DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 29 —
Bosna i Hercegovina imaju prostrane površine, obrasle rujevinom (Ehus
cotinus), stoga je naša zadaća, da i taj užitak uredimo i to (na taj način, da
se za pojedine predjele, gdje se rujevina sabire, uvede primjereni turnus za
uživanje. Do sada nije moglo ovo pitanje o sustavnom uredjenju sabiranja rujevine
akutnim postati, jer su ju domaći strojbari samo u tolikoj količini crpili,
da 0 kakovih suviše intenzivnih zahtjevih, koji bi se stavljali na reproduktivnu
snagu ovoga grma, nemože niti govora biti. Odkada pako strojarnica u Jelecu
treba za svoju radnju 1200 q. osušene rujevine ( = 3000 q. zelena lišća i
mladih grančica), koji će potrošak po svoj prilici još znatno rasti, i odkada se
pomišlja i na izvoz rujevine, mora se pitanje o praktičnom uredjenju sabiranja
rujevine i umjetnom pomlađjivanju toga grma pobliže u pretres uzeti. Nesmije se
zaboraviti, da se trganjem lišća i mladih grančica (jer se samo ove u strojbarstvu
s uspjehom rabe) počam od polovice mjeseca lipnja do konca kolovoza
grm znatno slabi i da se stoga grmlje regenerirati mora, ako se hoće, da sabiranje
rujevine napreduje.


Sustavno uredjenje sabiranja rujevine i umjetno pomladjivanje imati će
siguran uspjeh, jer kako je analiza c. kr. kemičko-tehničke pokusne postaje za
obrt koža pokazala, bosanska je rujevina, ako se racionalno rabi, od takove
kakvoće, da će joj se izmedju strojbarnica austro ugarske monarkije i Njemačke,
koje rujevinom kožu stroje, sigurno kupac naći.


Ovo je kratka slika o razvoju šumarstva u zauzetih zemaljah i onih radnjah
šumarsko-tehničke i upravne naravi, koje će državna šumska uprava
djelomice doskora dovršiti, a djelomice imati započeti. Sudeći po dosada razvijenoj
djelatnosti na polju šumarskom ne ima dvojbe, da će i naumljene radnje
biti izvedene onom eneržijom, koja cieli bosanski vladalački sustav odlikuje, a
to tim više, što se ovdje radi o unapredjenju šumarstva, dakle o djelu obće
koristnom, čije će usavršenje austro-ugarskoj monarkiji samo na čast služiti.


Konačno neka nam bude dozvoljeno sjetiti se još onih muževa, koji su
najviše doprinieU k uspješnom razvoju šumarstva u zauzetih zemaljah t. j . njegove
^reuzvišenosti gospodina zajedničkog ministra financija Benjamina pl. Ka-
llay-a, koji se za tu stvar najživlje i najtoplije stara i njegovoga prvoga šumarskoga
doglavnika vladinoga savjetnika Dragutina Petrascheka.


Oblikovni broj jele i bukve u prebornoj šumi.


Kao što se drvna gromada po rali u prebornoj i visokoj šumi znatno razlikuju,
isto tako se i oblikovni brojevi razlikuju. Važnost obUkovnog broja opažamo
ponajviše u onom slučaju, kada hoćemo procjenbu pojedinih porastlina
obaviti, bez da pokusna stabla obaramo. Dan danas usavršila se je znanost procjenjivanja
šumš, tako, da se sve redje čuje, da bi se kod procjenbe porastlina
pokusna stabla u račun uzeti morala. Ovo je pojmljivo s razloga, što bi se




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 30 mnogo
pokusnih stabala oboriti moralo u onom slučaju, gdje se veliki kompleksi
šuma procjenjuju. S ovakim obaranjem skopčani troškovi vrlo su veliki,
a osim toga ne može se ipak toliko stabala posjeći, koliko bi za točnost procjenbe
dovoljno bilo.


To i je glavni razlog, zašto Niemci toliko rade na skrižaljka, po kojih se
stojeća stabla kubicirati mogu Danas sutra ne će se ni čuti više o načinu procjenjivanja
porastlina pomoćju pokusnih stabala.


Pošto je meni povjerena uprava rukovodstva kr. šumskog procjenbenog
odjela u Fužini, koji za tri gorske šumarije gospodarstvene osnove sastavlja,
došao sam u taj položaj, da sam sastavio skrižaljke, po kojih smo porastliae
bez obaranja pokusnih stabala procjeajivali. Ja ću sad opisati cieli postupak,
kako sam ja postupao kod sastavka skrižaljka u nadi, da ću tim u pomoć priteći
i drugim šumarom, koji će takovim načinom procjenjivanje šume obavljati.


0 preboraoj šumi vrlo se slabo danas raspravlja. 0 njoj se malo piše i
u knjigah, a malo uči i u stručnih školah, pa nam je malo što poznato o takovoj
šumi.


Uzrok tomu je taj, što se samo jednolične šume i od iste starosti uzgajaju,
dočim prebornoj šumi neima ni traga osim u našem gorskom kotaru.


U skrižaljci naznačeni oblikovni brojevi proračunani su kod jele samo za
deblo bez grana, dočim su kod bukve proračunani i za grane do 7 cm. gornje
debljine.


Ovi oblikovni brojevi pronadjeni su na temelju od 1500 točno po sekcijah
izmjerenih stabala i odnose se na prsni promjer, kao na onu mjeru, koja
je kod današnjeg načina procjenbe mjerodavna.


U dolnjoj skrižaljci izkazani su oblikovni brojevi prema naravi šuma ovdašnjeg
fužinskog gorskog kotara kod jele za I. i II., kod bukovine za II. i


III. stojbinski razred, te po prsnoj debljini složeni. — Istom stojbinskom razredu
odgovarajuće srednje visine izkazane su u drugom stupcu. Iz ovih dvajuh
stupaca sastavljen je III. stupac skrižaljke, koji kub. sadržaj pojedinih stabala
pokazuje.
Oblikovni brojevi sastavljeni su na sliedeći način:


Za svaki stojbinski razred proračunani su oblikovni brojevi posebno. Osim
toga pronadjeni su oblikovni brojevi polag jednakih prsnih debljina i visina i
u pojedine hrpe složeni, te su iz ovih srednji oblikovni brojevi pronadjeni.


Ovako pronadjeni srednji oblikovni brojevi izjednačuju se djelomice matematičkim,
djelomice graphičnim putem.


Isto tako postupano je i kod visina. Kako se iz nazočnih skrižaljka razabrati
može, razlikuju se oblikovni brojevi znatno prema vrsti stojbine, te se
može uztvrditi, da slabijoj vrsti stojbine manji oblikovni brojevi odgovaraju.
Pošto ali slabijoj vrsti stojbine odgovaraju i manje visine, s toga upliva na oblikovne
brojeve ponajviše visina.


Ako se u skrižaljci sadržani oblikovni brojevi prispodobe sa Bauerovimi
oblikovnimi brojevi (Holzmess. III. 162.) od smreke, onda ćemo zaista velike




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 31 —


razlike opaziti, koje razlike svjedoče, da stabla u prebornoj šumi nijesu lako
krupna, kao u visokoj šumi.


To se dade lako protumačiti!


Poznato je, da pojedina stabla u visokoj šumi već od mladosti u stalnom
sklopu rastu, a usljed toga je i njihova krošnja na najgornjem deblu stabla
stisnuta, pa se mora zato i gornji dio bolje hraniti, daklem debljati. Drugačije
je kod preborne šume, gdje svako stablo već od mladosti bez sklopa raste,
a toga radi i krošnja takovih stabala samo do polovice stabla siže, te uslied
toga ne može ni gornji dio stabla tako debljati, kao što u visokoj šumi.


Sklop preborne šume nije takorekuć u jednoj visini, nego prema hrpi
mladjih ili starijih stabala gdjegdje više ili niže leži. Pojedina stabla izložena
su dakle svietlu sunca na jednu ili na drugu stranu.


Ako prispodobimo n. pr. naše za II. stojbinsku vrst izkazane jelove oblikovne
brojeve sa Bauerovimi, onda ćemo viditi, da Bauerovim oblikovnim brojevom:


9 m. visine od govara = 0-77 obi. br., dočim je naš samo 0-65.


10 „ 55 „ = 0-75 )i r n n 91 « 0.64.


11 „ n H = 0-72 VI n » n » w 0.62.


=


14 „ n » OGC n r) „ ?7 » » 0-57.


16 „ » = 063 V v H Y> )5 0´54.


20 „ n n = 0-59 » 71 51 » » 0-48.


n V


»J


25 „ ti n = 0 56 y> n !5 tf ft » 0-41.


28 „ n ,. = 0-54 Ti « „ n 0-38.


Y> 7)


Osim toga opazit ćemo, da Bauerovi oblikovni brojevi polako padaju i da
se već kod 40 ra. visine na 048 spuštaju, dočim naši obhkovni brojevi brzo
padaju i već se kod 28 m. visine na 0 38 snizuju.


Nu svakako se mora iztaći ta okolnost, da se dolnji kraj debljih stabala
u prebornoj šumi jako razširuje, ali su stabla u visokoj šumi ipak krupnija,
nego u prebornoj.


Iz ovoga jasno shedi, da se moramo kod procjenjivanja porastlina u prebornoj
šumi okaniti svih skrižaljka, ma da su u istih oblikovni brojevi ili drvne
gromade izkazane, ako su iz visoke šume crpljene.


Nije ni to izpravno, da se jelovi trupci po njemačkih tablicah kubiciraju
prema gornjoj debljini, jer je očevidno, da ono, što vriedi za cielo stablo, vriedi
isto tako i za jedan dio njegov. Mnogo bi pravednije bilo, ako nam takove domaće
tablice manjkaju, da trupce polag faktičnog srednjeg promjera kubiciramo,
jer neima razloga, zašto to nebi učiniti mogli, pošto se trupci u šumi kod
panja mjere, te zato nebi bilo težko i srednji promjer trupca izmjeriti.


Kod sastavka naših obhkovnih brojeva nije se starost stabla u obzir uzela,
pošto ista s oblikovnim brojem u nikakovom savezu nestoji, a niti se popriečna
starost pojedinih stabala u prebornoj šumi izračunati dade.


Izračunanje popriečne starosti u prebornoj šumi upravo je nemoguće.




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 34     <-- 34 -->        PDF

32


Kubične skrižaljke za stojeća stabla u prebornoj šumi.


pn


14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41


42


43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66


Jela Bukva


Jela Bukva
oblikovni broj


St 0 j b i n s k i


T 1 y) ?77 -}}} " VI VI


´ 112


m^ /o


O.n 0-10 0.08 0 07 0 06
0.14 O n 0.09 0,09 0 07 651
0,16 0.13 0.10 0,11 0.09 641 536 509
0.19 0,15 0.11 0.14 0.11 631 553 620
0 22 0.18 O.is 0.17 0.13 621 568 581
0,26 0.20 0.16 Ol9 0.16 611 677 542
0 29 0.23 0.18 0 22 0.18 602 680 550
0.33 0.26 0.21 0 25 0,21 593 677 567
0.36 0.29 0 23 0.29 0.24 584 573 667
0.40 0.33 0.26 0,32 0.27 676 669 555
0.44 0,36 0.29 0 36 0.30 568 666 553
0.48 0.40 0 33 0 40 0,34 561 562 651
0.52 0.44 0.36 0 44 0.38 .fi53 669 549
0,57 0,48 0.40 0 48 0 42 546 566 548
063 0,53 0.43 0.53 0.46 539 553 546
0G 8 0.57 047 0 58 0..50 533 551 544
074 0 62 0,50 0,63 0.55 526 549 543
0.80 0.68 0.54 0.68 0.60 519 548 542
0.86 0 73 0.59 0 74 0.65 513 548 541
0.93 0.78 0,64 0.80 0,71 507 549 541
1.00 0.85 0,68 0,87 0,77 500 550 542
1.08 0.91 0,73 0,95 0.83 494 561 543
1,15 0,97 0,79 1 03 0,90 488 553 544
1.23 1.05 0,84 1.11 0 96 482 6.55 545
1.31 1.10 0.89 1.19 1,04 476 557 647
1 39 1,16 0.95 1,28 1.12 471 559 649
1,48 1.23 lo i 1,37 1.20 466 561 550
1,57 1.29 1.07 1.46 1.28 469 563 662
1,66 1.37 ll 4 1.56 1.36 454 565 654
l7 5 1.43 1.20 1.66 1,45 449 567 556
1.84 1.51 1 26 1.76 1.53 444 569 558
1 94 1,.58 1.33 1.86 1.62 440 671 559
2.04 1.66 1 40 1,97 1.72 436 673 561
2.14 1.74 1.46 2.08 1.81 432 575 563
2.25 1.83 1.53 2.19 1.91 428 577 664
2.35 l9 1 1.61 2,30 2.01 424 679 566
2.45 2 1.68 2 42 2.11 421 581 568
2.56 2.09 1.76 2.54 2.21 417 683 670
2.66 2.18 1 84 2.66 2,31 414 585 671
2.77 2.28 1.92 2,79 2.42 411 587 673
2.88 2.38 2 2,92 2.52 409 589 575
3 2.47 2,08 3,06 2.63 406 592 579
3.13 2.57 216 3,21 2^75 403 695 581
3.25 2 67 2,25 3.36 2.86 400 599 583
3.38 2.77 2,33 3.64 2 98 398 606 585
3.52 2.88 2.42 3,72 3.10 395 612 588
3 66 2.98 2.50 3,91 3.22 393 620 590
3.80 3.10 2,60 4 10 3 35 390 629 592
3.96 3.21 2 68 4.32 3,48 388 638 595
4.11 3,33 2,77 3.61 387 647 597
3.45 2.86 3,74 385 656 600
2.95 3.88 664
3,01
r a


2_


11.
11.7
12 3
129
13.5


14.1


14.7


15.3


15.8


16.4
16 9
17.5
18
18.5
19
19.4


19.9
20,3
20,8
212
216
221
22.4


22.8


23.2
23 5
23 9
243
24.6
24,9
25.3


25.6
26
26.3


26.5


26.9
27,3
27,5
27.8


28.1
28,4
28´
28.9


29.2


29.6


29.8
30,1
30,3
30 6
30.9
31 2
31.5


Jela Bukva
visine
z r e d


n IV 12 VI


m e t r i


9 5 7,8
10 8.3 10.2 8,8
10,5 8 8 10.7 9,2
11 9.2 11.1 9.6
11.5 9.7 11.6 10
12.1 10.1 12 10.4
12.G 10 5 12 a 10.9
13,1 11 13 11 3
13.6 1 1 4 13.4 11 7
14 1 11.8 13.9 12.1
14,6
I5 i
12 3
12.7
14 3
14 7
12.5
12.8
15 6 13.1 16 1 13,2
16 1 13.4 15,5 13 6
16 6 13.9 16,8 13 9
17 14.3 16 2 14 3
17 6 14 G 16:6 14 G
17 9 15 16.9 15
18.3 15 4 17.2 15.3
18.7 16 8 17.6 15.6
19.1 162 17 9 15.9
19.5 16,6 18 2 16 2
19,9 17 18,5 16,5
20 2 17.4 18 8 16 8
20 6 17.8 I9 i 17
20.9 18.1 19,3 17,2
21.3 18.5 19.6 17.5
21.6 18 9 19.8 17 7
21.9 19.2 20 17 9
22.3 19.6 20.2 18
22.6 19,9 20.3 18.2
22.9 20 3 20.5 18.4
28.2 20,6 20.7 18.5
23.5 20.9 20,9 18.7
23.9 21.2 21 18.8
24.2 21.5 21,2 18.9
24.4 21.8 21.3 19
24.7 22 21,4 19,1
25 22.3 21.6 19 1
25.3 22.6 21.7 19 2
25.6 22.8 21.8 19.2
25.8 23.1 2l,9 19.3
26.1 23.4 2;J 19 3
26.3 23.6 22.1 19.3
26.6 23.9 22 2 19 4
26.8 24.1 22.3 19,4
27.1 24.3 22.3 19 4
27 4 24.5 22.4 19.4
27 6 24.6 22 4 19.4
27 8 24.8 22.4 19,4
28 24.9 22.5 19.5
28 2 25 22.5 19.5




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 33 ~
Mi smo više stotinu stabala pregledavali, te srao pronašli, da je kod jedne
te iste debljine starost stabla veoma različita. Tako je n. pr. jedno jelovo stablo
od 50 cm. prsne visine bilo 90 godina staro, dočim je susjedno stablo od iste
debljine staro bilo 250 godina.


Ova je okolnost u prebornoj šumi naravna stvar i lako se može protumačiti,
jer starost stabla zavisi naime od toga, kako je dugo pod matičnim
stablom potišteno životariti moralo.


Tako je primjerice jedno jelovo stablo od 14 cm. prsne debljine bilo 120
godina staro s toga, što je po susjednom drveću potišteno.
Da ova potištenost kod redovitog prebornog gospodarenja tako dugo traati
nesmije, razumije se samo po sebi. Dokle god bude prebornih šuma, dotle
će biti i potištenih stabala više, nego kod redovitog šum. gospodarstva.


Ova okolnost, kao i nastojanje, da što bolje izrabimo progalni prirast,
prinukati će nas, da kod ovoga gospodarenja čim kraću prebornu periodu ustanovimo,
te da radje godimice manje uživamo, ali više put, nego manje puta, a
više, jer će preborna šuma sigurno više dohodka dati, nego što ga danas daje;
pa ako još i kod sječina pomno pazimo na zahtjeve naravnog pomladjivanja,
onda možemo reći, da će trajnost užitka preborne šume za uviek osigurarana
biti.


Ako sve gore rečeno skupimo u jedno, onda ćemo pogledom na naše oblikovne
brojeve za jele doći do sliedećega zaključka:


1. Oblikovni brojevi padaju sa rastućom visinom.
2. Ovo umanjivanje ide sprva brzo, a počamši od maksimuma prirasta na
visini sve polaganije.
3. Prema vrsti stojbine oblikovni brojevi razlikuju se veoma, te lošoj vrsti
stojbine odgovaraju i manji oblikovni brojevi
4. Kod procjenjivanja porastlina mogu se upotreibiti ovi poprečni oblikovni
brojevi samo onda, ako se razredi debljine u uzkih granica medjusobno nalaze,
u protivnom bo slučaju nećemo do točnih podataka doći.
Ako naše oblikovne brojeve za bukve prispodobimo s našimi oblikovnim!
brojevi za jele, onda ćemo baš obratno opaziti.


Dočim se naime oblikovni brojevi za jele sa rastućom visinom uviek umanjivaju,
padaju oblikovni brojevi za bukve ponajprije, ali onda opet rastu
(dižu se)


Minimum oblikovnog broja za bukve slaže se sa maximumom prirasta na
visini, i počam od ovoga vremena počmu se i oblikovni brojevi dizati.


Isto to opažamo i kod Bauerovih oblikovnih brojeva s tom razlikom, da
se njegovi oblikovni brojevi za bukvu samo kod visine od 30 m. povećavati
pjčimaju, dočim to kod naših biva već kod visine od 17 m.


Zašto je to tako, nećemo pobliže razjasniti, ali to stoji, da je to sa pokusi
na 1500 komada stabala dokazano. Ako isti to i njetko od strukovnjaka
izkusi, onda bi dobro bilo, da na javnost iznese.


Za oblikovne brojeve za bukvu možemo sliedeće pravilo postaviti :




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 34 1.
Sa rastućom visinom samo do njeke dobe padaju oblikovni brojevi do
dobe maximuma prirasta na visini, od onda opet rastu.
2. Na slaboj vrsti stojbine jesu i oblikovni brojevi u obće manji; minimum
umanjivanja oblikovnih brojeva pokazuje se ipak prije na slabijoj stojbini,
te i ovdje polaganije ide njihovo povećavanje.
Iz ovoga sliedi, da kao što smo neshodnost porabe tudjih skrižaljka oblikovnih
brojeva za jelu napomenuli, tim više moramo se tudjih skrižaljka za
bukvu čuvati. Osim toga upozorujem na tu okolnost, da se kod procjenjivanja
bukovih porastlina podnipošto nemojmo zadovoljiti samo sa jednim razredom
debljine.


Konačno primjećujem, da se sa mojimi tablicami nemogu podnipošto pojedina
stabla kubicirati, nego samo veći broj istih. M. T—ny.


Obćeniti program


za izdavanje ,Lugarskog viestnika" kao prilog k „Šumarskom
listu«.


Po sadržaju imao bi se „Lugarski viestnik" razdieliti u 3 odsjeka, što
bi prema svrhi posve dovoljno bilo.


U prvom odsjeku štampali bi se članci i razpravice „poučnog sadržaja"
i to popularnim načinom pisanja; u drugom odsjeku bile bi „različite
viesti", a u trećem odsjeku „svaštice."


U prvom odsjeku razpravljali bi se predmeti tičući se strogo šumarstva
i to: a) 0 važnosti i upHvu šuma u prirodi; o poznavanju šumskog
drveća u naših šumah i o njihovom živovanju; o poznavanju tla, koje prija ovoj
ili onoj vrsti drveća i o načinu sječenja, te gojenja šuma obzirnm na sadnju i
sjetvu drveća, — imenito, kako se biljke odgajaju u biljevištu i kako se presadjuju,
kakav mora biti šumski vrt i što valja u njemu raditi, da odgovara
svojoj svrhi; b) o porabi šume t. j. u sto se drva rabe u obrtu i kućanstvu,
kako se šumsko sjeme spravlja i čuva, te o koristi šumskih nuzužitaka (stelje,
trave i t. d.); c) o lugarstv u t. j . poznavanje načina, kako ljudi i životinje
ili ini prirodni dogodjaji šumi škode i o načinu, kako bi se ovakove štete u
šumah prepriečiti ili umanjiti mogle ; — nadalje o šumsko-redarstvenih propisih
t. j . tumačenje glavnih ustanova šum. zakona i naputka C) k zakonu od


11. srpnja 1881. o imovnih obćina bivšeg krajiškog područja (Službene dužnosti
lugarskog osoblja u šestom odsjeku) i napokon d) o lovstvu t. j . o čuvanju
koristne divljači i tamanenju škodljive zvjeradi; o poznavanju i tumačenju najglavnijih
propisa zakona o lovu i o posebnih propisih, koji se odnose na obdržavanje
hajke.