DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 76 — Bilo bi izlišno razpravljati o uzrocih tega opustošenja i đesperatnoga stanja privatnih i javnoga interesa zajedničkih šuma. Faktum jest, da se najvedi dio njihov doista u tom žalostnom stanju nalazi, a sada se samo ima misliti na sredstva i načine, kako da se obataljene šume, gdje to bezuvjetno zahtieva potreba pučanstva, pa klimatičui i drugi javni obziri opet uzpostave. Pošumljenje prirodnim načinom nije više moguče, jer se iz prvog početka nije na to mislilo, pa je tako šumsko tlo podivljalo i nepreostaje ino, nego se latili umjetnoga načina podmladjivanja, koji je, kako znamo, skup i mučan. Ako se toga načina, koji je, po našem sudu neizbježiv, latimo, onda u prvom redu moramo misliti na sredstva, koja za taj posao namaknuti treba. Ima šumskih občina, koje imadu uložene šumske glavnice od već prodanih i posječenih šuma, nu koje iznova pošumljene nisu. Te glavnice leže uložene, a kamate se diele ovlaštenikom, dapače bivalo je, da su se ovlaštenikom i znatni dielovi od uloženih glavnica izdavali, obično za namirenje poreznih zaostataka. Po našem sudu bilo bi najpreče, da se te glavnice upotriebe na pošumljenje pustih šumišta, što bi trebalo izvesti naročito ondje, gdje se dokaže, da dotična zajednica šumska ni uz najbolju gospodarsku osnovu nije kadra osigurati si iz preostatka svojih Luma potrebito drvo za ogriev i tehničku porabu Ako se glavnica troši, ona nepropada, nego stvara novu glavnicu u mladoj šumi, iz koje če se u svoje vrieme opet novi kapitali izvaditi. Grđje šumske zajednice nemaju uloženih glavnica, a imadu za sječu dozrelih sastojina, trebalo bi ove unovčiti i namae´i sredstva za pošumljenje starih, izsječenih dielova, a novo izsječeni dielovi imali bi se prirodnim načinom podmladiti i u tu svrhu zagajiti. Gdje ni toga nema, bila bi opravdana subvencija iz zemaljskih sredstava, jer ako sve grane gospodarske privrede imadu pravo na nju, nemože se ona ni šumarstvu uzkratiti, tim manje, što se po načelih narodnoga gospodarstva smatraju šume kao občenito narodno blago. Da pošumljenje pustih šumišta u zajedničkih šumah javnoga interesa, a tako i privatnih može uspješno napredovati, nuždna je budna kontrola nad čuvanjem mlade šume. Preustrojena šumska uprava daje u tom pogledu dovoljno garancije. Što se tiče privatnih vlastnika šume, ti bi morali nastojati, da si sredstva za pomladak šume pribave načinom, kao što ga pribavljaju i za ine investicije u svom gospodarstvu. Od državne vlasti nemože se očekivati, da bi subvencionirala pođhvate čisto privatnoga interesa. Na koncu reci demo još nešto. Ako se radi o tom, da se uzpostave krasne naše nekoč šume, treba da se seljački pomladak kako u pučkoj školi, tako još više u stručnih školah, kao što su ratarnice, lugarnice i tomu slični zavodi uputiti u uzgoj šume i da ga tu nauče Sumu cieniti i čuvati. Inače, ako i nauka neučini svoju, imat ćemo uviek posla s pučkim divljačtvom, koje je največi dušmanin i zatornik naših šuma. »Nar. Nov." Život i smrt u životinjstvu i bilinstvu. Prigodom rektorskog nastupa na bernskom sveučilištu držao je prof. Krouecke r vrlo zanimivo predavanje: „Uber Leben und Tod", pa u izvodu priobčujemo u kratko sliedede crtice iz toga predavanja: Bez disanja, bez kucaja srca neima života! U mnogom gubi ovakova tvrdnja svoje pravo značenje čak i kod sisavaca. To se opaža naročito kod motrenja šumskih spavača. Toplina tiela ob zimu spavajudih svizavaca pada do topline životinja hladne krvi, dakle skoro na 4 stupnja. Životinja diše vrlo riedko i slabo, srce joj tuče do deset put u jednom času, a uz to je posve bez6utna. Može se životinji u tom bezdutnom stanju i glava odrubiti, bez da se tržne ili makne, a može i pod vodom dugo spavati. U Sibiriji nadjoše spavajude svizavce, koji su bili na 6 metara duboko u zemlji ukopani, te ih je samo ljuta studen iz sna probudila, a uslied toga pretvoriše |