knjizi pod nadpisom: „glavni izvještaj o gospodarstvu , obrtu , trgovin i i promet u u okružj u senjsk e trgov . obrt . komor e z a god. 1893." na str. 52 i 69, jer su ovdje priobdeni podatci vrlo poučljivi. Uređničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 56 obćinu, obuhvaća 96.068 ha šumskoga zemljišta, na kojem ima 84.694 ha visoke šume i 11.474 ha ostaloga tla. Od nekadanje otočke pukovnije i brinjskoga kotara pripada pako državi 75.541 ha površine sa 72.44:5 ha visoke šume i 3096 ostaloga tla. U modruško-riečkoj županiji u ovom okružju državna je njekadanja fužinska gospoštija, koja se stere na površini od 49.200 ha sa 27.481 ha visoke šume uz 21.719 ha krčevina i pašnjaka. U obadvie županije ima sama država, ako se odbije posjed ličke imovne obćine, preko 142.000 ha šumom obrasle površine (Lika 42 292, Otočac 72.445, Fužina 27,481 ha). Za državom su najveći šumovlastnici tri imovne obćine, koje imaju svoje šume u ovom okružju. Osim napomenute već prije ličke imovne obćine, koja ima svoje gospodarstvo još u državnoj upravi, u ličko-krbavskoj županiji ustrojena je imovna obćina otočka, kojoj se zemljištni posjed proteže u bivšoj otočkoj pukovniji na površini od 79.217 ha. Na ovoj je površini 73.533 ha stare i mlađe šume, a 5684 ha ostalo tlo. Ogulinska imovna obćina ima samo jedan dio svoga posjeda u ovom okružju, koji se nalazi u obsegu njezine brinjske šumarije u ličko-krbavskoj županiji na površini od 19.894 ha, te ima na tom svojem zemljištu 19,576 ha šume i 318 ha neobrasloga i neproduktivnoga tla. U onom dielu modruško-riečke županije, koji ide ovomu okružju, krajiške imovne obćine neimaju nikakva zemljišta. Sva površina, koja pripada imovnim obćinam u ovom okružju, ima 135.400 ha šumskoga zemljišta (Lika 42.202, Otočac 73.533, Ogulin 18.576 ha). Daljnji su veliki šumovlastnici samo u modruško-riečkoj županiji, gdje su pored države Turn-Taksisova kneževska gospoštija Brod-Grobnik, Ghyczyjevo vlastelinstvo Čabar, vlastelinstvo Sušice Hermana Neubergera i vlastelinstvo severinsko; dočim se u županiji ličko-krbavskoj dielo sve šume samo izmedju države i imovnih obćina. Gospoštija Bro đ-G r o b n i k ima iza segregacije 25.482 ha šumske površine i to 25,322 produktivne i 50 ha neproduktivne. Vlastelinstve Čabar obajima 17,668 ha alodijalne šume 13.453 ha šume, koja je njekoliko vlastničtvo obćina, njekoliko u suposjedu s vlastelinstvom. Šumske površine sušičkoga i severinskoga vlastelinstva nisu nam jošte poznate, kao što neznamo, koliko je šumske površine pripalo segregacijom 2426 ha šumskoga zemljišta za urbari jalnu obćinu grobničku, koja ima na toj površini 1068 ha visoke i 1858 ha niske šume, a osim toga dostala se je još 3255 /»« krša u ime paševine. U r b a r s k e obćine gorkoga kotara imaju od iste gospoštije po segregaciji 35.134 ha šumske površine, koja se dieli u 21.131 ha šume i 14,003 ha livada, pašnjaka i ostaloga tla. Šumska su zemljišta ovoga okružja obrasla bjelogorico m i crno goricom u omjeru 7:3. Prema Velebitu crnogorica se sve više umanjuje, te |
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 57 — uzima premah bjelogorica preko popriećnoga omjera, dok spram sjevera ojačava Cinbenik crnogorice. U bjelogorici prednjači bukva, uz koju se pojedinca umješavaju javor, brest, jasen, hrast, grab, breza. U crnogorici prevlada jela, kojoj se poriedko pridružuju smreka i bor. Šume su visoke, ali ne jednolike. Ima ih sasvim čistih, ali i mješovitih, u kojih su po dvie i više vrsta drveća. Prema omjeru glavnih vrsta drveća podavaju šume 707o tvrda i SO^/o meka drva, te se izdavaju na izradu u prebornoj sječi, koju ovdje zahtievaju zem- Ijištne i podnebne prilike. Šumska kulura ide glavno za prirodnim pomladjivanjem. Samo na njekojih mjestih smjera se na promjenu sastojine, da se najme čisti bukvici pretvore u četinjaču. Kod prebornoga sieka uz obhodnju na 120 godina sva se stabla pojedina i u rpah ostavljaju, ako su sposobna za rast, pa isto tako svi mladji dobni razredi bez razlike, ako se vidi, da će biti prikladni za gradju. Na šumskom zemljištu ovoga okružja visok a šum a zaprema na podlozi iztaknutih podataka zaista do 350.000 ha površine, koja samo uz nizku popriečnu cienu od 150 for. po hektaru predstavlja vriednost cieloga šumskoga posjeda znamenitom svotom od 52 milijuna forinti . U ovom silnom imetku glavni je dionik država, koja ima svoje šume ucienjene u Liki na 5, u Otočcu na 13, u brinjskom kotaru na 8, u Fužini na 5, svega na 31 milijun. Ako ima samo 3 m´ prirast a po hektaru, to daje ovo ogromno šumsko prostranstvo preko 1 milijuna drvne gromade na godinu. Uz popriečnu cienu od 1 for. 50 nč. po m^, nečist prihod bi odtuda iznosio preko 1^/^ milijuna forinti. U istinu prodaje zaostaju daleko za množinom i vriednosti prirasta svake godine. Osobito u ličko-krbavskoj županiji može se od sve ogromne drvne gromade, koja se nudja na prodaju, unovčiti samo manji dio i to samo u bližnjih pristupnijih predjelih, dočim odaljeniji ostaju neupotrebljeni sve radi nedostatka nuždnih komunikacionalnih uvjeta. Bolje prilike za šumovlastnike, dakle glavno za državu samu, može ovdje stvoriti samo željeznička komunikacija, koja bi prosjecala sredinom to šumsko bogatstvo od bosanske medje pravcem preko Otočca do najbliže primorske luke senjske. Željeznica može privesti šumskoj proizvodnji veću potrebnu glavnicu, koja bi dorasla bila utakmici svjetskoga trga. Samo tako može se očekivati, da se i tehnička radnja sve više dotjerava prama zahtjevom velikoga prometa, a po njoj obale proizvodni trrškovi, nebi li se sirovina mogla lakše i sa većom koristi nego danas prodavati. U ličko-krbavskoj županiji šumska se sirovina preradjuje samo na pilah. Inih zavoda, koji bi jače utjecali na šumsko gospodarstvo neima. Stolari, kolari, bačvari, drvorezbari i drugi seljački obrtnici iste ruke troše neznatnu količinu od drveća, namienjena prometu. Više se troši na paljenje vapna. Paljenje ugljena i pepeljike, koje bi moglo biti dosti lukrativno, nepoduzima ovdje nitko. U modruško-riečkoj županiji podiže vriednost šumi željeznička pruga karlovačko- riečka, koja je izazvala takodjer ustrojenje tvornice pokućtva na Vratima i drvorezbarske tvornice u Vrbovskom za preradjivanje šumskoga materijala. U |
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 58 toj se županiji, u kojoj ima i veći broj pilana, pali takodjer drveni ugalj, koji se izvozi glavno preko luka Bakar, Kraljevice i Novoga u Italiju. Nuzužitc i su šumski rujevina, paševina, pobiranje gube i bukvice, branje bunike i drugoga Ijekarskoga bilja, lov, što sve daja samo neznatan prihod. Rujevina se je prodala po 6 for. do 6 for, 40 novč. met. centa. Šumske štete neprekidne su težke brige našega šumskoga gospodarstva, osobito gdje se šuma pali ili nasjecaju stabla, da se vidi, ako su kalava. Žiteljstvo treba da dodje do spoznaje grieha i zločina, počinjena štetom u šumah na narodnom imetku, u obćenoj privredi. U trgovačkom prometu nezamjećujemo nikakve promjene, koju bi trebalo napomenuti ove godine. Na senjskom tržištu bila je tražnja i prodaja jednaka, samo što je za Grčku izostala svaka i najmanja pošiljka. Ciene su se držale takodjer iste kod svih vrsti proizvoda. Mjestne oblasti bilježe tržnu cienu za tvrda drva u cjepanicah po prostornom metru: u Otočcu po 2 for. 25 nć., u Gospiću 2 for. 50 nč., u Bakru 3 for. 50 nč., u Bagu 4 for., na Sušaku 3 for. 50 nč. do 4 for. 25 nč., u Senju 4 for. 50 nč. Meka se drva neprodavaju. Na drugom se mjestu izkazuje izvoz šumskih proizvoda iz svih naših primorskih luka, u kojem se nesadržava sva šumska produkcija, jer se izvoz gorskoga kotara kreća danas čitav preko riečke luke. Podatci kažu obćeni manjak u izvozu liesa prema g. 1892. za 5131 breme (tonu), u čem učestvuje najviše senjska luka, koja je sama oslabila 8357 bremena. Još se je umanjio izvoz bažke, bakarske i kraljevičke luke, dočim ostale luke imaju prirast, koji je najznatniji u luki stiničkoj za 3193 bremena i u svetojuračkoj za 1241 breme. Divljač i krzna od koristne i grabežljive divljači. Manjkaju nam dosada navadni podatci o množini ubijene grabežljive zvjeradi. Krzno je šumskih životinja došlo u bolju cienu, nego g. 1892. Lisice su prodane do 2 for. 40 nč. komad; kune, dobra zimska roba, do 4 for. 24 nč. po komadu. Po istu cienu kao kune prodane su takodjer zlatice, koje su bile ove godine baš tražene. Zečje su kožice imale slab prolaz i slabu cienu; najbolje vrsti prodjoše jedva po 18 for. stotina. Divljih se mačaka nije vidjelo ni ove godine. Vučetina stoji uviek u istoj cieni od 1 for. do 2 for. komad. Medjedi se takodjer jednako prodavaju prema veličini i vrstnoći od 5 do 18 for. po komadu. Ino krzno nedolazi na trg. II. Izradjivanjedrva. Ni jedno drugo obrtno zanimanje nije ovdje tako jako razšireno kao izradnja drva, koja se može da naslanja na veliko šumsko bogatstvo ovih predjela. Drugih obrta iz ove skupine ovdje neima. Drvo se izradjuje već kao sirovina za izvoz u velikih množinah. Klade, grede, vratila, vesla, jedrila, duge i ostala gradja ide ravno iz šume k moru ili se drvo pili u mnogobrojnih pilah na vodu i paru na daske, daščice i letve. |
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 59 — Sva ova produkcija u šumah i na pilah, o kojoj je već bila prije rieč, zanima množinu radnika, sposobnih i naviklih ovomu drvarskomu i pilarskomu obrtu, na koji smo nakani sgodom se pobliže navratiti. Od drugih obrta, koji izradjuju drvo, jafie se tjeraju pučkim, nego zanatlijskim načinom. Imamo pučkih stolara, bačvara, kolara, drvorezbara. Poznato je grobničko pokućtvo i preko granica hrv. primorja po Istri, Dalmaciji i drugdje, koje sve prave pučki stolari. Već smo drugom prigodom razlagali prieku potrebu, da se u tom kraju ustroji strukovna obrtna škola za stolarstvo, jer ako igdje u zemlji, to se bez sumnje pokazuju tamo svi nuždni uvjeti, da strukovna škola uspije i promakne industrijalnu radinost i privredu žiteljstva. I opet ponavljamo našu preporuku, da se u strukovnoj nastavi uzme na oko naše grobničko stolarstvo, za koje bi obrtna škola bila prava blagodat, dok se na drugom mjestu pokazuje kao uzaludni skupi pokus. Gradski stolarsk i obr t najviše podmiruje gradjevne potrebe; u izradnji se pokućtva ograničuje glavno na popravke. Bačvaro m je bila godina pogodna radi veće potrebe vinskoga sudja. Veslari , koji su samo u Senju, nalaze uviek radnje za primorsku, istarsku i dalmatinsku obalu. Drvorezbarsk i obr t ostaje samo u pučkim rukama. Potražismo obaviesti o radu i obsegu drvorezbarske škole u Otočcu, ali nije nam se odgovorilo. Stolarski i drvorezbarski obrt iztiče se ovdje glavno u dviema tvornicama: u tvornici pokućtva na Vratima i u drvorerezbarskoj tvornici naVrbovskom. Dioničko družtvo, koje ima svoju tvornicu pokućtva na Vratima, uredilo je na Sušaku nuz svoju pisarnu takodjer radionicu, što je sve prije imalo na Rieci. 0 svojem se poslovanju izjavljuje, da mu je išlo veoma slabo. Prodajna mu se područja zatvaraju koje prohibitivnimi uvozninami kao u Španiji i Portugalskoj, koje financijalnimi kriza mi kao u Grčkoj i Italiji, pa napokon političkimi bunami kao u Braziliji. Družtvo nas upozorava na okolnosti, koje su u uzkoj svezi s uspievanjem ne samo njezine tvornice, već proizvodnje iste ruke u obće. Najprvo osobito želi, da država, imajući tako razširene šume u blizini njegove tvornice, svraća više pažnje na potrebu toga poduzeća te ga izdašnije podupira, jer se u njem nudja svake godine radnja i zasluga na tisuće radnikom i radnicam. Tvornica treba mlade, svježe i zdrave bukovine. Prestaro drvo, koje je prevalilo već njeku dobu, ne može da služi tvornici. Državno je drvo sa stanovišta tvorničke potrebe prestaro. U državnih se šumah radi po načelu, da se ima drvo istom onda prodavati, ako stablo dostigne 45 cm. u promjeru, pa tako uprav se izlučuje zdravo drvo, koje bi, posječeno u pravo vrieme, podavalo tvornici poželjenu gradju. Usvojeni postupak u državnih šumah stvara tvornici velike brige za nabavu drva, da se preko njih nemože ni obraćati s jačom pažnjom drugim činbenikom u području svojih probitaka. Nemože se poricati, da se podupirajući veliki industrijalni podhvat, kaki je tvornica pokućtva na Vratima, unapredjuju podjedno probitci, gospodarski |
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 60 — prosperitet cieloga okoliša, napose radnikž,, koje taka velika radionica uzdržava. Što pako tvorničko družtvo želi, nije baš ni podpora, već satno susretniji postupak države kod drvoprodaja, ako umzme u obzir tvorničke potrebe. Želeći, da se to vrlo važno obrtno poduzeće s obzira privrednih u gorskom kotaru uzdrži, preporučamo, da koliko se može ide mu na ruku u njegovoj potrebi prikladnim drvom iz okolnih državnih šuma. Druge njegove primjetbe donosimo na drugom mjesta. Vrbovska tvornica izradjuje kutije i bačvice od tankih daščica za tuzemstvo i inozemstvo, u koje se slaže voće, povrće, sir, pecivo, kao i kutije na smotke kr. ug. duhanskoj upravi. Ovake kutije dodaje takodjer duhanskoj upravi austrijskoj i rumunjskoj. Naručuju ih takodjer privatne tvornice u Švicarskoj. Tvornica, u kojoj je u poslu 180—200 radnika, troši ove sirovine: 12.000 m^ bukovine, 3.000 m´ jelovine, 2.000 m´ cedrovine, 1.000 m* jalšovine. 0 reambulaciji medja. Iztraživati, dali se u naravi označena crta s odgovarajućom njenom horizontalnom projekciom podpuno slaže sa smjerom i duljinom obzirom na mjerilo izradjenoga nacrta, znači odnosni pravac reambulirati. Protegne li se ovaj pojam na šumske medje, tada se u istom očituje svrha i zadaća reambuliranja istih. Dakle ne samo duljinom, već i podpuno smjerom imadu se medje slagati sa njim odgovarajućimi projekcijami u nacrtih, pošto je samo u tomu slučaju uvjetovana sličnost polygonah. Temeljni pojmovi poljgonometrije uvjetuju sličnost dvijuh figura, ako stoje stranice u stanovitoj proporciji (na pr. 1 : 2880 i t. d.), a kutevi ako su podpuno jednaki. Tražiti medju u naravi na temelju u nacrtu poznatih faktora, znaci ustanovljivati istu. S^mo ustanovljenje pako je samo u onomu slučaju točno, ako se po zadanoj proporciji prenašaju stranice, a kutevi po pravoj svojoj veličini u narav. Iz gore navedenog sliedi, da se kod sličnih radnja ima osobita pozornost svratiti na snimanje kuta ponajprije na nacrtu, pak zatim kod prenašanja istog u narav, jer i malene pogrieške u kutu mogu vrlo mienjati oblik polygona i time štetu prouzročiti šumoposjedniku bud stoga, što dotični može u ovom slučaju gubiti na površini ili pako u protivnom slučaju učiniti poznanstvo sa ne malo troška iziskujućima parnicama. U vrlo mnogo slučajeva ne može poslujući činovnik kod takovih radnja jedino usljed toga dovoljno točno raditi, što neima točnog nastroja za izmjerenje kuta (na pr. busole), pa dolazi često u nepriliku, imenito onda, ako je vrlo grupirani terrain. Za ovakove radnje, a osobito ako su pojedine stranice vrlo dugačke, imao bi se izključivo samo theodolit upotrebiti, jer busola ma da je |