DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 76 —


Bilo bi izlišno razpravljati o uzrocih tega opustošenja i đesperatnoga stanja privatnih
i javnoga interesa zajedničkih šuma. Faktum jest, da se najvedi dio njihov
doista u tom žalostnom stanju nalazi, a sada se samo ima misliti na sredstva i načine,
kako da se obataljene šume, gdje to bezuvjetno zahtieva potreba pučanstva, pa
klimatičui i drugi javni obziri opet uzpostave.


Pošumljenje prirodnim načinom nije više moguče, jer se iz prvog početka nije
na to mislilo, pa je tako šumsko tlo podivljalo i nepreostaje ino, nego se latili umjetnoga
načina podmladjivanja, koji je, kako znamo, skup i mučan. Ako se toga načina,
koji je, po našem sudu neizbježiv, latimo, onda u prvom redu moramo misliti na sredstva,
koja za taj posao namaknuti treba. Ima šumskih občina, koje imadu uložene
šumske glavnice od već prodanih i posječenih šuma, nu koje iznova pošumljene nisu.
Te glavnice leže uložene, a kamate se diele ovlaštenikom, dapače bivalo je, da su se
ovlaštenikom i znatni dielovi od uloženih glavnica izdavali, obično za namirenje poreznih
zaostataka. Po našem sudu bilo bi najpreče, da se te glavnice upotriebe na
pošumljenje pustih šumišta, što bi trebalo izvesti naročito ondje, gdje se dokaže, da
dotična zajednica šumska ni uz najbolju gospodarsku osnovu nije kadra osigurati si iz
preostatka svojih Luma potrebito drvo za ogriev i tehničku porabu Ako se glavnica
troši, ona nepropada, nego stvara novu glavnicu u mladoj šumi, iz koje če se u
svoje vrieme opet novi kapitali izvaditi.


Grđje šumske zajednice nemaju uloženih glavnica, a imadu za sječu dozrelih sastojina,
trebalo bi ove unovčiti i namae´i sredstva za pošumljenje starih, izsječenih
dielova, a novo izsječeni dielovi imali bi se prirodnim načinom podmladiti i u tu
svrhu zagajiti.


Gdje ni toga nema, bila bi opravdana subvencija iz zemaljskih sredstava, jer
ako sve grane gospodarske privrede imadu pravo na nju, nemože se ona ni šumarstvu
uzkratiti, tim manje, što se po načelih narodnoga gospodarstva smatraju šume kao
občenito narodno blago. Da pošumljenje pustih šumišta u zajedničkih šumah javnoga
interesa, a tako i privatnih može uspješno napredovati, nuždna je budna kontrola nad
čuvanjem mlade šume. Preustrojena šumska uprava daje u tom pogledu dovoljno
garancije.


Što se tiče privatnih vlastnika šume, ti bi morali nastojati, da si sredstva za
pomladak šume pribave načinom, kao što ga pribavljaju i za ine investicije u svom
gospodarstvu. Od državne vlasti nemože se očekivati, da bi subvencionirala pođhvate
čisto privatnoga interesa.


Na koncu reci demo još nešto. Ako se radi o tom, da se uzpostave krasne naše
nekoč šume, treba da se seljački pomladak kako u pučkoj školi, tako još više u
stručnih školah, kao što su ratarnice, lugarnice i tomu slični zavodi uputiti u uzgoj
šume i da ga tu nauče Sumu cieniti i čuvati. Inače, ako i nauka neučini svoju, imat
ćemo uviek posla s pučkim divljačtvom, koje je največi dušmanin i zatornik
naših šuma. »Nar. Nov."


Život i smrt u životinjstvu i bilinstvu. Prigodom rektorskog nastupa na
bernskom sveučilištu držao je prof. Krouecke r vrlo zanimivo predavanje: „Uber
Leben und Tod", pa u izvodu priobčujemo u kratko sliedede crtice iz toga predavanja:


Bez disanja, bez kucaja srca neima života! U mnogom gubi ovakova tvrdnja
svoje pravo značenje čak i kod sisavaca. To se opaža naročito kod motrenja šumskih
spavača. Toplina tiela ob zimu spavajudih svizavaca pada do topline životinja hladne
krvi, dakle skoro na 4 stupnja. Životinja diše vrlo riedko i slabo, srce joj tuče do
deset put u jednom času, a uz to je posve bez6utna. Može se životinji u tom bezdutnom
stanju i glava odrubiti, bez da se tržne ili makne, a može i pod vodom dugo
spavati. U Sibiriji nadjoše spavajude svizavce, koji su bili na 6 metara duboko u
zemlji ukopani, te ih je samo ljuta studen iz sna probudila, a uslied toga pretvoriše