DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 64 — Obzirom na ovdje iztaknuto imala bi svagdje šumarska uprava, gdje se radi o reambuliranju medja i gdje taj posao nije posebnom mjerniku povjeren, žrtvovati nješto veću svotu novaca, te naručiti theodolit za ovakove radnje, a ne isti sa busolom obavljati dati, kao što to kod mnogih biva. Netočan bo rad nješto malo manje troška iziskuje, ali neima svrhe, dapaće šumski je posjed izvržen ošteti bud gubitkom površine, a po gdjekad i drvnog kapitala, bud sa troškovi suvišno prouzročenih parnici. D. K. Osvrt na članak „Praktična uporaba trigonometrije." Piše Drag. pl. Sram, učitelj matematike u Križevcih. U broju 9. od god. 1894. ovoga cienjenoga lista nalazio se članak pod navedenim naslovom, koji uz pridodane tabele goniometričkih funkcija u skoku od 10 do 10´ preporuča kod rješitbe trigonometrijskih zadataka u šumarskoj praksi uporabu samih funkcija namjesto njihovih logaritma. U tom pogledu taj članak ne iznosi ništa novoga na vidjelo, jer se je po toj methodi već u starijih vremenih računalo, dočim se sada skoro uviek pravom rabi logarithmovanje, te se i oni obhčci, koji za oto ne imaju shodan oblik, preinačuju, ili uvedbom pomoćnih kuteva čine za logarithmički račun sposobnimi. Da se ovakovi računi mogu onim poznatim načinom, kako ga navađja g. D. K. za praksu potrebitom točnošću riešiti, o tom ne ima dvojbe, nu drugo je pitanje, da li taj postupak imade ikakovih prednosti pred logarithmičkom methodom. Ovo se pitanje mora odlučno zaniekati, te se glede toga u mnogom slažem sa g. M. Pukom u broju 1. t. g., prem ću i glede ove kritike njeke primjetbe staviti. Ponajprije upada u članku g. D. K. u oči nesgrapni stavak: „Nu na točnosti ne samo ništa nedobijemo, već upravo gubimo, pošto su logarithmi" i t. d. kako je to g. Puk dobro iztaknuo. Čudno se u tom stavku dojimlje i izraz ,nepoznanica", koji se u matematici običaje rabiti samo kod specialne uporabe odredbenih jednačbž,, dočim se inače govori o ovisnih i neovisnih promjenljivicah. Gosp. Puk deducirao je medjutim iz navedenoga stavka, da je g. D. K. svoju skrižaljku sam preračunao, što naravno ne stoji, jer bi za taj posao bio potrebit višegodišnji iM, koji bi uz to bio sasvim suvišan, jer je već odavno obavljen, pak se te skrižaljke nalaze skoro u svih logarithmičkih tablicah. Ne ima dvojbe, da su i g. D. K. takove rabile. Da se vriednosti od sin 15" te cos 15* kako ih navadja g. Puk, u petoj desetinki neslažu sa brojevi g. D. K. ima svoj jednostavni razlog u tom, što ih prvi navadja na 7, a drugi na 5 decimala, pak su se potonji izpravno za jednu jedinicu zadnjega mjesta morali povećati, jer je šesta znamenka 9, dotično 5. Pošto je dakle g. D. K. svoje brojeve svakako izvadio iz kakovih tablica (što mu se u ostalom nikako ne smije zamjeriti) to dalnja excursija |