DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 77 —


se odmah u životinje tople krvi, pri 6em su brzo potražili taliovo skrovište, u kojemu
nije studeno bilo. Ovakav „Vita minima" nalazimo i u ježa, orašara (smeđjeg puha),
šišmiša, krtice, hrčka i t. d., a manje u medjeđa.


Ali i mnoge životinje hladn e krv i obumru t. j . leže u zimskom snu, a njeke
životinje spavaju i ljetni san, kao n. pr. kajman i (alligatori), koji u sjevernoj Americi
obumru u zimi, dočim u Africi obumru samo u ljetu za vrieme vrućih dana. Ovdje
86 ukopaju i ogromne zmije kroz više mjeseci u kaljužinu.


Međju pticami neima nijedne zimsk e spavačice, jer one ptice, koje ne mogu
sjevernoj studeni odolieti, sele se na jug. Zimski san biljaka poznat je obe´enito. Sjemenke
biljaka uzčuvaju se više godina, pa je kukuruzno zrno još preko 300 godina
klicavo. Mnoge mahovine, koje su u suhom 10 godina ležale n. pr. u biljevniku (herbariju),
mogu vodom opet oživiti i rasti, pa se punim pravom redi može, da mirovanje
nije smrt, nego veoma škrti život. Ta i vidljivo živovanje može godine i godine postojati.
Dofiim vodeni cviet (Emphemera vulgata) neživi dulje od 6 sati, a njeki koralj
samo njekoliko dana, tjedana ili mjeseci životariti može, mogu pauci njekoliko godina,
a ribe preko 100 god. ostariti.


God. 1497. uhvatiše kod Kaiserlauterna 3 centa težkog šarana (krapa), koji je
po nadpisu za poklopac škrga zakopčanog mjedenog obruča prije 267 godina uhvaćen
i opet u vodu izpušten bio.


Orlovi i gavrani mogu i 100 god. ostariti; papige mogu još starije biti, te i
slon može 200 god. živiti. Kao najstariji ljudi iz historičkog vremena po Hufelandu
bili su Kintinger iz Škotske i Petar Czartan iz Ugarske, koji su đoživili starost blizu
180 godina.


Drveće može još više ostariti. Po debljini stabala ili po broju godova (kolutića)
te po historičkoj predaji zna se, da mogu čimpresi i briestovi preko 200, bršljan 450,
klen 500, ariž 570, kostanj 600, maslina i platani 700, ceđri i narančevci 800,
lipe 1000, hrastovi 1500 i tisa 2000 godina doživiti. Pače njekoj virginskoj čimpresi
dosuđiše starost od 6000 god. U obće može bilje jačoj studeni više odolieti, nego životinje.
Prof. Tavel svojimi pokusi u bakteorologičnom zavodu bernskog sveučilišta opazio
je, da se trusovi od vodenih bakterija mogu razmnožiti i onda, kad su bili izloženi
strujećoj vođenoj pari od 100" punih 16 sati, a mnoge tustače (tučne biljke) još su
životarile i onda, kad su bile umočene u krop (kipuću vodu) i ležale više tjedana pod
prešom. Ali životinje mogu pod najlošijim! uvjeti životariti. Puževi, ribe i ini vodozemci
mogu živiti i u najtoplijih vrelih. Kukci i žabe, ako su se umrzli, mogu opet
oživiti, ako otopimo santu leđa, u koju su se umrzli.


Franklin vidio je muhe, koje su se na Madeiri u vinu utopile, da su u Americi
na zraku ope t oživile . Kako mogu živiti one žabe krastavače bez zraka, koje su
nadjene čak i u balvanu mramora i u drugom kamenju zatvorene, nemože se zaista
proračunati. Mali šarani, koje je roda progutala, opet su kad kad oživili, čim su iz
rodinog tiela izbačeni. Osušen i virnjaci (Rađerthierchen) oživili su ponovno po kazivanju
L eu w e n b oc k o V o m nakon dvie, a po kazivanju Spallanzana i nakon
četir i godine. Pa ipak konačno ugasne svieća života kod svih stvorova. Toliko iz predavanja
prof. Kroneckera. a mi na zadnji njegov zaključak nađovezujemo, da se pođpuno
obistinuje ona Prerađovićeva: „Stalna .... na tom svietu .... samo m i e n a jest!"


Pitanja.


1. Dali smije vlastelin svoga vrhovnoga činovnika, koji vrhovnu upravu šumskog
gospodarstva vodi, nasloviti šumarnikom , ako smije, pita se; u kojem slučaju i
zašto? Pitam to zato, jer §. 22. toč, III. šumskog zakona u odsjeku I. o gospodarenju
šumskom samo velikom vlastelinstvu naslov nadšumar a dozvoljava.