DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 66 — mora i za minute interpolirati, ako broj minuta nije slučajno mnogokratnik od 10, dočim secunde kuta u obće nemože uzeti u obzir. U ostalom račun sa logarithmi nije baš tako težak, da bi poradi toga da se mimoidje, bilo potrebito na rješitbu zadataka po načinu g. D. K. upotrebiti tri do četiii puta toliko vremena, nego što ga iziskuje logarithmički račun. Tko je ikada učio matematiku snaći će se brzo u slučaju potrebe, a onomu, koji ju nije učio, neće ni razlaganje ni skrižaljke g. D. K. biti od pomoći. Ako igdje, to je upravo u uporabi matematike nemoguće nadomjestiti razumjevanje pukim mekanismom. Postupak g, D. K. dao bi se jošte nješto ujednostaviti, da su s jedne strane u njegovih skrižaljkah svigdje navedene diferencije izmedju dvijuh neposredno sliedećih funkcija, a s druge strane da toli kod interpoliranja, kao što i inače rabi skraćenu množitbu i diobu, operacije koje bi onomu, koji zazire od logarithmovanja, bile medjutim sigurno takodjer zazorne. Nu i ove polakšice nisu ni iz daleka takovoga zamašaja, da bi ikako mogle methodu, koju preporuča g. D. K., opravdati. 0 tom dalje razpravljati značilo bi: „Eulen nach Athea tragen". Samo podpunosti radi napominjem, daje skok od 10´ do 10´ takav, da bi se poradi interpoliranja, osobito kod uporabe tangentovog stavka mogle poroditi pogreške, prem je inače točnost ona ista kao i kod logarithmovanja. Mimogredno napominjem, da se čini, kao da g. Puk propagira uporabu logarithmičkih tablica sa 6 ili 7 mjesta, dočim je za sve u šumarsku praksu zasjecajuće radnje skroz dovoljno rabiti tablice sa 5 mjesta. Rabimo li naime skrižaljke sa 5 mjesta, to kod preračunavanja dužina može nastati računsk a pogreška od 0;0l7o) koja se jošte svakako nalazi unutar upliva pogrešaka opažanja (Beobachtungsfehler) kako za temeljnice, tako i za kuteve, koji potonji prema rabljenim strojevom i u povoljnom slučaju mogu iznositi i do pol minute. Drugi put izvesti ću možda koji upliv na računske resultate imadu pogrješke u mjerenju temeljnica i kuteva, a sada zaključujem time, da se postupak g. D. K. nikako preporučiti nemože. Motrenje u naravi. Piše Jos. pl. Aue, šum. pristav i c. kr. poručnik u pričuvi. U Hartigovom prirodopisu od god. 1852. o šumskih kulturnih biljakah Njemačke čita se na str. 210. sliedeće: Njeka čudnovata bolest bukve (f. sylvatica) jest kolutna ili kružna bolest (Ringelkrankcheit). U jednoj 2o godišnjoj bukovoj šumi našao sam mnogo stabala, koja bijahu počam od 1´50 ra. do 4 m. nad zemljom, pa sve do vrha u intervalih od 30 do 80 cm. sa prstenu sličnim kolutom providjena, koji se je kolut, poput divergirajuće spirale u debljini od 1-50 do 3 cm. sve do vrha nalazio |