DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 16     <-- 16 -->        PDF

_ 14 —


Jednačba 9. postala je iz 8. ovršenjem diobe u izrazih -; ^´^—^ m
m´^


m(m —1) (m—2) ,A n .- ^. ..123


—^^ h, 1 t, d.; a 10. IZ 9. tim, sto su izrazi .... kano


m´ ´ m, m, m
neizmjerno maleni brojevi izćezli, odnosno izpušteni;


11. iz 10. tim, što je imaginarna ili pomišljena jedinica i = ^ i— i razstavljena
od faktora svojega x;
12, iz 11. tim, što ju uzmnažanje imaginarne jedinice (i) doista izvršeno,
pa tim (i)´^ postalo — 1, (i)3 = —i, (i)* = + l, (i)5 = + i, (i)« =^^ _ 1, (i)´ = _ i
(i)®=H-1 i t. d. postalo.


Ako se uvaži sada, da je jednačba 1. jednaka jednačbi 12, da su nadalje
obje te jednačbe okupni brojevi (complexe Zahlen), Jpa da one samo onda postojati
mogu, ako se (pomišljeni) imaginarni odnosno (stvarni) realni dio jedne
postavi jednakim imaginarnomu odnosno realnomu dielu druge jednačbe (što u
ostalom iz naravi same stvari slieđi, jer imaginarni ili pomišljeni broj nemože
biti = realnomu), onda iz jednačbe 1 i 12 proizlaze one pod 13 i 15, dočim
jednačba 14 sliedi iz 13, razdieliv potonju sa imaginarnom jedinicom iv^T T


Još je jedan način kako je mogao g. pisac, pa i svatko drugi njegove
skrižaljke sastaviti.


Taj način, koji je ujedno i najednostavniji, sastoji se u tom, da se iz
Veginoga ili sličnoga mu logaritmovnika povade logaritmi goniometričkih funkcija
za sve tražene kuteve, ovim logaritmom potraže odgovarajući brojevi, koji
nam onda predstavljaju vriednosti dotičnih goniometričkih funkcija, te da se
onda slože u pregledne tablice.


Kako je pri sastavku svojih tabela g. D. K. postupao, koju li od gornjih
metoda upotriebio, nije mi poznato, a niti se to razabire iz njegove razprave,
nu da je jedan od gore opisanih načina u svrhu sastavka svojih skrižaljka upotrebiti
morao, ili svoje brojke iz kojih drugih shčnih tablica povadio, to stoji,
a 0 tom nemože biti dvojbe, jer „tertium non datur".


Stoga scijenim, da neće biti zgorega, ako gospodin pisac već obzirom na
to, da se i drugi od gospode čitatelja sa metodom njegovim nepoznati uzmognu
i svaka neosnovana sumnja razprši, u jednom od sliedećih brojeva „Šumarskoga
lista" obrazloži i protumači način konstrukcije svojih tabela.


Na rastanku još jednu. Pošto su se u matematičnom dielu razprave g. pisca
podkrale njeke krupne pogrieške, kojih sve dosada izpravio nije, smatram si za
dužnost te pogrieške u sliedećem navesti i rektificirati.


Na strani 423. u posliednjem redu mjesto a + b: a — b piši (a + b): (a —b);
na strani 424. u 5, redu odozdol mjesto a + b : a — b piši opet (a + b): (a — b);
a na strani 426. treći redak odozdol mjesto A D + BD: A D — BD), piši (A D +


B D: A D — B D), a tng u istom redu briši i piši nuz u 4. redu;


nadalje briši u istom redu kod tng znak jednakosti, jer tng