DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 2. ustanove osnove treba da odgovaraju kako konkretnim odnošajem šume i inim gospodarstvenim obzirom, tako i interesu javnog boljka. Svakako ne treba da već sada potanko naznače buduće gospodarstvene poslove; 3. pri odmjerenju prihoda na drvu, naročito onog za prodaju, treba se pomno čuvati toga, da se prihod previsoko ne ustanovi; 4. za svaku vrst uzgoja valja izabrati najjednostavniji način uredjenja; 5. gospodarstvene osnove treba da su i formalno što jednostavnije, preglednije i lako razumljive; 6. napokon treba da se bez obzira na svrhu brzo i jeftino radi. Po ovih obćenitih načelih uredjene su šume zemaljskog erara, te je po tom sustavu do sada već uredjeno 112.524 ha., od česa odpada 101.254 ha. na visoke, 6821 ha. na zaštitne šume, te 4449 ha. na hrastove nizke šume. Pošto se je, kako je već spomenuto, imao upriličiti izbor uredjajne metode prema postojećim šumskim i gospodarstvenim odnošajem, upotrebila se je tomu shodno za uredjenje visokih šuma metoda modificirane austr. kameralne taxe sa izradbom uporabne i gojitbene osnove, a za nizke šume djelomice razšestarenje na jednake periodičke plohe, djelomice jednostavna podjelba na sječiue (Schlageintheilung). Obhodnja je za visoke šume četinjača sa 100—120 godina, a za nizke hrastove šume, koje su uredjene za šume guljače, sa 12 godina. Gospodarstvene osnove za visoke šume sastoje se: 1. iz zapisnika, kojim se obrazlaže samo uredjenje i propisuju za uzgoj šume potrebite mjere; 2. iz opisa porastlina i procjene drvne zalihe i prirasta; 3. iz skrižaljke o razmjerju dobnih razreda; 4. iz proračunanja godišnjeg prihoda na drvu i specijalne drvosječne osnove za prvo desetgodište; 5 iz gojitbene osnove za isto vrieme; 6. iz šumskih mapa. Kod uredjenja nizkih šuma spojena je obće porabna osnova sa specijalnom drvosječnom osnovom. Godišnji prihod razabire se iz osnove same, a sastavak gojitbene osnove posve odpada. Da li će za nizke šume biti dovoljna obhodnja od 12 godina, to se danas neda stalno proreci, nu za sada se mora uvesti kratka obhodnja, jer bi inače bio gubitak na kori prevelik, buduć u mnogih porastlinah kora već sada puca. Površine pojedinih šumskih kotara izračunane su na temelju generalne karte za Bosnu i Hercegovinu, izradjene u c. i kr. vojno-geografskom zavodu u Beču u mjerilu 1:25.000, u koju su šumske medje prenesene iz katastralnih mapa, sastavljenih u mjerila 1:6250. Za proračunanje površina rabi se coradijski planimeter sa krugljom. — Nacrt 0 izvesti se imajućih prosjecih sastavlja se prema konfiguraciji tla, kako ga spomenuta generalna karta predočuje, te se prenaša u narav, oslanjajuć se pri tom na jur poznate stalne točke triangulacije na taj način, da se one točke, |