DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 59 — Sva ova produkcija u šumah i na pilah, o kojoj je već bila prije rieč, zanima množinu radnika, sposobnih i naviklih ovomu drvarskomu i pilarskomu obrtu, na koji smo nakani sgodom se pobliže navratiti. Od drugih obrta, koji izradjuju drvo, jafie se tjeraju pučkim, nego zanatlijskim načinom. Imamo pučkih stolara, bačvara, kolara, drvorezbara. Poznato je grobničko pokućtvo i preko granica hrv. primorja po Istri, Dalmaciji i drugdje, koje sve prave pučki stolari. Već smo drugom prigodom razlagali prieku potrebu, da se u tom kraju ustroji strukovna obrtna škola za stolarstvo, jer ako igdje u zemlji, to se bez sumnje pokazuju tamo svi nuždni uvjeti, da strukovna škola uspije i promakne industrijalnu radinost i privredu žiteljstva. I opet ponavljamo našu preporuku, da se u strukovnoj nastavi uzme na oko naše grobničko stolarstvo, za koje bi obrtna škola bila prava blagodat, dok se na drugom mjestu pokazuje kao uzaludni skupi pokus. Gradski stolarsk i obr t najviše podmiruje gradjevne potrebe; u izradnji se pokućtva ograničuje glavno na popravke. Bačvaro m je bila godina pogodna radi veće potrebe vinskoga sudja. Veslari , koji su samo u Senju, nalaze uviek radnje za primorsku, istarsku i dalmatinsku obalu. Drvorezbarsk i obr t ostaje samo u pučkim rukama. Potražismo obaviesti o radu i obsegu drvorezbarske škole u Otočcu, ali nije nam se odgovorilo. Stolarski i drvorezbarski obrt iztiče se ovdje glavno u dviema tvornicama: u tvornici pokućtva na Vratima i u drvorerezbarskoj tvornici naVrbovskom. Dioničko družtvo, koje ima svoju tvornicu pokućtva na Vratima, uredilo je na Sušaku nuz svoju pisarnu takodjer radionicu, što je sve prije imalo na Rieci. 0 svojem se poslovanju izjavljuje, da mu je išlo veoma slabo. Prodajna mu se područja zatvaraju koje prohibitivnimi uvozninami kao u Španiji i Portugalskoj, koje financijalnimi kriza mi kao u Grčkoj i Italiji, pa napokon političkimi bunami kao u Braziliji. Družtvo nas upozorava na okolnosti, koje su u uzkoj svezi s uspievanjem ne samo njezine tvornice, već proizvodnje iste ruke u obće. Najprvo osobito želi, da država, imajući tako razširene šume u blizini njegove tvornice, svraća više pažnje na potrebu toga poduzeća te ga izdašnije podupira, jer se u njem nudja svake godine radnja i zasluga na tisuće radnikom i radnicam. Tvornica treba mlade, svježe i zdrave bukovine. Prestaro drvo, koje je prevalilo već njeku dobu, ne može da služi tvornici. Državno je drvo sa stanovišta tvorničke potrebe prestaro. U državnih se šumah radi po načelu, da se ima drvo istom onda prodavati, ako stablo dostigne 45 cm. u promjeru, pa tako uprav se izlučuje zdravo drvo, koje bi, posječeno u pravo vrieme, podavalo tvornici poželjenu gradju. Usvojeni postupak u državnih šumah stvara tvornici velike brige za nabavu drva, da se preko njih nemože ni obraćati s jačom pažnjom drugim činbenikom u području svojih probitaka. Nemože se poricati, da se podupirajući veliki industrijalni podhvat, kaki je tvornica pokućtva na Vratima, unapredjuju podjedno probitci, gospodarski |