DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 36 obdine
Gustava Lacha ; kotar, šumarom u Novigradu dosadanjeg šum. pristava Drag.
Wiethea ; upraviteljem kot. šumarije u Pitomači šum. pristava Vaclava Fuksa ;
upraviteljem kot. šumarije u Grubišnompolju šum. pristava Slav. Simunovića , te
procjenbenim pristavom kod II. banske imovne obdine dosadanjeg šum. vježbenika
Ivana Zavrašdan a sve sa sustavnimi berivi.


Umrli. Josi p Ženker , ces. kr. šumarski savjetnik i šumarnik kr. građa
Piska i t. d. umro je 9. listopada pr. god. Smrdu ovoga zaslužnoga muža i radina
pisca na polju šumarske znanosti pretrpilo je osjetljivi udarac češko šumarsko družtvo.


Pokojnik obdaren dubokim znanjem i marnim pregnućem za procvat šumarske
znanosti, bio je obljubljen kod svih šumara s njegovog dvrstog značaja, koji ga je u
svih prilikah riesio.


Eođio se je 31. svibnja 1841. u Presticu u Češkoj, a otac mu je bio kotar,
šumarom kod grofa Schonborna u Libakovici koi Pfestice.


God. 1857. svršiv s odličnim uspjehom gimnazij, posvetio se je šumarstvu,
stupiv u praktičnu službu u šumski ured građa Eokycan do god. 1860. Od ovud
pošao je u nauku na pražku politehniku, gdje je 2 god. slušao matematiku, geodeziju,
siloslovje, geognosiju i paleontologiju, a onda stupio poslie u bivšu šumarsku akademiju
u Mariabrunnu.


God. 1865. položiv državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarstva
s odličnim uspjehom, počeo je služiti kao ces. kr. šum. vježbenik u Hinterbruhlu, a od
tada mienjajuć službu, imenovan bje god. 1876. šumarnikom građa Piska, te je cielu
šum. upravu samostalno rukovodio.


Na preporuku prejas. kneza Karla Schwarzenberga odlikovalo je Njeg. ces. apošt.
Veličanstvo pokoj. Zenkera imenovanjem ces. kr. šum. savjetnikom za osobite zasluge,
koje si je on stekao na polju narodnog gospodarstva.


Pokojnik uredio je šum. gospodarstvo građa Piska uzorno, te su mnogi stručnjaci
onamo hođočastili, đa vide rad toga muža.


Zenker živo je sudjelovao na razvitak češkog šum. đružtva i knjige, a neima
skoro ni jedne sjednice ili skupštine, u kojoj on nebi svojom riečitošdu i dubokim
znanjem uticao na razprave, pa je osobiti vještak bio u nazivoslovju čeških šumarskih
naziva, a kao vještak uređjivao je : .,Spolkovi časopis prolestnictvi, myslivost a prirođoveđu",
koji časopis izdaje češko šumar, družtvo, a izla7,i n njemačkom i če
skom jeziku.


Pokojnik pisao je vrlo zanimive razprave u časopisu „Haj„ ; on je sudjelovao kod
Ottovog: „Slovnik naučnij", te je napisao i početak djelu: „Nauky o ozdelani a zaklađžni
lesu". On je uređjivao i veliki češki rječnik šumskoga nazivlja, te je tim ovjekovječio
svoje ime u češkom strukovnom knjižtvu, iz kojega bi i naši šumari morali
crpsti strukovno znanje, jer neima dvojbe, da su Česi daleko napredniji i u toj znanosti,
nego mi, a njihovo strukovno knjižtvo daleko obilatije, nego naše.


Pokojniku kličemo iz dna duše: „Slava mu!"


— J u lij Leh r dr. profesor šumarstva na kr. bavarskom sveučilištu u Monakovu
umro je 10. listopada t. g. u 49 godini života svoga.
Dvojimo, da ima šumara, koji nebi toga odličnoga pisca poznavao po njegovih
djelih i marnom pregnudu na polju šumarske znanosti.
Dr. Lehr bio je uz uvaženog stručnjaka i pisca dr. Tuisko Loreya, profesora
šumarstva na kr. virtemberžkom sveučilištu u Tiibingenu urednikom „Allgem. Porst-u.
Jagđ-Zeitung", a inače u svih svojih djelih gorljivi pristaša Presslerov.


Strukovno knjižtvo izgubilo je mnogo smrću toga umnoga muža, revnoga pisca i
pobornika, pa mu i mi preko hladna groba kličemo: slava mu!