DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 55 — dizanje i gajenje novih branjevina i mladih šuma tako, da ne bude već e štete, no koristi. Pošto je ona mračna, vržnjava i neotesana bukova klada^ koja je bila popriečila put razviću srpskog šumarstva uklonjena, nadati se je^ da će naša zelena grana poći pravim svojim putom u susret boljoj i liepšoj, budućnosti. Ako bi se kad političke prilike ne daj bože tako promjenile, da bi ta neotesana klada opet prepriečila put, gdje joj mjesta nije, neće moći više naškoditi, jer gnjila klada i izlizan lažan nakit nedjelu ju! Gora, a naročito ona, od koje se katran peče, brzo bi se podigla, kad bi joj se iole veća stručnjačka pažnja poklonila. Mi znademo, da se borovina vrlo lako prirodno podmladjuje, pošto sjeme borovo lako [vjetar na daleko raznaša po cieloj okolini. Ali ako stoka po cielu godinu na takih mjestih planduje, onda neima ni govora o kakvu pomladjivanju, a još manje o podizanju. Kad bi se katran proizvodio i preradjivao na koji drugi razumniji i uharniji način, onda on nebi služio za najprostiju porabu, nego bi se njime mogle podmirivati i sve tehničke potrebe u zemlji. Pa ne samo to, nego kao što se zna, da je katran od velike važnosti i za medicinu, da se iz njega dobivaju razni preparati, medju kojima je najvažniji kreozot, koji igra tako znatnu ulogu kod prsnih bolih, onda bi se proizvadjanje katrana moglo u toliko podići, da bi ga uspješno mogli i izvan zemlje izvažati. Na taj bi način ojačala i podigla se ova dosta važna grana naše šumske industrije, te bi donosila državi mnogo znatnije prihode. Ovo je jedan od onih mnogobrojnih drastičkih primjera, kako se je sa našimi šumami gospodarilo. Šumska proizvodnja i trgovina"^. I. Ove godine možemo posmotriti naše šumske veleposjede. Najveći šumski posjednik u ovom je okružju država. U li čko-kr bavskoj županiji zaprema njezin posjed, ako mu se pribroje takodjer šume neustrojene još ličke imovne obćine, silnu šumsku površinu od 171.609 ha, od kojih 157.039 ha zapada visoku šumu, a ostalih 14.570 ha sačinjavaju pašnjaci, privatni posjedi i neplodno tlo. Posjed u samoj Liki, koji se dieli na državu i ličku imovnu * Ove zanimive odlomke pođ I. i II. tičući se našega iumarstva priobćujemo doslovce onako, kako su tiskani u knjizi pod nadpisom: „glavni izvještaj o gospodarstvu , obrtu , trgovin i i promet u u okružj u senjsk e trgov . obrt . komor e z a god. 1893." na str. 52 i 69, jer su ovdje priobdeni podatci vrlo poučljivi. Uređničtvo. |