DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 59 —


Sva ova produkcija u šumah i na pilah, o kojoj je već bila prije rieč, zanima
množinu radnika, sposobnih i naviklih ovomu drvarskomu i pilarskomu
obrtu, na koji smo nakani sgodom se pobliže navratiti.


Od drugih obrta, koji izradjuju drvo, jafie se tjeraju pučkim, nego zanatlijskim
načinom. Imamo pučkih stolara, bačvara, kolara, drvorezbara.
Poznato je grobničko pokućtvo i preko granica hrv. primorja po
Istri, Dalmaciji i drugdje, koje sve prave pučki stolari. Već smo drugom prigodom
razlagali prieku potrebu, da se u tom kraju ustroji strukovna obrtna
škola za stolarstvo, jer ako igdje u zemlji, to se bez sumnje pokazuju tamo
svi nuždni uvjeti, da strukovna škola uspije i promakne industrijalnu radinost i
privredu žiteljstva. I opet ponavljamo našu preporuku, da se u strukovnoj nastavi
uzme na oko naše grobničko stolarstvo, za koje bi obrtna škola bila prava
blagodat, dok se na drugom mjestu pokazuje kao uzaludni skupi pokus.


Gradski stolarsk i obr t najviše podmiruje gradjevne potrebe; u izradnji
se pokućtva ograničuje glavno na popravke. Bačvaro m je bila godina
pogodna radi veće potrebe vinskoga sudja. Veslari , koji su samo u
Senju, nalaze uviek radnje za primorsku, istarsku i dalmatinsku obalu. Drvorezbarsk
i obr t ostaje samo u pučkim rukama. Potražismo obaviesti o
radu i obsegu drvorezbarske škole u Otočcu, ali nije nam se odgovorilo.


Stolarski i drvorezbarski obrt iztiče se ovdje glavno u dviema tvornicama:
u tvornici pokućtva na Vratima i u drvorerezbarskoj
tvornici naVrbovskom.


Dioničko družtvo, koje ima svoju tvornicu pokućtva na Vratima, uredilo
je na Sušaku nuz svoju pisarnu takodjer radionicu, što je sve prije imalo na
Rieci. 0 svojem se poslovanju izjavljuje, da mu je išlo veoma slabo. Prodajna
mu se područja zatvaraju koje prohibitivnimi uvozninami kao u Španiji i Portugalskoj,
koje financijalnimi kriza mi kao u Grčkoj i Italiji, pa napokon političkimi
bunami kao u Braziliji.


Družtvo nas upozorava na okolnosti, koje su u uzkoj svezi s uspievanjem
ne samo njezine tvornice, već proizvodnje iste ruke u obće. Najprvo osobito
želi, da država, imajući tako razširene šume u blizini njegove tvornice, svraća
više pažnje na potrebu toga poduzeća te ga izdašnije podupira, jer se u njem
nudja svake godine radnja i zasluga na tisuće radnikom i radnicam. Tvornica
treba mlade, svježe i zdrave bukovine. Prestaro drvo, koje je prevalilo već
njeku dobu, ne može da služi tvornici. Državno je drvo sa stanovišta tvorničke
potrebe prestaro. U državnih se šumah radi po načelu, da se ima drvo istom
onda prodavati, ako stablo dostigne 45 cm. u promjeru, pa tako uprav se izlučuje
zdravo drvo, koje bi, posječeno u pravo vrieme, podavalo tvornici poželjenu
gradju. Usvojeni postupak u državnih šumah stvara tvornici velike
brige za nabavu drva, da se preko njih nemože ni obraćati s jačom pažnjom
drugim činbenikom u području svojih probitaka.


Nemože se poricati, da se podupirajući veliki industrijalni podhvat, kaki
je tvornica pokućtva na Vratima, unapredjuju podjedno probitci, gospodarski