DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 74 — Visoka šuma: bjelogorice crnogorice sređnjo-i ukupno sitnogorice U Austriji 1,417.202 . . 6,851.016 . . 1,509.401 . . 9,777.619 U Ugarskoj 4,824.344 . . 1,745.546 . . 2,613.701 . . 9,183.591 Svega 6,241.546 8,596.662 4,123.102 18,961.210 Uslieđ toga odpada na visoke šume 78´´/g. a na srednjo- i sitnogoricu 22"/^. Najveći dio šumske površine pripada Galiciji sa 2,931.828 hekt., a najmanji dio Šlezkoj sa 174.110 hekt. Drvni prirast iznaša u Austriji 57,000.000 tvrd. met. == 2.98 tvr. met. po hektaru, a u Ugarskoj povisuje se drvni prirast na 3.08 tvr. met Najveći je drvni prirast u Austriji sa 3.6 tvr. met., a najmanji u Dalmaciji sa 1"15 tvr. met. po hektaru. Proizvađjanje hrastove kore u Bosui. Izmedju najglavnijeg užitka — naime drva — zaslužuju i njeki šumski nuzužitci u bosanskih šumah osobitu pozornost u trgovini. Spomenuti ćemo proizvađjanje palica (štapova) putem proredjivanja i dobivanje kore za strojenje. Nn i ovo proizvađjanje tek je sad u razvitku, ali ako pomislimo, da ima u izobilju takovog sirovog materijala u prostranih bosanskih šumah, te da će uslieđ do sad izgradjenih valjanih cesta i još izgraditi se imajućih željeznica ciena ovakovoj robi poskočiti, odnosno takova roba u trgovini sve to zamašniju prodju imati, neima dvojbe, da će to u velike nplivati i na racionalniju proizvodnju ovakove robe, — imenito što se tiče proizvadjanja hrastove kore. Za proizvađjanje takove robe poslužiti će dobro smrekove i hrastove šume guljače. Proizvađjanje smrekove kore u velike zavisi od izrabljenja smrekovih šuma u Bosni, a uslieđ toga jenjava i proizvodnja kore do riešenja ovoga pitanja, ali će se obzir uzeti na to svakako onda, kada dodje na red i izrabljenje šuma za gulenje kore. Osobito podići će se proizvađjanje kore uslieđ toga, što se i tvornice za priredjivanje kože ne samo u zauzetih, nego i u susjednih zemalja sve to više dižu, te će se veći dio kore lako dovažati do bližnjih kožara Takove kore za strojbarstvo moći će se proizvadjati i u prostranih bosanskih hrastovih šumica, a imenito radi toga, što se većina takovih šumica sastoji od pridauaka, koje se baš probitačno nebi mogle uzgajati kao krupnogorice za dobivanje gradjevnih drva. Ako se uzme, da će se od ogromne površine sa 17000 kv. kilom., koju zapremaju bosanko hercegovačke šumice i šikare, upotrebiti moći veći dio te površine za proizvađjanje kore, onda nije čudo, da će se i promet takove robe znatno dići. Do sad je bosansko-hercegovačka šum. uprava samo mali dio od 4500 hekt. u banjalučkom okružju opređielila za uzgajanje šuma guljača u svrhu gulenja kore i to uslieđ skopljenog ugovora sa njekom peštanskom tvrdkom. Po tom ugovoru dužna je tvrdka plaćati za svakogođišnje izrabljenje drva za gulenje kore po 50 novč. ođ prost. metra. Ovaj ugovor sklopljen je na više godina. Nu usljed njekog nesporazumljenja izmedju tvrdke i bos. herc. vlade radi nejasnog sastavka ugovornih uvjeta razriešen je taj ugovor predprošlog lieta. Prem da ovakav svršetak prvog poduzeća nije prikladan, da druge poduzetnike osokeli na veću kupnju šuma guljaća za proizvađjanje kore, nadamo se, da to neće pogubno djelovati na trženje i proizvađjanje kore, a to tim više, što je bosanskoherceg. vlada uviek susretljiva bila napram kupcem šuma za gulenje kore. Odakle je kestenj i orah ? Orah i kestenj je azijskog poriekla. Poznato je, da prvi uspieva osobito u južnoj Evropi, ali podnosi i oštrije podnebje. Domovina |