DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — čanstvu davati uz niže ciene, nego što su ih bili udarili drvotržci, a da se je uz to ipak vriednost drva na panju potrostručila. Isto je tako i izradbom gradje u vlastitom podhvatu polučio vanrediii uspjeh, buduć je u jednom šumskom predjelu, gdje je prije uvedenja izradbe drva u vlastitom podhvatu ciena drva na panju bila ustanovljena sa 1 for. po m´, sada ciena od 3 for. postignuta, dakle opet trostruko na prama prijašnjoj. Da bude ova šuma pristupnija, sagradjena je doduše šumska cesta u duljini od 10 kim. sa troškom od 7000 for., nu ali i u buduće biti će od potrebe, da se dalnja gradnja puteva nastavi. Nu ipak ovi izdatci ne nadmašuju podnipošto onu korist, što ju zemaljski erar dobiva unovčujući godišnji etat od 8000 m^ usljed povišenja ciene drva na panju, a ne nadmašuju niti narodnogospodarsvenu probit, sastojeći se u tom, što se gradjevno i ogrievno drvo može unatoč povišenim šumskim cienam jeftinije pučanstvu izdavati, nego to čine drvotržci, a s druge strane u tom, što se pučanstvu pruža prilika primjerenoj i trajnoj zasluzi i što se uz to i šume racionalnom gospodarenju privadjaju. Uvedenjem izradbe drva u vlastitom podhvatu stupilo je šumarstvo u zauzetih zemaljah u novu fasu; neka se u tom smjeru i dalje razvija, da bude vriedno danas sutra o bok stati šumarstvu u austro-ugarskoj monarkiji. Usljed obćeg živahnog razvoja šumskoga prometa, moralo se je takodjer riešiti pitanje, da li se u ovih porastlinah, koje se sada intenzivno izcrpljuju, doista racionalno gospodari odnosno, da li će ove moći potrebitu godišnju množinu drva i potrajno pružati. Na ovo pitanje moglo se je sjegurno odgovoriti samo onda, ako se ove porastUne gospodarstvenom osnovom urede; s razloga toga odredilo je zajedničko ministarstvo, da se ponajprije gospodarstveno urede oni šumski predjeli, u kojih se je redovita uporaba drva jur živahno razvila ili oni, u kojih će se u kratkom vremenu više sjeći. 0 obćem uredjenju svih državnih šumž, ne može dakako biti niti govora obzirom na sadanje stanje prometnih sredstva, a naročito željeznica, buduć go spodarstveni i tržištni odnošaji u većini slučajeva niti ustanovljeni nisu, a često puta se niti predviditi ne dadu. Zadaća šumske uprave u pogledu uredjenja šuma jest s toga ta, da se postepeno iztraže i za potrajno uživanje urede oni kompleksi, o kojih ovisi obstanak poduzeća i tvornica, koje jur postoje ili se podignuti kane, kao takodjer i takovih kompleksa, koji su obzirom na njihov položaj prema stanovitim drvo koBsumirajućim mjestima sposobni za samostalno gospodarenje, te s toga u svrhu racionalnog uživanja šumš, zahtjevaju sustavno gospodarenje. Postupak kod uredjenja šumš,, t. j . način, kako se pribavljaju u tu svrhu potrebiti podatci, kao i uporaba uredjajnih metoda, nije posvuda jednaka, nego se ravna po faktičnom stanju i konkretnih osobitostih dotične šume. Za ravnanje služe pri tom sliedeće ustanove: 1. Podloga, na kojoj se osnivaju radnje oko uredjenja, treba da se oslanja na dosta točnom izpitanju svih činbenika, koji djeluju na prihod drvne zalihe; |