DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 2 — hođno potrebita, pošto svi ostali obličci slieđe iz ovih dvajuh stranom neposrednim njihovim razriešenjera, stranom palio medjusobnom diobom i konačno iz pojma glavnih goniometrićkih funkcija. Iza toga sliede za razriežavanje pravokutnih trokuta 7, a za ono kosokutnih 3 praktična primjera uz izvadjanje obličaka kano i potanko razlaganje svih nuzgrednih okolnosti prigodom obavljanja specijalnih računa. Neslažuć se pogledom na točnost i uporabivost tablica sa nazori gosp. pisca i držeći s jedne strane (kano što sam to već iztaknuo), da su njekoja razlaganja previše obširna, a s druge strane opet videći, da su upravo temeljni obličci, na temelju kojih su skrižaljke konstruirane, iz razprave posve izpušteni, dakle skrižaljke bez znanstvene podloge predložene, slobodan sam ovdje nadovezati njekoliko primjetaba. Istina je, u tom se sa g. piscem podpuno slažem, da su nam prigodom indirektnoga mjerenja ili prigodom trigonometr. proračunavanja nepoznatih distancija često potrebiti logaritmi, skrižaljke ili ina pomagala, pa da je stoga od prieke nužde o tom nastojati, da se pronadju čim jednostavnija sredstva, kojimi bi se prigodom takovih računa poslužiti mogli; nu evidentno je takodjer i to, da ćemo se takovimi novimi skrižaljkami ih novimi pomagali samo tada poslužiti, ako istimi laglje, brže, te sigurnije ili barem istom lahkoćom, brzinom i točnošću do cilja doći možemo, kano sa starimi već priznatimi pomagah. Svaka skrižaljka dakle mora, ako hoće da se njena shodnost prizna, ter u praksu uvede, imati (kano što to i sam pisac donjekle iztiče) sliedeća svojstva: 1. čim veću ili barem onu točnost, koju već priznata stara pomagala madu ; 2. čim veću jednostavnost i iz iste proizlazeću polakšicu i prištednju vremena. Da li je pako koji način računanja komu po ćudi ili ne; da li on stanoviti način računanja izbjegava: to se u službi i valjanoj praksi u obzir uzeti nasmije. Komoditet iraade u službi tek onda odlučivati, ako se ponajprvo temeljnim zahtjevom točnosti i prištednje vremena udovoljuje. Ja medjutim ni najmanje nedvojim, dapače osvjedočen sam, — a to se razabire takodjer iz piščeve razprave, — da je on prigodom sastavka svojih tablica prije navedene obzire točnosti i prištednje vremena pred očima imao, a udobnost pojedinih praktičara tek u zadnjoj liniji uvažavao; nu da li se ovim glavnim zahtjevom skrižaljkami gospodina pisca udovoljuje, to je drugo pitanje, 0 čem ćemo u sliedećem razpravljati. 1. Što se tiče točnosti, primjećujem, da tvrdnja gospodina pisca: „Nu na točnosti ne samo ništa ne dobijemo, već upravo gubimo (naime ako rabimo logaritme mjesto piščevih tabela), pošto su logaritmi sa posebnimi brojevi predstavljeni, odnosno označeni i racionalni eksponenti, koji nam pokazuju, na koju potenciju imademo podignuti koji broj, da se dobije tražena nepoznanica, a po tome je tada i tražena nepoznanica takodjer iracijonalna" - iz koje se, mimogred budi rečeno, daje i mora logično deducirati: |