DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 57 — uzima premah bjelogorica preko popriećnoga omjera, dok spram sjevera ojačava Cinbenik crnogorice. U bjelogorici prednjači bukva, uz koju se pojedinca umješavaju javor, brest, jasen, hrast, grab, breza. U crnogorici prevlada jela, kojoj se poriedko pridružuju smreka i bor. Šume su visoke, ali ne jednolike. Ima ih sasvim čistih, ali i mješovitih, u kojih su po dvie i više vrsta drveća. Prema omjeru glavnih vrsta drveća podavaju šume 707o tvrda i SO^/o meka drva, te se izdavaju na izradu u prebornoj sječi, koju ovdje zahtievaju zem- Ijištne i podnebne prilike. Šumska kulura ide glavno za prirodnim pomladjivanjem. Samo na njekojih mjestih smjera se na promjenu sastojine, da se najme čisti bukvici pretvore u četinjaču. Kod prebornoga sieka uz obhodnju na 120 godina sva se stabla pojedina i u rpah ostavljaju, ako su sposobna za rast, pa isto tako svi mladji dobni razredi bez razlike, ako se vidi, da će biti prikladni za gradju. Na šumskom zemljištu ovoga okružja visok a šum a zaprema na podlozi iztaknutih podataka zaista do 350.000 ha površine, koja samo uz nizku popriečnu cienu od 150 for. po hektaru predstavlja vriednost cieloga šumskoga posjeda znamenitom svotom od 52 milijuna forinti . U ovom silnom imetku glavni je dionik država, koja ima svoje šume ucienjene u Liki na 5, u Otočcu na 13, u brinjskom kotaru na 8, u Fužini na 5, svega na 31 milijun. Ako ima samo 3 m´ prirast a po hektaru, to daje ovo ogromno šumsko prostranstvo preko 1 milijuna drvne gromade na godinu. Uz popriečnu cienu od 1 for. 50 nč. po m^, nečist prihod bi odtuda iznosio preko 1^/^ milijuna forinti. U istinu prodaje zaostaju daleko za množinom i vriednosti prirasta svake godine. Osobito u ličko-krbavskoj županiji može se od sve ogromne drvne gromade, koja se nudja na prodaju, unovčiti samo manji dio i to samo u bližnjih pristupnijih predjelih, dočim odaljeniji ostaju neupotrebljeni sve radi nedostatka nuždnih komunikacionalnih uvjeta. Bolje prilike za šumovlastnike, dakle glavno za državu samu, može ovdje stvoriti samo željeznička komunikacija, koja bi prosjecala sredinom to šumsko bogatstvo od bosanske medje pravcem preko Otočca do najbliže primorske luke senjske. Željeznica može privesti šumskoj proizvodnji veću potrebnu glavnicu, koja bi dorasla bila utakmici svjetskoga trga. Samo tako može se očekivati, da se i tehnička radnja sve više dotjerava prama zahtjevom velikoga prometa, a po njoj obale proizvodni trrškovi, nebi li se sirovina mogla lakše i sa većom koristi nego danas prodavati. U ličko-krbavskoj županiji šumska se sirovina preradjuje samo na pilah. Inih zavoda, koji bi jače utjecali na šumsko gospodarstvo neima. Stolari, kolari, bačvari, drvorezbari i drugi seljački obrtnici iste ruke troše neznatnu količinu od drveća, namienjena prometu. Više se troši na paljenje vapna. Paljenje ugljena i pepeljike, koje bi moglo biti dosti lukrativno, nepoduzima ovdje nitko. U modruško-riečkoj županiji podiže vriednost šumi željeznička pruga karlovačko- riečka, koja je izazvala takodjer ustrojenje tvornice pokućtva na Vratima i drvorezbarske tvornice u Vrbovskom za preradjivanje šumskoga materijala. U |