DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 58 toj
se županiji, u kojoj ima i veći broj pilana, pali takodjer drveni ugalj, koji
se izvozi glavno preko luka Bakar, Kraljevice i Novoga u Italiju.


Nuzužitc i su šumski rujevina, paševina, pobiranje gube i bukvice,
branje bunike i drugoga Ijekarskoga bilja, lov, što sve daja samo neznatan
prihod. Rujevina se je prodala po 6 for. do 6 for, 40 novč. met. centa.


Šumske štete neprekidne su težke brige našega šumskoga gospodarstva,
osobito gdje se šuma pali ili nasjecaju stabla, da se vidi, ako su kalava.
Žiteljstvo treba da dodje do spoznaje grieha i zločina, počinjena štetom u šumah
na narodnom imetku, u obćenoj privredi.


U trgovačkom prometu nezamjećujemo nikakve promjene, koju bi
trebalo napomenuti ove godine. Na senjskom tržištu bila je tražnja i prodaja
jednaka, samo što je za Grčku izostala svaka i najmanja pošiljka. Ciene su se
držale takodjer iste kod svih vrsti proizvoda. Mjestne oblasti bilježe tržnu cienu
za tvrda drva u cjepanicah po prostornom metru: u Otočcu po 2 for. 25 nć.,
u Gospiću 2 for. 50 nč., u Bakru 3 for. 50 nč., u Bagu 4 for., na Sušaku
3 for. 50 nč. do 4 for. 25 nč., u Senju 4 for. 50 nč. Meka se drva neprodavaju.
Na drugom se mjestu izkazuje izvoz šumskih proizvoda iz svih
naših primorskih luka, u kojem se nesadržava sva šumska produkcija, jer se
izvoz gorskoga kotara kreća danas čitav preko riečke luke. Podatci kažu obćeni
manjak u izvozu liesa prema g. 1892. za 5131 breme (tonu), u čem učestvuje
najviše senjska luka, koja je sama oslabila 8357 bremena. Još se je
umanjio izvoz bažke, bakarske i kraljevičke luke, dočim ostale luke imaju prirast,
koji je najznatniji u luki stiničkoj za 3193 bremena i u svetojuračkoj za
1241 breme.


Divljač i krzna od koristne i grabežljive divljači. Manjkaju
nam dosada navadni podatci o množini ubijene grabežljive zvjeradi. Krzno
je šumskih životinja došlo u bolju cienu, nego g. 1892. Lisice su prodane do
2 for. 40 nč. komad; kune, dobra zimska roba, do 4 for. 24 nč. po komadu.
Po istu cienu kao kune prodane su takodjer zlatice, koje su bile ove godine
baš tražene. Zečje su kožice imale slab prolaz i slabu cienu; najbolje vrsti prodjoše
jedva po 18 for. stotina. Divljih se mačaka nije vidjelo ni ove godine.
Vučetina stoji uviek u istoj cieni od 1 for. do 2 for. komad. Medjedi se takodjer
jednako prodavaju prema veličini i vrstnoći od 5 do 18 for. po komadu.
Ino krzno nedolazi na trg.


II.
Izradjivanjedrva. Ni jedno drugo obrtno zanimanje nije ovdje
tako jako razšireno kao izradnja drva, koja se može da naslanja na veliko
šumsko bogatstvo ovih predjela. Drugih obrta iz ove skupine ovdje neima.


Drvo se izradjuje već kao sirovina za izvoz u velikih množinah. Klade,
grede, vratila, vesla, jedrila, duge i ostala gradja ide ravno iz šume k moru
ili se drvo pili u mnogobrojnih pilah na vodu i paru na daske, daščice i letve.