DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — drva za ogriev, drvo za vojsku, oblasti itd., koje sačinjava takodjer znatnu količinu. Prema sakupljenim podatkom iznosi godišnja potreba na gradjevnom drvu za ovlaštenike 210.000 punih metara za zemaljske, kulturne i obćinske svrbe . 35,000 „ „ za milodare 5.000 „ prema tomu ukupno 250.000 punih metara Ako uzmemo popriečni godišnji prirast po 1 ha. šumišta obzirom na znatnu površinu, što odpada na šikare, sa 2. p. m.^, onda iznosi etat 5,600.000 pm. 3 Ovaj prirast na gradji ne može se sav kao takav unovčiti, jer su šikare većinom obrasle s takovimi vrsti drveća, koje ne davaju nikada za gradju sposobnog drveta, osim toga uračunan je kod visokih šuma u prirastu od 2 p. m.´ po ha. i prirast granjevine; prema tomu jedva bi pogriešili, kada bi od ukupnog popriečnog godišnjeg prirasta uzeli samo jednu petinu ili 1,100.000 p m.´ kao za gradjevno i tvorivno drvo sposobno. Ako sravnimo ovu brojku sa popriečnom godišnjom potrebom zemlje na gradjevnom drvu od 250.000 p. m.^, onda se pokazuje znatni višak, koga može država unovčiti i u svoje svrhe upotriebiti, a to tim lakše i bez svake bojazni, jer se višak na gradjevnom drvu nalazi upravo u predjelih slabo napučenih, te se s toga niti ne može upotriebiti za namirenje potreba ovlaštenika iz vrlo udaljenih i drvom siromašnih predjela. Nu kako je sa pokrićem potrebe na drvih za ogriev? Koliko ovlaštenici drva za ogriev potroše, ne može se prema današnjem broju šumskog osoblja i uz sada postojeće propise za izdavanje drva točno znati, s toga ćemo i količinu potrebe morati ustanoviti na temelju drugih činbenika. Da nam račun bude posve siguran, zaokružimo broj kuća, što ga popis pučanstva ima na 250.000 ognjišta i uzmimo, da svako ognjište treba preko godine 30 prostornih metara, onda će biti taj broj prilično točan obzirom na to, što se u gradovih dosta smedja uglja troši, a prema tomu ukazuje nam se godišnja potreba od T´/a milijuna prostornih metara ili okruglo 4´/2 milijuna punih met. drva za ogriev, buduć možemo uzeti jedrinu običajnih tuzemnih prostornih mjera sa 607o njihove sadržine. Ako od popriečnog godišnjeg prirasta, iznosećeg 5,500.000 p. m.^, odbijemo gradjevno drvo, onda nam preostaje još 4,400.000 p. m.*, kojom bi množinom po tom računu pokrili potrebu na drvih za ogriev, kada bi naime (kako je jur spomenuto) šume bile jednako po cieloj zemlji porazdieljene. Nu pošto na žalost tomu tako nije, usljed česa zaista i mnogo na drvu siromašnih kotara ima, koji svoje potrebe na drvu pokrivaju iz visokih šuma susjednih kotara i ove tim znatno obterećuju, s toga je potrebito, da se izpita _ koliki su prihod kadre te šume odbaciti, odnosno da se ustanovi potrajni godišnji užitni prihod. |