DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 53 —


Kako se proizvadja katran u Srbiji?


Piše Ličanin.


Kao nadopunu onoga, što smo već u nizu članaka o šumah i šumarstvu u
Srbiji rekli, priobćiti ću sada kratku crticu o jednoj grani naše šumske industrije.


Industrija je domaća u Srbiji još dosta nerazvijena, i uzporediv ju s industrijom
u drugih kulturnih državah prosvećenoga zapada, stoji ona u Srbiji
na najnižem stepenu razvića. Ovome se neće čuditi nitko, koji znade, u kakvom
su biednom stanju naše šume i šumarstvo.


Jedan od najkrševitijih i najgorovitih krajeva Srbije jest „Užički okrug",
u kome se siromašni narod bavi većim dielom domaćom industrijom. Najvažniji
pak proizvod domaće industrije u tom kraju jest bez sumnje katran i luč, koji
se u velikih količinah raznosi po cieloj zemlji. Glavni predmet šumske upotrebe
i najglavnija korist od šuma u tom kraju jest prerada katrana i luči. Katran
se peče od borovice i dobiva se suhom destilacijom u vrlo nesavršenih katranicih
i na najprimitivniji način, što se zamisliti može.


Ja ću u kratko opisati tu prepotopsku proceduru o dobivanju katrana.


Već sami katranici vrlo su primitivni. Izkopa se u kakvu pristranku
jedna rupa od 50— 75 cm. Dolnji kraj te rupe nije širi u priečniku od 2*5
dm., a gornji dio razveden je za 1"5 metara.


Iz te rupe u visinu pruža se od drveta napravljen takozvani s a n t r a č,
koji je na gore postupno razveden. Santrač je iz nutra obliepljen ilovačom, a
u gornjem kraju širok je u priečniku 3—4 metra. Objam i veličina njegova
ovisi upravo od potrebe tako, da tko hoće da izpeče više katrana, taj pravi i
veću katranicu, odnosno santrač, gdje može stati 50—150 vreća sitno iziverisane
lučevine.


Na niže napravljene katranice je opet jedna rupa, a veličina iste zavisi
isto tako od količine katrana. Ova je rupa spojena sa jednim jarkom od katranice,
u koju se kroz drveni oluk sliva katran. Da se katran nebi upijao u
zemlju, mora se i ta rupa oliepiti ilovačom. Kad se na taj način pripremi sve
za pečenje katrana, onda se dovlači borovina i panjevi, u kojih ima najviše
smole. Takva gora zove se „masna gora" za razliku od „posne gore",
pošto ima i takve borovine, iz koje se nebi moglo ni malo katrana izpeći.


Gora, koja je na prigrevici ili u prisoju, posve je masna, dočim je gora
na suprotnoj strani, dakle u osoju posve posna. Kad se pribavi toliko drva,
da se može napuniti katranica, pa bila ta drva sirova ili suha — na to se ne
pazi — onda se ta drva izciepaju na najmanje iverčice.


Ta se radnja zove „ivera nj e".


Tako izciepano iverje pokupi se u vreće i sasipa u spremljenu katranicu,
pa onda dobro zbije maljevima. Kad se katranica napuni, tad se ozgo završi i
pokrije slamom, a preko nje natrpa se zemlja za 2 do 4 cm. i dobro utaba
(utamba).